Romanos 7
IMO vs AAI
1 Ango kame, Gotenga ungu manema Mosesini oi nimbe tirimuma eno pimele imbomando nio. Imbo koinjo moromelema ungu manemani nokoromo nalo koromele wali naa nokoromo akumu eno pimele.
1 Taitu, abisa isan anao i kwa kwaso’ob, anayabin kwa etei’imak ofafar i kwaso’ob. Ofafar i orot babin yawasin ema’am ana veya i ebobonawiy.
2 Akumu i tepa mele: Ambo te iye purumomu yunge iyemu we koinjo moromo kinye ungu mane teni elo nokoromomunga ambomu wendo pumbelo aulkere naa ltemo. Nalo yunge iyemu kolombalo wali aku ungu manemuni yu naa nokoromo.
2 Itinin ta i boro iti na’atube kwana’itin, tautabin babin aawan yawasin ema’ama ana veya ofafaramaim eo’o, nati babin i boro orot biyanamaim nafatum nama. Baise orot namomorob ufunamaim babin i tabin ana ofafarane hirufam.
3 Akumunga yunge iyemu we koinjo molopili yu iye te kinye ulu kerinale temo lemo yu wapu ulu kerinale teli ambomu nimele. Nalo yunge iyemu kolombalo wali aku ungu manemuni yu naa nokoromomunga yu altopa iye pumo lemo aku manda. Aku temo lemo yu wapu ulu kerinale teli ambomu naa nimele.
3 Isan imih babin aawan yawasin ema’am ana veya i orot ta nabi’awan, nati babin i moser kwebayan. Baise orot emomorob ana veya, nati babin i ofafarane tit. Naatu orot ta nabi’awan na’at i men moser kwebayan.
4 Nanga ango kame, eno aku ulu mele teringi. Kraist kolorumu wali eno peya tendekuna molko koloringimunga kinye Mosesini tirimu ungu manemani eno naa nokoromo, eno iye te lupenga ambomu mele moromele, aku iyemu imbo ono kombuna makilipe koinjo molorumu iye Kraist. Eno Goteni konopu mondoromo uluma teangei aku iyemunga imboma moromele.
4 Imih taitu tuwai’inah, ef ta’imon nati na’atube Keriso ana morobomaim baitumatumayah ofafar ana fairane rufamih hitit. Imih i ana misir maiye’emaim baita’ay boubun ana ef imatar, naatu boun morobone God biyawas maiye i nowan kwamatar, saise it bowayah gewasih na’atube God isan tanabow.
5 Liko manjeio. Linonga oi konopumani lino nokorumu wali ungu manemani teangei molo naa teangei nimu mele pilipo linonga kangimani pali ulu pulu kerima kau teamili konopu lepo terimulu. Aku ulu terimuluma kolomili ulumu kau terimulu.
5 Anayabin it taiyuwit biyat ana kok isan tanotanot ana veya, ofafar run biyat ana kok kakafin kura’ara’ah naatu biyat tutufin etei bonawiy in morobomaim yai.
6 Nalo kinye lino Kraist peya kolorumulu akumuni lino oi ka topa noirimu ulumu mainye purumu. Kinye ungu manemani lino naa nokoromo. Akumunga ungu mane bukuna toringimanga kongono kendemande imboma naa moromolo. Mini Kake Telimuni teaio nimo ulu koinjomanga kongono kendemandema tenderemolo.
6 Baise boun, it nati ofafar fatumit tamorob ta’inu’in, God nati fatufatumane rufamit tatit. Anun Kakafiyin ana ef boubunamaim tabowabow, men ef atamanin ana ofafar hikirum inu’in tai’ufunun tabowabowamih.
7 Mosesinga ungu mane ambe tepa peremo nimoloya? Ungu manema ulu pulu kerimu nemiliya? Aku paa molo. Ungu manemani na naa lipe ondolkanje ulu pulu kerima kanopo imbi naa tilka. Ungu mane teni imbo tenga melema kanoko kumu naa mewi ungu naa nilkanje imbo tenga melema kumu meli ulu kerire nimbo naa lipo manjilka.
