Romanos 2
IMO vs AAI
1 Goteni imbo ulu keri teremelema pundu tombalo akumunga nu ambe telka imbo tendo da iye keri ninoya? Nu kape ulu keri aku tepama terenomunga da iye keri moromo ningolio wali aku iyemu nu. Goteni nu tombai tembalo wali na iye kerire naa moro manda ninioya?
1 Isan imih kwa isa men ef ta ema’am boro imaim kwanabat sabuw afa hai kakafih kwanasebmatar ubar kwanitih, anayabin nati kakafin ta’imon kwa auman kwasisinaf.
2 Imbo mareni ne imbomani ulu keri teremele, eno molo nimele imboma Goteni tombai wali linoni yu ulu paimbomu tembalo konopu ltemolo.
2 Baise God turobe tafanamaim bat sabuw iyab kakafih tisisinaf isan baibatiyen ebitih i taso’ob.
3 Akumunga enoni imbo lupema kanoko apurukolio mongo mongo kondoromele nimele nalo eno kape aku tekola mongo kondoromele akumu Goteni imboma apurupe mongo kondoringimunga mindili nangei nimbelo wali eno tiye kolopa aku tepa enonga uluma apurupe naa nimbelo konopu ltemeleya?
3 Imih o orot maiyow, sawar kakafin o kusisinaf na’atube sabuw tisisinaf isan o kubibatiyih o kunotanot God ana baibatiyen boro inahaiw?
4 Molo Goteni eno tepa kondoromo mele ulure molo ningo umbulu tiko moromeleya? Goteni eno kinye ulu awini tepa kondopa, eno kinye mumindili walitikale naa kolopa, enonga ulu kerimanga i teli oi pundu naa tambo nimbe moromo. Goteni aku tepa eno kinye tepa kondoromo ulumuni eno enonga ulu pulu kerima kanoko keri pilko konopu topele toko teangei nimo ulu naa liko manjirimeleya?
4 Ai o God ana baiwanbabanen, ana yawanan, ana yatenub i ku’i’itin furuw. Naatu o iwanbabani dogor baikitabirin isan enanawiyi kwa’i’itin ai en?
5 Nalo eno tui tiko konopu topele naa toromelemunga Goteni mumindili kolopa kot tumbi tipe pilimbelo walimu mona lembalona kanonge wali Goteni eno kinye mumindili paa olandopa kolopalie mumindili wali akuna tanda lepa ltendembalo.
5 Baise anayabin kwa i kwafokar naatu dogor kwahir, a baimakiy kwama kwatutu ra’at eyey ana Veya’amaim God ana yaso’ar bebeyan nab natit turobe’emaim tafaram boro nabibatiy kwana’itin.
6 Imbomanga enonga ulu teremelemanga Goteni eno yaka nimbe pundu tombalo.
6 God boro ta’ita’imon abowabow ana fofonin a baiyan nit.
7 Imbo mareni Gote kinye yunge pa telina molopo kondopo, Goteni nu teko kondorunu nimbelomunga nanga imbi ola molopili molopo, waliwalima molopa kau pumbe pora naa nili ulu pulumu paa liemboa ningo mindili nongo ulu pengama teremele imboma Goteni waliwalima molopa kondopa kau puli ulu pulumu timbelo.
7 Sabuw iyab yatehnub hima gewasin tisisinaf, naatu marakaw, baifa’en, ma wanatowan tinunuwih boro ma’ama wanatowanin nitih.
8 Nalo imbo mareni imbo lupema ulure molo. Gote ulure molola ningo eno enongano pilko teko ungu tukumemu tiye kolko umbulu tiko, ulu kerima kau pilko teremele imboma Goteni eno paa mumindili kolopa pundu tambo nimbe mindili nongo molonge ulu pulumu timbelo.
8 Baise sabuw iyab i taiyuwih hai yawas tinunuwih, naatu turobe hikwahir kakafih tibi’ufunun, God ana gagamat naatu ana yaso’ar boro tafah yan nisuwai nare.
9 Mongo mongo kondoromele imboma pali ulu umbuni awilima kinye mindili noli awilima kinye eno kinye te te nimbe wendo ombalo. Juda imboma kinye kiyendo wendo ombalo, we imboma kinye kape wendo ombalola.
9 Sabuw iyab bowabow kakafih tisisinaf i boro bai’akir naatu biyababan gagamin maiyow hinab. Jew sabuw biyahimaim boro nabusuruf nan Ufun Sabuw biyahimaim nisawar.
10 Nalo imbo mareni molko kondoromele imbomando te te nimbe Goteni nimbeindo: Eno na kinye nanga pa telina peya kopu tepo molopo kondopo, teko kondoringi nimbe imbi ola molopa konopu u nipili molangei nimbelo. Juda imbomando kape kiyendo aku tepa nimbelo, we imbomando kape nimbelola.
