Romanos 3
IMO vs NAA
1 Juda imbomani kangi te kopirimele aku ulu pulumuni naa tapomo lemo Juda imboma we imbo lupemanga ambe teko olandopa molongeya? Molo kangi pundu te kopirimele ulu pulumunga ambe telka ulu penga te wendo oromoya?
1 Qual é, então, a vantagem do judeu? Ou qual a utilidade da circuncisão?
2 Ama, Goteni Juda imboma olandopa taporomo. Goteni yunge unguma Juda imbomani nokangei nimbe tirimu. Aku ulu muli mulimu Juda imbomanga kindo tirimu.
2 Muita, sob todos os aspectos. Principalmente porque aos judeus foram confiados os oráculos de Deus.
3 Paimbo, Juda imbo mareni aku unguma paimbo ningo ipuki naa tirimele nalo aku teko Gotenga unguma pilko naa ltimelemunga Goteni tembo nimbe panjirimu ungu naa tembaloya?
3 E então? Se alguns não creram, será que a incredulidade deles anulará a fidelidade de Deus?
4 Paa molo! Imbomani pali kolo toromele nalo Goteni kau waliwalima ungu paimboma kau nimo. Aku tepa mele yunge Bukuna ungu te nimo, akumu i tepa,
4 De modo nenhum! Seja Deus verdadeiro, e todo ser humano, mentiroso, como está escrito: “Para que sejas justificado nas tuas palavras e venhas a vencer quando fores julgado.”
5 — ausente —
5 Mas, se a nossa injustiça evidencia a justiça de Deus, que diremos? Seria Deus injusto por aplicar a sua ira? Falo em termos humanos.
6 — ausente —
6 É claro que não. Do contrário, como Deus julgará o mundo?
7 Nalo imbo teni konopuni pilipelie nimbeindo, nani kolo toro ulumani Gotenga imbi paa olandopa molombaindo yunge ungu paimboma tepa mona lendemo lemo yuni nando teko kenjirinomunga mindili nani ambe temona nimoya nilka.
7 E, se a minha mentira faz com que aumente a verdade de Deus para a sua glória, por que ainda sou condenado como pecador?
8 Imbo teni aku tepa nilkanje imbomareni manda naa nimele ungumu ningei ulu pengama wendo opili nimbo ulu kerima teamili nilimala. Ungu akumu imbo mareni kolo toko nando aku ungu andoko nino nimele. Aku teko nimelemunga Goteni paimbo mindili timbelona nonge.
8 E por que não dizemos, como alguns caluniosamente afirmam que o fazemos: “Pratiquemos o que é mau, para que nos venha o que é bom”? A condenação destes é justa.
9 Aku lemo i ungumunga pulumu ambe tepa ltemoya? Goteni lino Juda imboma kanopa penga pilipe we imboma kanopa keri pimoya? Paa molo! Oi akumundo ungu te nindu kanomu. Linoni ulu pulu kerima teremolo nindu kano ungumuni lino Juda imboma kape we imboma kinye lino waye pange tenderemo.
9 Que se conclui? Temos nós alguma vantagem? Não, de forma nenhuma. Pois já temos demonstrado que todos, tanto judeus como gregos, estão debaixo do pecado.
10 Gotenga Bukuna aku tepa ungu mare moromo. Akumuni nimbeindo,
10 Como está escrito: “Não há justo, nem um sequer,
11 Imbo teni Gote liko manjiko te naa moromele. Goteni kanopa penga pilipili uluma tembo nimbe imbo teni Gote kinye molomboi ungu naa nimo.
11 não há quem entenda, não há quem busque a Deus.
12 Eno palimani Gote umbulu tiko eno puringi. Eno waye loi leringi. Ulu kandiki teli teni naa teremo.
12 Todos se desviaram e juntamente se tornaram inúteis; não há quem faça o bem, não há nem um sequer.
13 Manga tipe kondoli karoloma, ungu kolo pepa wendo olima akumani waimbemanga kerena tomo peremo mele enonga keremanga aku tepa imboma nendo mola yando mola teko aku ungu andoko nimele.
