Romanos 11

IMO vs XGS

Sair da comparação
XGS Xwɨyí̵á Gorɨxoyá Sɨŋí̵pɨrɨnɨ
1 Akumunga nani eno waltindiro: Goteni yunge Israel imboma umbulu tipe tiye kolorumuya? Paa molo! Na Pol Israel iye tela, Abrahameni kalopa ltimu iye te, na Benjamininga imbo talapemunga iye te. Na umbulu tipe tiye naa kolorumu kanomu.
1 Ayɨnánɨ “Gorɨxo xegɨ́ Isɨrerɨyo rɨxa anɨŋɨ́nɨ rɨ́wɨ́ umoŋɨ́rɨnɨ.” rɨmɨnɨréɨnɨ? Oweoɨ, wí e rɨpaxɨ́ menɨnɨ. Nionɨ enɨ Isɨrerɨyɨ́ wonɨrɨnɨ. Ebɨrɨ́amoyá ɨ́wiárɨ́awéyɨ́ wonɨrɨnɨ. Sɨyikɨ́ Bejɨmano tɨ́nɨ imónɨŋá wonɨrɨnɨ. Nionɨ e imónɨŋáonɨ aí Gorɨxo wí rɨ́wɨ́ mɨnɨmoŋɨ́ eŋagɨ nánɨ “ ‘Isɨrerɨ nɨyonɨ rɨxa anɨŋɨ́nɨ rɨ́wɨ́ umoŋɨ́rɨnɨ.’ rɨpaxɨ́ menɨnɨ.” seararɨŋɨnɨ.
2 Goteni yunge imbo akilio molonge mele oi pilerimu kano imboma tiye naa kolorumu. Gotenga profet iye Elaijani terimu mele temane Gotenga Bukuna moromomu eno naa pimeleya? Elaijani Israel imbomani ulu keri teringima Gotendo enge nimbe, nimbe tipelie nimbeindo,
2 O xegɨ́ ámáyo —Ayɨ́ amɨpí sɨnɨ mimónɨŋáná ɨ́á yɨyamɨxɨmɨ́ eŋɨ́yɨ́rɨnɨ. Ayo wí rɨ́wɨ́ umoŋɨ́manɨ. Wɨ́á rókiamoagɨ́ Iraijao nánɨ Bɨkwɨ́yo nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pɨ sɨnɨ majɨ́á rimónɨŋoɨ? O Gorɨxo ayo enɨ xɨxe rɨ́wɨ́ umówɨnɨgɨnɨrɨ xegɨ́ Isɨrerɨyɨ́ nánɨ anɨŋúmɨ́ ikaxɨ́ nurɨrɨ́ná re urɨŋɨnigɨnɨ,
3 Awilimu, nunge ungu ningo munduli pilko andoko ningo tirimele iyema toko kondoko, nu popo toko karomele alta poloma konoko bilibala tiringi. Kinye na tendekumu kau nunge iye moromu toko kondongei teremelela, (1Kin 19:10,14)
3 “Ámɨnáoxɨnɨ, dɨxɨ́ wɨ́á rókiamoarɨgɨ́áwamɨ nowamɨnɨ pɨkiro joxɨ nánɨ rɨdɨyowá epɨ́rɨ́a nánɨ íráɨ́ onɨŋɨ́yɨ́ pɨpɨnamɨ́ ero éɨ́á eŋagɨ nánɨ joxɨ dɨŋɨ́ rɨkwɨ́roŋá yoparonɨ ŋweaŋɨnɨ. Nionɨ enɨ nɨpɨkianɨro nánɨ rɨxa pɨ́á niarɨŋoɨ.” urɨ́agɨ aí
4 Nalo Goteni yundo topondopa ungu ambelemu nimuya? Yuni nimbeindo,
4 Gorɨxo píoɨ urɨŋɨnigɨnɨ? “Joxɨnɨ marɨ́áɨ, ámá nɨ́nɨ nionɨyá imónɨŋɨ́yɨ́ 7,000 imónɨnɨ. Ayɨ́ wayá ŋwɨ́á xopaikɨgɨ́ imónɨŋɨ́ Bɨ́arɨyɨ rɨnɨŋɨ́pimɨ xómɨŋɨ́ nɨyɨkwiro yayɨ́ mumearɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
5 Aku tepala, kinye kape Goteni Israel imbo mare koltalo we kondo kolopa nanga imboma molangei nimbe kanopa ltimuna moromele.