10 Baise sabuw iyab bowabow gewasih tisisinaf, God boro fair, baifa’en, borara’aten naatu tufuw nitih, Jew sabuw biyahimaim boro nabusuruf nan Ufun Sabuw biyahimaim nisawar.
11 Goteni imbo talapema lupe lupe naa apurupe, imboma pali tendeku tipe apurumbelo.
11 Anayabin God i ana fofoninamaim sabuw bai’ubaren ebitih, men ta aukoun ebatabatamih.
12 We imbomani Gotenga ungu mane Mosesini nimbe tirimuma naa peremona naa pilkolio ulu pulu kerima teremele imboma paimbo Goteni enonga kot pilipe mindili nangei nimbelo nalo nanga ungu manema toko tangondoringi naa nimbelo. Juda imbomani Gotenga ungu manema eno kinye peremo akuma pilkolio, ulu pulu kerima teremelemunga Goteni enonga kot pilipelie eno nanga ungu manema toko tangondoringi nimbe eno mindili nangei nimbelola.
12 Sabuw iyab ofafar ufunane hima kakafin hisisinaf auman boro baimakiy hinab. Naatu sabuw iyab ofafar babanamaim hima kakafin hisisinaf boro ofafar nibatiyih.
13 Imbomani ungu manema komuni kau pimelemunga Goteni kanopa imbo toya tolima nimbe naa karomo, molo. Ungu manemani teaio nimo mele pilko tenge tiko teremele imboma Goteni imbo toya tolima nimbo kanombo nimo akumunga Goteni aku tepa imboma pali apurupe mindili nangei nimbelo.
13 Anayabin sabuw i boro men ofafar tenonowaramaim nayamutufurih God matanamaim hinatitamih, en baise ofafar hinowar tibi’ufunun boro nayamutufurih.
14 Juda imboma ningo naa moromele imboma paimbo Gotenga Mosesini ungu mane nimbe tirimuma naa peremona naa pilko moromele nalo we konopuni pilkolio i tepo tembo kinye penga ningo liko manjikolio Gotenga ungu manemani teaio nimo mele aku teko teremele. Paimbo Mosesinga ungu manema eno kinye naa peremo nalo aku ulu teremele wali Gotenga ungu manema eno kinye peremo.
14 Eteni Sabuw aurih ofafar i en, baise abisa i hai yawasamaim eo na’atube tisisinaf i hai ofafar turaban nati, basit i aurih ofafar anababatun i en.
15 Aku imbomani teremele ulumani Gotenga ungu manema enonga konopuna peremo ulumu lipe ondoromo. Enoni uluma teremele wali i ulumu teko kenjirimele, i ulumu teko kondoromele konopu mandoko ltemele aku tepa Gotenga ungu manema paimbo enonga konopuna peremo mele enonga konopumani lipe ondoromola.
15 Anayabin kakafin gewasin kousibin ana not i ofafar na’atube dogoromaim ema’am boro a tur na’owen, a kakafin isan boro ubar nit nakusairi, naatu a gewasin isan boro natafafari.
16 Akumunga Gotenga kot walimu wendo ombalo wali Jisas Kraist kot pileli iyemu molopa imbomanga konopumanga lopeke tepa peremo uluma kape apurumbeindo imboma pali aku tepa kanopa kot pilimbelo. Ungu tukume nimbo tiromuni aku tepa nimbe tirimo.
16 Tur Gewasin iti ao’orereb na’atube boro namatar. Nati baibatebat ana veya God boro Jesu Keriso narubin sabuw hai not wa’iwa’irih etei boro nabow hinatit rerereb yah naya.
17 Enope, eno Juda imboma moromolo nimele imboma, Gotenga ungu mane Mosesini nimbe tirimuma kambu topo nimbolio manda moromolo ningo, lino Juda imboma kau Goteni kanopa lipe nanga imboma nimu imboma moromolo, eno we imbomanga Gote molo ningo kelkele toko enonga imbi liko ola munduko,
17 Baise kwa Jew sabuw kwarouw kwao, naatu ofafar tafanamaim kwabat God isan kwanao ra’at.
18 Goteni eno teangei nimbe konopu mondoromo mele pilko, Gotenga ungu manema eno mane tiringi mele pilkolio ulu penga toya tolima apuruko pilko ima penga ningo,
18 God ana kokok sinaf isan i kwaso’ob, naatu kakafin gewasin hairi kusibin isan i ofafaramaim ebi’obaiyi.
19 — ausente —
19 Taiyuw kwaso’ob, kwa i matah fim hai nabatanayah, gugumin ma’ayah hai marakaw
20 — ausente —
20 koko’aw sabuw hai roube’atenayah, bereberefiy hai bai’obaiyenayan, naatu ofafar wanawanan ana kinitur tutufin etei naatu turobe etei auman i kwaso’ob.