13 A garganta deles é sepulcro aberto; com a língua enganam, veneno de víbora está nos seus lábios.
14 Waliwalima imboma kinye mumindili kolko paa molko kenjengei nimele ungumuni imboma umbuni awini tirimele.
14 A boca, eles a têm cheia de maldição e amargura;
15 Waliwalima imboma toko kondongeindo konopu tiko toko kondoko,
15 os seus pés são velozes para derramar sangue.
16 imboma mindili nongo molangei ningo teko kenjiko umbuni tiko,
16 Nos seus caminhos, há destruição e miséria;
17 imboma kinye konopu tendekuna pupili molonge ulumu kanoko imbi naa tirimele.
17 eles não conhecem o caminho da paz.
18 Eno Gote iye paa Awilimu ningo yu kinye alaye kolte kape pipili naa koromele, (Sng 14:1-3, 53:1-3, 5:9, 140:3, 10:7, 36:1; Ais 59:7-8)
18 Não há temor de Deus diante de seus olhos.”
19 Paimbo lino i tepo lipo manjirimolo. Imbo tendekureni kape na molopo kondoro, na imbo toya tolimu naa nipili. Kombumanga pali moromele imboma Goteni kanopa uluma keri teremele nimbe kanopili nimbe Gotenga ungu manemani nimo akumu ungu manemani nokoromo Juda imbomando nimo. Akumunga Juda imbomani kape Goteni lino molko kondoromele nimbe karomo ningo manda naa ninge.
19 Ora, sabemos que tudo o que a lei diz é dito aos que vivem sob a lei, para que toda boca se cale, e todo o mundo seja culpável diante de Deus.
20 Akumunga, imbo teni Goteni teaio nimbe oi ungu mane tirimuma paa pali manda naa lombilimo. Gotenga ungu mane tirimuma paa lombilto nimbelo imbo te Goteni nundo imbo toya tolimu naa nimbelo. Aku ungu manemani lino ulu pulu keri tepo moromoloma lipe ondoromo aku wali lino akuma pilipolio Goteni konopu naa mondoromo ulu puluma teremolo.
20 Porque ninguém será justificado diante de Deus por obras da lei, pois pela lei vem o pleno conhecimento do pecado.
21 Lino imbo toya tolima molomolo ulumu Goteni aku ulu mepa lino kanamili nimbelie moro tondoromo. Aku ulumu Mosesini oi mane tirimu ungumuni mepa wendo naa orumu nalo oi Gotenga profet iyemani aku ulumu i tepa wendo ombalo ningo bukuna toringi. Mosesini kape aku ulumu i tepa ltemo nimbe yunge ungu mane peremo bukuna torumu.
21 Mas, agora, sem lei, a justiça de Deus se manifestou, sendo testemunhada pela Lei e pelos Profetas.
22 Goteni imbo toya tolima nimbe karomo mele i tepa, Jisas Kraistini linonga nimbe tenderimu kano ulumu paimbo ningo ipuki tirimele imboma kau Goteni kanopa eno imbo toya tolima nimbe karomo. Juda imboma kinye, we imboma kape, imboma peya ulu tendekumu teangei nimu.
22 É a justiça de Deus mediante a fé em Jesus Cristo, para todos e sobre todos os que creem. Porque não há distinção,
23 Imbomani pali ulu pulu kerima teko Goteni konopu mondoromo uluma naa tekolio yu kinye pa telina naa moromele.
23 pois todos pecaram e carecem da glória de Deus,
24 Goteni eno manga lupe lupema pali we kondo kolopa linondo ulu keri teringimunga pundu naa tangei, imbo toya tolima molko, nanga kumbekerena ongo molangei nimu. Jisas Kraistini linonga nimbe kolo wangopa kolorumu ulumuni Gote lino peya konopu noipe altopo tendekuna molamili nimu.