5 Ayɨnánɨ eŋíná e imónɨŋɨ́pa agwɨ ríná enɨ axɨ́pɨ árɨ́nɨ́ wí Gorɨxo xegɨ́ wá wianarɨŋɨ́pɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ nerɨ́ná ɨ́á neayamɨxɨŋɨ́ árɨ́nɨ́ wiene ŋweaŋwɨnɨ.
6 Yuni yunu eno we kondo kolopalie yunge imboma molangei nimo lemo enonga kongono telemalamunga ulure naa telka. Eno kongono tengemunga yuni kanopalie nanga imboma molangei nimo lemo yuni imboma we kondo kolopalie, nanga imboma molangei nimo aku we kondo kololi ulumu, aku tepa we kondo kololi ulumu paimbo naa ltemo.
6 Gorɨxo ámáyo ɨ́á nuyamɨxɨrɨ́ná xegɨ́ wá nɨwianɨrɨŋɨ́pimɨ dánɨ ɨ́á uyamɨxɨŋɨ́ eŋagɨ nánɨ “Ámaéne naŋɨ́ bɨ yarɨŋagwɨ nɨneanɨrɨ nánɨ ɨ́á neayamɨxɨŋɨ́rɨnɨ.” yaiwipaxɨ́ menɨnɨ. Ámá naŋɨ́ yarɨŋagɨ́a nánɨ ɨ́á nuyamɨxɨrɨ sɨŋwɨrɨyɨ́, wá wianarɨŋɨ́pɨ mimónɨ́, mimónɨ́ wá wianarɨŋɨ́pɨ imónɨmɨnɨrɨ eŋɨ́rɨnɨ.
7 Aku lemo kinye linoni ambele nimoloya? Israel imbomani Gote kinye kopu teko molko yuni eno imbo toya tolima nimbe kanombalo ulumu paa liemiliya ningo kongono mindili nongo teringi nalo naa ltingi akumu Goteni yunu konopuni pilipe kanopa ltimu imboma ltingi. We Israel imboma konopu pipi tirimumunga Gotenga ungumu pilinge aulke te naa lierimu.
7 Ayɨnánɨ píoɨ rɨpaxɨ́rɨnɨ? Isɨrerɨyɨ́ wé rónɨŋɨ́ apɨ oimónaneyɨnɨro anɨŋɨ́ minɨ́ yarɨgɨ́ápɨ mimónɨpa egɨ́á aiwɨ ámá Gorɨxo xegɨ́ dɨŋɨ́ tɨ́nɨ ɨ́á uyamɨxɨŋɨ́yɨ́nɨ xɨxenɨ imónɨgɨ́árɨnɨ. Wínɨyɨ́ Gorɨxoyá dɨŋɨ́yo dánɨ wigɨ́ dɨŋɨ́ rɨxa wakɨsɨ́ inɨgɨ́árɨnɨ.
8 Akumunga ungu te Bukuna toringi moromo, akumu i tepa,
8 Nionɨ seararɨŋápɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ Bɨkwɨ́yo dánɨ re nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pa, “Ayɨ́ dɨŋɨ́ píránɨŋɨ́ nɨmoro ‘Gorɨxo apɨ neaíwapɨyimɨnɨrɨ rɨ́a yarɨnɨ?’ mɨyaiwí éɨ́rɨxɨnɨrɨ káká sɨŋwɨ́ anɨrɨ aríkwɨ́kwɨ́ arɨ́á wirɨ dɨŋɨ́ xaxá merɨ epɨ́rɨ wimɨxɨŋɨ́ eŋagɨ nánɨ apɨ e néra nɨbɨ́asáná agwɨ ríná enɨ sɨnɨ yarɨŋoɨ.” Bɨkwɨ́yo dánɨ e nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pa agwɨ ríná xɨxenɨ dɨŋɨ́ wakɨsɨ́ inarɨŋoɨ.