7 Imih ofafar i bowabow kakafin sinafuyan tanarouw tanao? En anababatun! Baise ofafar en na’at ayu au kakafih boro mi’itube ataso’ob. Anayabin ofafar men tama’am na’at ayu boro mi’itube bahiy isan hiofafar ataso’ob.
8 Nalo ulu pulu kerimuni na mele lupe lupema kumu meambo nimbe ungu manemanga lape lepa lipe kondopalie wali na aku tepo kumu mepo moloru ulu toperope tirimu. Ulu pulu kerimuni ungu mane akuna lape naa lekanje engema naa pepa yu imbo kololi mele pelka.
8 Baise bowabow kakafin nati ofafaramaim ana ef tita’ur run ayu wanawana’umaim kura’ara’ah sawar kakafih asisinaf. Ofafar men tama’am na’at, bowabow kakafin i boro ana fair men tama.
9 Na oi ungu manema naa pilipo walulu tipo moloru nalo altopa ungu manema na moloruna wendo orumu wali ulu pulu kerimu wendo omba tondolo ilte perimu, aku wali na Gotenga kumbekerena imbo kololi mele moloru.
9 Marasika ayu ofafar men asoso’ob ana veya ayu i yawasu ama, baise obaiyunen tur tit anonowar ana veya bowabow kakafin yawas naatu ayu amorob.
10 Aku wali Goteni ungu manema pilko tenge wali koinjo molopa kau puli ulu pulumu linge nimbelie tirimu aku ungu manemani na kololi ulu pulumu tirimu ltemo nimbo kanoru.
10 Obaiyunen tur nati yawas bai na hirouw hio atitita’ur i morob bai na.
11 Aku ambe tepa terimuya? Aku ulu pulu kerimuni ungu mane akuna lape lepa lipe kondopalie ungu manema lipe na kili tipe kondi topalie topa kondorumu.
11 Anayabin bowabow kakafin, iti obaiyunen turamaim ana ef bai ayu ifuwu naatu easbunu.
12 Ungu nilipo oro aku ungu mane peremomunga pulumu ambe tepa ltemoya? Ungu manema Gote yunu tirimomunga kake telimu. Ungu manemanga tukundo Goteni teaio nimu ungu peremoma pali kake tepa, tumbi nili paa pengamu.
12 Isan imih ofafar i kakafiyin, naatu obaiyunen tur i kakafiyin, mutufurin naatu gewasin.
13 Aku lemo aku ungu mane pengamuni na kololi ulu pulumu tirimuya? Aku paa molo! Ulu pulu kerimuni kololi ulu pulumu tirimu. Pele nani ulu pulu kerima terumunga kololi ulu pulumu na kinye omba perimu. Ulu pulu kerimuni aku ungu mane pengamunga kololi ulu pulumu wendo opili nimu. Goteni ulu pulu kerimu mona lembalo wali imbomani akumu paimbo ulu pulu kerimu ningo kanangei nimbe tepili nimbe tiye kolorumu. Akumunga Goteni teangei nimbo ungu mane tirumani ulu pulu kerimu paa mele keri lkupindi tolimu imboma ningo kanangei nimbe tepa mona ltendepili nimu, akumunga ungu manemani aku ulu terimu.
13 Imih iti sawar gewasin imaim sinaf ayu au morob bai na? En anababatun! Baise bowabow kakafin i ayu easbunu, isan imih bowabow kakafin taiyuwin ana yawas botait irerereb, sawar gewasin wanawanan wa’ir na ayu imurubu. Naatu nati obaiyunenamaim bowabow kakafin na kakafin, kakafin anababatun matar.
14 Lino i tepo pimolo: Ungu mane Gote yunu tirimu akuma ungu mane pengama nalo na mai kombuna moro iyemu ulu pulu kerimuni na ka topa noirimuna yunge kongono kendemande tendeli iyemu moro akumunga Goteni konopu mondoromo ulumu teamboi nimbo perero.