24 sendo justificados gratuitamente, por sua graça, mediante a redenção que há em Cristo Jesus,
25 Enonga ulu pulu keri teremelemanga kolangei tambo naa nembo nimbe nanga ungulumu enonga nimbe kolo wangopa kolopili nimbe Goteni yu yando tirimu. Aku tepalie imbo te te ningo yu paimbo nanga nimbe kolo wangopa kolorumu. Yunge meme ondorumumuni nanga ulu pulu keri teroma manda kulu tondombalo kani paimbo omba kulu tondopili ninge imboma konopu kake tepili molonge Goteni kanombalo. Na toya topo molopo ulu pulu toya tolima kau konopu mondopo, ulu pulu kerima kanopo keri pio uluma pilengei nimbe Goteni Jisas Kraist yando tirimu. Yuni oi moloringi imboma we kondo kolopa enonga ulu pulu keri teringima kanopalie we tiye kolopa aku imboma umbuni naa tirimu.
25 a quem Deus apresentou como propiciação, no seu sangue, mediante a fé. Deus fez isso para manifestar a sua justiça, por ter ele, na sua tolerância, deixado impunes os pecados anteriormente cometidos,
26 Nalo kinye moromele imbomani ulu pulu kerima we tiye naa kolopo ulu pulu toya tolima kau konopu mondoro ningo pilengei nimbe, Goteni Jisas linonga ulu pulu kerimanga kolo wangopa kolopili nimbe yando tirimu. Jisas paimbo linonga ulu pulu kerimanga kolo wangopa kolorumu ningo ipuki tirimele imbomando Goteni yunge imbo toya tolima nimo.
26 tendo em vista a manifestação da sua justiça no tempo presente, a fim de que o próprio Deus seja justo e o justificador daquele que tem fé em Jesus.
27 Akumunga, kinye imbo teni yu iye toya toli moro nimbe yunge imbimu lipe ola mundumbelomunga pulure naa ltemo. Imbo teni yunge engemuni ungu manema yuni yunu pilipe lipe teremo ulumuni yu iye toya toli moro nimo ulumu tepa pora naa timbelo. Nalo Jisas ipuki tirimele aku ulumuni imboma eno none teremele ulumu tepa pora timbelo.
27 Onde fica, então, o orgulho? Foi totalmente excluído. Por meio de que lei? A lei das obras? Não! Pelo contrário, por meio da lei da fé.
28 Aku ambe telka, Jisas ipuki tirimelemuni kau Goteni imbomando yunge imbo toya tolima moromele ungumu nimo nimolo. Mosesini tirimu mane ungu lombimelemunga aku tepa naa nimbelo.
28 Concluímos, pois, que o ser humano é justificado pela fé, independentemente das obras da lei.
29 Gote we imbomanga Gote, molo Juda imbomanga kauya? Aku molo. Yu imbomanga pali Gote.
29 Ou seria Deus apenas Deus dos judeus? Será que não é também Deus dos gentios? Sim, também dos gentios,
30 Gote tendekumu kau moromo, akumuni imbo kangi pundu te kopiko wendo limelemani iye nomi Kraist yu kau ipuki tirimelema kanopa imbo toya tolima nimbe, imbo kangi pundu te naa kopiko wendo limelemani iye nomi Kraist yu kau ipuki tirimelema kanopa imbo toya tolima nimbelola.
30 visto que Deus é um só, o qual justificará o circunciso a partir da fé e o incircunciso por meio da fé.
31 Aku tepo nimbolio wali Kraist paimbo nimbo ipuki tirimolo ulumuni Moses tirimu ungu manema ulure molo nimoloya? Paa molo. Kraist paimbo nimbo ipuki tirimolo ulumuni ungu manema enge nipili nimolo.
31 Anulamos, então, a lei por meio da fé? De modo nenhum! Pelo contrário, confirmamos a lei.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?