9 Kano imboma Devitini yunge opa pulema molangei nimu mele molonge. Devitini yunge opa pulema molonge mele ungu te i tepa nimbeindo,
9 Depito enɨ re rɨŋɨ́rɨnɨ, “Ayɨ́ ‘Nɨwayɨrónɨrɨ ŋweaŋwɨnɨ.’ nɨyaiwiro maiwí ŋweaŋáná aiwá yayɨ́ yanɨro nánɨ nimɨxɨro narɨgɨ́ápɨ dɨŋɨ́ Gorɨxoxɨnɨyá tɨ́nɨ xe sɨpogwɨ́nɨŋɨ́ imónɨrɨ mɨ́rénɨŋɨ́ imónɨrɨ éwɨnɨgɨnɨ. Xe nikɨrɨpeaánɨrɨ ná eánarɨgɨ́ápɨ́nɨŋɨ́ imónɨrɨ rɨ́á meaárɨnarɨgɨ́ápɨ́nɨŋɨ́ imónɨrɨ éwɨnɨgɨnɨ.
10 Enonga mongomani melema naa kanangei nimbe pipi tipe tumbulu topa, waliwalima eno umbuni awili mengemunga enonga umbuluma langopa olokondo tukundo opili molko kau pangei, (Sng 69:22-23)
10 Gorɨxoxɨ yarɨŋɨ́pɨ nánɨ sɨŋwɨ́ anopasɨ́nɨpɨ́rɨ nánɨ joxɨyá dɨŋɨ́ tɨ́nɨ sɨŋwɨ́ xe sɨ́á uyinɨrɨ joxɨ yarɨŋɨ́pɨ nánɨ majɨ́á nero ikárɨnarɨgɨ́ápɨ xe anɨŋɨ́ aiwá ɨ́á xwénɨŋɨ́ nɨmearɨ́kwínɨmɨ emero éɨ́rɨxɨnɨ.” Depito e rɨŋɨ́pa gɨ́ Judayɨ́ nápɨ xɨxenɨ apɨ nero dɨŋɨ́ wakɨsɨ́ inarɨŋoɨ.
11 Akumunga na ungu te altopo walipo pilto: Israel imboma molko kenjiringi wali kamukumu molko kenjiringiya? Paa molo! Israel imboma Gote kinye teko kenjiko umbulu tiringimunga Goteni imbo lupemando nanga imboma molko kombu kerina naa pangei nimbe tukundo ltimu. Na imbo lupema tukundo limbo wali Israel imboma kanokolio aku imboma kinye yokolini kolko konopu keri panjiko lino yu kinye kopu tepo molamili nengei nimbe aku ulu terimu.
11 Ayɨnánɨ ámá wo yarɨŋɨ́ re níánáyɨ́, “Judayɨ́ Jisasomɨ dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́ropa nero nikɨrɨpeaánɨrɨ ná neánɨrɨ́nɨŋɨ́ neróná anɨŋɨ́ axɨ́pɨ e imónárɨ́wanɨgɨnɨrɨ egɨ́áranɨ?” Yarɨŋɨ́ e níánáyɨ́, re urɨmɨ́ɨnɨ, “Aga oweoɨ, ayɨ́ wiaíkigɨ́á eŋagɨ nánɨ Gorɨxo émáyo yeáyɨ́ uyimɨxemeaarɨnɨ. Judayɨ́ o émáyo naŋɨ́ wiiarɨŋagɨ sɨŋwɨ́ nɨwɨnɨróná sɨpí dɨŋɨ́ nɨwiaiwiro Jisasomɨ dɨŋɨ́ owɨkwɨ́rópoyɨnɨrɨ nánɨ e yarɨnɨ.” urɨmɨ́ɨnɨ.