14 It taso’ob ofafar i ayubit isan; baise ayu i orot maiyow, bowabow kakafin ana akir wairafinamih tubunu.
15 Ulu teroma ambele pulurenga ulu akuma teronje, naa lipo manjiro. Na konopu mondopo teamboa konopu lteo mele naa tepo, naa teambo konopu lepo konopu naa mondoro uluma tero.
15 Abisa asisinaf hai yabih men asoso’ob, anayabin abisa sinafumih akokok i men asisinaf, baise abisa abifutuw i asisinaf.
16 Na konopu naa mondopo naa teambo nio uluma teromunga Gotenga ungu manema paa pengama nio.
16 Naatu baise, abisa asisinaf i abisa men akokok i asisinaf nati i ayu abibasit ofafar i gewasin.
17 Akumunga aku ulu kerima na nanu teambo nimbo naa tero. Ulu pulu kerimu nanga konopuna peremomuni teremo.
17 Imih nati i men ayu asisinafumih, baise bowabow kakafin iti wanawana’umaim ema’am i esisinaf.
18 Paimbo na ulu pengama teamboa konopu lteo nalo manda naa tero. Akumunga, nanga konopuna tukundo ulu penga te tembo ulu pulumu naa peremo lipo manjiro. Aku ulu penga naa peremo konopumu nanga oi konopu perimumundo nio.
18 Ayu so’ob wanawana’umaim i men gewasin ta ema’am, nati i ayu biyau naniyan kakafin. Anayabin ayu au kok gagamin i mi’itube gewasin ata sinaf, baise sinaf isan men karam boro anasinaf.
19 Ulu penga teambo konopu lteo akuma naa tero. Ulu keri naa tembo konopu lteo akuma tepo kau moro.
19 Anayabin abisa gewasin sinafumih anotanot i men asisinafumih. Baise kakafih men akokok sinaf nati i ama asisinaf.
20 Ulu keri naa teambo konopu lteo aku ulu kerima tero akumu nanu teambo nimbo naa tero. Nanga konopuna tukundo ulu pulu keri peremomuni kau aku uluma teremo.
20 Naatu ayu sawar abisa men akokok i asisinaf, nati i men ayu asisinaf, baise bowabow kakafin wanawana’umaim ema’am i esisinaf.
21 Akumunga ungu mane teni na nokoromo nimbo kanoro akumu i tepa: Ulu pengama teambo nio wali ulu kerimuni lape lepalie na ka topa noirimo.
21 Isan imih iti ofafar ana ef mi’itube ebowabow i atita’ur. Ayu bowabow gewasin sinafumih anotanot ana veya, bowabow kakafin i mar etei etitit.
22 Paimbo nanga konopuna tukundo Gotenga ungu manema konopu tipo paa teamboa konopu lteo,
22 Ayu wanawanau i ebiyasisir gagamin maiyow God ana ofafar isan.
23 nalo nando tewi nimo ungu mane te lupe nanga kangi angimomunga tukundo pali peremo nimbo karo. Akumuni Na ungu mane teambo konopuni nimbo pio aku ungu manemu kinye opa teremo. Aku ungu mane lupemu ulu pulu kerimu, akumuni nanga kangina tukundo pali pepalie ka tipe nokoromo.
23 Baise ayu biyau wanawanan efan tata’ane ofafar ta ayu au not ana ofafar hairi hibiyow atatam. Nati baiyowamaim iwa’an ayu buwu bowabow kakafin ana ofafar wanawan dibur yariyu.
24 — ausente —
24 Ayu i yababan orot! Yait boro iti biyau murubinane niyawas nabotait.
25 — ausente —
25 God ana merar ayiy Jesu Keriso’one ayu boro niyawasu. Imih ayu au not i boro God ana ofafar isan ni’akir nabow, baise ayu biyau i bowabow kakafin ana ofafar isan ni’akir nabow.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?