21 Paimbo aku teko ningolio imbo lupema mane tirimele mele eno enongano ambe telka naa lombimeleya? Imboma mane tikolio wapu naa naio ningolio pele eno enongano ambe telka wapu noromeleya?
21 Sabuw kwabi’obaibiyih, baise kwa taiyuwiban kwabi’obaiyi ai en? A binanumaim kwao, “Men kwanabain” Baise o kubabain ai en?
22 Imbomando ambo iye pulima iye lupema kinye wapu ulu kerinale naa teko, iye ambo lilima ambo lupema kinye wapu ulu kerinale naa teaio ningolio eno aku ulu ambe telka teremeleya? Imbomani we melema au tiko mondokolio linonga nokoromele gotema ningo popo toromele melema kanoko keri pilkolio pele Juda imbo naa molko we imbo moromelemani ulkema takoko akuna tukundo pungo aku melema au tiko mondoko popo toromele ulkemanga tuku pungo melema ambe telka kanoko penga pilko wapu ltimeleya?
22 Sabuw turahinah aawah ufun na isan i kuo’otanih, baise o turanah aawah ufuh kwenan ai en? Umataratar baifa’ifa’ih irouw kuo, baise hai kwafiren bar wanawanan o kubabain ai en?
23 Gotenga ungu manema eno kinye kau peremo akumunga eno paa imbo nomima kelkele tokolio enonga imbi liko ola mundukolio ambe telka Gotenga ungu manema toko tangondoromelemuni Gotenga imbimu teko kenjirimeleya?
23 God ana ofafar isan i kuo’ora’ara’at, baise ofafar i’astu’ub God biya’ohow kubitiniban kui’itin ai en?
24 Aku ulu teremelemunga ungu te Gotenga Bukuna moromo wendo oromo, akumu i tepa,
24 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum, “Eteni Sabuw God wabin tibigigim anayabin kwa Jew sabuw asinafumaim.”
25 Eno Juda imbomani ungu manema pilko tenge tiko tenge lemo ungulumanga kangi pundu te kopiko wendo ltimele ulumuni eno taporomo, nalo ungu manema naa lombilinge lemo ungulumanga kangi pundu te kopirimelemuni ulu te naa teremo. Aku ulu teremelemunga imbo kangi pundu te naa kopili imboma mele moromele.
25 O ofafar inabobosiyasiyar na’at, a’ar hi’a’afuw i boro nan ana’an gagamin namatar, baise ofafar ina’a’astu’ub, o a’ar kanabin hi’a’afuw ana’itin i afuwina’e.
26 We imbomani kangi pundu te naa kopikolio Gotenga ungu manemani teaio nimo mele pilko tenge lemo Goteni eno kanopa imbo kangi pundu te kopili Juda imboma mele moromele nimbe kanombalo.
26 Sabuw iyab hai ar kanabih men hi’afuw, baise ofafar eo biyunih na’atube tebobosiyasiyar, nati sabuw i sabuw iyab hai ar kanabih hi’a’afuw hinasairih.
27 Kangi pundu te naa kopiko ungu manema tenge tiko teremele imbomani eno Juda imbo kangi pundu te kopiko eno kinye ungu mane peremoma naa lombimele imboma enondo ningeindo, Gotenga ungu manema naa lombimelemunga aku ulu teko kenjirimele kani eno paa mindili nangei ninge.
27 Orot yait biyanane ana ar kanabin men hi’afuw, baise ofafar i ebobosiyasiyar, o boro nasiksairi, anayabin o i ofafar iso’ob naatu a’ar kanabin hi’afuw, baise ofafar men kubobosiyasiyar.
28 Imbo te yunge kangi pundu kopirimo ulu kau kanopalie yu Juda imbomu nimbelomu yu paimbo Juda imbomu molo. Kangi pundu te kopiko wendo liko lteremele akumu kangindo kau ulure tepili ningolio teremele kinye ulure naa teremo.
28 O yait Jew orot kumamatar i men biya ufunane hi’a’afuw imaim o ina Jew orot kumamataramih.
29 Imbo te konopuna tukundo ulu te teremo akumu kau Juda imbo tukumemu moromo. Kangi pundu te kopiko wendo ltimele akumunga pulumu konopuna tukundo Gotenga imbomu nimbe mako peremo. Kangi pundu te i teko kopiko wendo liengei nimu ungu manemuni yunu ulure naa teremo. Gotenga Minimuni konopuna tukundo teremo akumuni ulu tukumemu teremo. Aku tepa moromo imbomu, we imbomani kanoko penga pilko kapi ningo imbi liko ola naa mundurumele nalo Goteni imbo akumu kanopa penga pilipe kapi nimbe yunge imbimu lipe ola mundurumo.
29 En baise, Jew orot anababatun i dogor wanawanan. Naatu afu’afuw anababatun i dogor wanawananamaim Anun Kakafiyin esisinaf, men biya. Naatu bora’ara’aten etei i Godane nan inab men orot biyahine.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?