12 Nalo Israel imbomani Gote kinye teko kenjiko umbulu tiringimunga Goteni mai kombuna pali imboma paa tepa kondorumu. Israel imbomani Gotenga ulu pengama tiye koloringimunga imbo lupema kinye ulu pengama terimu. Aku lemo Israel imboma Gote moromona kelko ongo yunge talapena tukundo molonge wali imboma kinye pali ulu penga awini olandopa olandopa tembalo.
12 Ayɨ́ maŋɨ́ wiaíkigɨ́á eŋagɨ nánɨ agwɨ ríná Gorɨxo ámá xwɨ́á tɨ́yo ŋweagɨ́á wínɨyo naŋɨ́ ayá wí nɨwiirɨ aiwɨ Judayɨ́ Gorɨxo ɨ́á uyamɨxɨŋɨ́ nɨ́nɨ rɨxa Jisasomɨ dɨŋɨ́ nɨwɨkwɨ́rorɨ́náyɨ́, émáyo enɨ naŋɨ́ xwapɨ́ ayá wí wiinɨ́árɨnɨ. Judayɨ́ nikɨrɨpeaánɨrɨ ná eánɨgɨ́á eŋagɨ nánɨ Gorɨxo émáyo naŋɨ́ ayá wí nɨwiirɨ aiwɨ Isɨrerɨ Gorɨxo ɨ́á uyamɨxɨŋɨ́yɨ́ nɨ́nɨ Jisasomɨ dɨŋɨ́ nɨwɨkwɨ́rorɨ́náyɨ́, émáyo nɨwiirɨ́ná xámɨ naŋɨ́ wiiŋɨ́pa mé ámɨ seáyɨ e imónɨŋɨ́pɨ wiinɨ́árɨnɨ.
15 Goteni Israel imbomando naa ongo anjo paio nimu wali maina imboma pali yu moromona tukundo pungo molko kondoko kau punge aulkemu wendo orumu. Aku tepa Israel imboma molko kondonge aulkemu mainye purumumunga imbo lupema molko kondonge aulkemu wendo orumu wali nanga Israel imboma eno Goteni altopa tukundo limo lemo kololi ulu pulumu mainye pumbelie molopa kau puli ulu pulumu paa kamukumu wendo ombalo.
15 Ayɨ́ rɨpɨ seararɨŋɨnɨ, “Gorɨxo Isɨrerɨyo rɨ́wɨ́ umoŋɨ́pimɨ dánɨ ámá xwɨ́á tɨ́yo ŋweagɨ́á wínɨyɨ́ tɨ́nɨ xɨ́o nawínɨ pɨyɨ́á wɨ́rɨnɨgɨ́áyɨ́ imónɨŋagɨ́a nánɨ Isɨrerɨyo ámɨ numímɨnɨrɨ́ná ayɨ́ rɨxa xwárɨ́páyo dánɨ wiápɨ́nɨmeáɨ́áyɨ́nɨŋɨ́ imónɨpɨ́rɨ́árɨnɨ.
16 Bret kalongeindo plawa topele toromelemunga mare oi wendo liko Gote popo toko tirimele akumu Gotenga plawa mendepolo ltemo lemo plawa we lemoma pali kape Gotenga plawa mendepolo ltemola. Unjo tenga pulkonoma Gotenga mendepoloma lemo unjomu pali Gotenga unjo mendepolo.
16 Bisɨ́kerɨ́á iwamɨ́ó nimɨxɨrɨ́ná xámɨ bɨ onɨmiápɨ nɨxerɨ ‘Rɨpɨ, ayɨ́ Gorɨxo nánɨpɨrɨnɨ.’ nɨyaiwirɨ táná nápɨ nɨpɨnɨ Gorɨxoyánɨŋɨ́ imónarɨŋɨ́pa Judayɨ́ ɨ́wiárɨ́awéwa Gorɨxoyá imónɨgɨ́á eŋagɨ nánɨ rɨ́wɨ́yo imónɨgɨ́áyɨ́ enɨ axɨ́pɨ oyá imónɨpɨ́rɨ́árɨnɨ. Íkɨ́á pɨpɨŋɨ́ wɨrí ‘Gorɨxo nánɨrírɨnɨ.’ nɨyaiwirɨ nɨtɨrɨ́náyɨ́, reŋɨ́ enɨ oyá imónɨŋɨ́pa Judayɨ́yá xiáwo írɨŋɨ́yɨ́ Gorɨxoyá imónɨgɨ́á eŋagɨ nánɨ rɨ́wɨ́yo imónɨgɨ́áyɨ́ enɨ axɨ́pɨ oyá imónɨpɨ́rɨ́árɨnɨ.” seararɨŋɨnɨ.
17 — ausente —
17 E nerɨ aí ewayɨ́ xwɨyɨ́á rɨpɨ osearɨmɨnɨ, “Gorɨxo xegɨ́ Judayo rɨ́wɨ́ numorɨ́ná íkɨ́á oripɨ́ reŋɨ́nɨŋɨ́ bɨ nórearɨ émáyɨ́né —Seyɨ́né reŋɨ́ oripɨ́ ámá ɨwɨ́á urarɨgɨ́á marɨ́áɨ, oripɨ́ xegɨ́pɨ yaparɨŋɨ́pimɨ dánɨ́nɨŋɨ́ reŋɨ́ eánɨgɨ́áyɨ́nérɨnɨ. Seyɨ́né Gorɨxo nɨmearɨ wínɨyɨ́ reŋɨ́ eánɨgɨ́e seaŋwɨrárɨ́ɨ́ eŋagɨ nánɨ seyɨ́né oripɨ́ pɨpɨŋɨ́pimɨ dánɨ iniɨgɨ́ nínɨrɨ́ná Judayɨ́yá xiáwo írɨŋɨ́yo Gorɨxo naŋɨ́ wiiagɨ́pimɨ dánɨ iniɨgɨ́nɨŋɨ́ nínɨrɨ reŋɨ́ wínɨyɨ́ tɨ́nɨ píránɨŋɨ́ reŋɨ́ onarɨgɨ́árɨnɨ.
18 — ausente —
18 E nerɨ aiwɨ Judayo Gorɨxo rɨ́wɨ́ numorɨ́ná reŋɨ́nɨŋɨ́ óreaŋɨ́yɨ́ nánɨ wárɨxayɨ́né mimónɨpa époyɨ. Wárɨxane oimónaneyɨnɨrónáyɨ́, xámɨ píránɨŋɨ́ dɨŋɨ́ nɨyaikirorɨ re móɨ́rɨxɨnɨ, ‘Reŋene pɨpɨŋɨ́ nánɨ iniɨgɨ́ ímɨxarɨŋwámanɨ. Pɨpɨŋɨ́yɨ́ —Ayɨ́ Judayɨ́yá xiáwo írɨŋɨ́yɨ́rɨnɨ. Ayɨ́ nene nánɨ iniɨgɨ́ ímɨxarɨŋɨ́rɨnɨ.’ móɨ́rɨxɨnɨ.” osearɨmɨnɨ.
19 Nalo kelko eno Israel imbo naa moromelemani ningeindo, Goteni lino kola kerima lipo unjo pengana panjembo nimbe unjo pengamunga kola mare langopa lterimu ninge.
19 Émá Jisasomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨgɨ́áyɨ́né re nɨránáyɨ́, “Nene neaŋwɨrárɨmɨnɨrɨ nánɨ ayo óreaŋɨ́rɨnɨ.” nɨránáyɨ́,
20 — ausente —
20 re searɨmɨ́ɨnɨ, “Seyɨ́né ananɨ rarɨŋoɨ. Ayɨ́ Jisasomɨ dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́roarɨŋagɨ́a nánɨ óreaŋɨ́rɨnɨ. E nerɨ aí seyɨ́né enɨ píyo dánɨ marɨ́áɨ, sa dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨgɨ́ápimɨ dánɨ óreaé seaŋwɨrárɨŋɨ́yɨ́né imónɨgɨ́áyɨ́né eŋagɨ nánɨ wá mimónɨpa ero wáyɨ́ ero éɨ́rɨxɨnɨ.” searɨmɨ́ɨnɨ.
21 — ausente —
21 Gorɨxo “Reŋɨ́ íkɨ́á bimɨ dánɨ nórearɨ ŋwɨrárɨŋɨ́ marɨ́áɨ, íkɨ́á ná apámɨ dánɨ eánɨŋɨ́pɨ xe oeánɨnɨ.” mɨyaiwí óreaŋɨ́ eŋagɨ nánɨ émáyɨ́né enɨ “Xe oeánɨnɨ.” mɨyaiwí axɨ́pɨ neaóreanɨgɨnɨrɨ “Wáyɨ́ éɨ́rɨxɨnɨ.” seararɨŋɨnɨ.
22 I konopu panjiko molaio: Goteni imboma kinye ulu pengama tepa mindili tirimo uluma peya talo teremo. Yu tiye koloringi imboma mindili tirimu, nalo enoni yu kanopa penga pilipelie eno tepa kondombalo uluma teko molonge lemo yuni eno kinye ulu pengama terimu mele paimbo aku tepa tembalo. Aku ulu naa tenge lemo eno langopa ltembalola.
22 Ayɨnánɨ Gorɨxo ámáyo wá nɨwianɨrɨ́ná wirɨ wikɨ́ tɨ́nɨ nɨwirɨ́ná wirɨ yarɨŋɨ́pɨ nánɨ dɨŋɨ́ móɨ́rɨxɨnɨ. Jisasomɨ dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́ropa nerɨŋɨ́pimɨ dánɨ nikɨrɨpeaánɨrɨ nánɨŋɨ́ eánɨgɨ́áyo Gorɨxo wikɨ́ tɨ́nɨ nɨwirɨ aiwɨ émáyɨ́né wá seawianarɨnɨ. Seyɨ́né dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨgɨ́ápimɨ dánɨ anɨŋɨ́ wá seawianɨpaxɨ́ imónɨŋánáyɨ́, ayɨ́ ananɨ wá nɨseawiaga unɨ́árɨnɨ. E mepa nerɨ́náyɨ́, seyɨ́né enɨ seawákwímo nánɨyɨ.
23 Oi unjo kola langopa lterimuma konopu topele toko altoko iye nomi Kraist yu paimbo orumu ningo ipuki tinge lemo unjo langorumuna kelepa topa mondombalo. Goteni kano kolama aku tepa manda tembalo.
23 Reŋɨ́ óreámoŋɨ́nɨŋɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́ enɨ dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́ró yarɨgɨ́ápɨ rɨxa emɨ nɨmoro dɨŋɨ́ wɨkwɨ́róánáyɨ́, Gorɨxo wigɨ́ óreaŋe dánɨ ámɨ ŋwɨrárɨnɨ́árɨnɨ. Gorɨxo ananɨ ámɨ ŋwɨrárɨpaxɨ́ eŋagɨ nánɨ rarɨŋɨnɨ.
24 Liko manjengei! Eno lamana unjo oliv kerimunga kolama Goteni langopa unjo oliv penga poinyena imbo topa nokorumu, kanomu enonga unjomu molo, akumunga eno panjirimu. Imbomani aku ulu naa teremele nalo yuni terimu. Aku ulu terimu wali manda orumu lemo unjo pengamu yunge kolama kelepa lipe topa mondombalo wali manda naa angilimbeloya? Molo, manda angilimbelo!
24 Émáyɨ́né Gorɨxo íkɨ́á oripɨ́ xegɨ́pɨ yaparɨŋɨ́namɨ dánɨ nórearɨ ámá aiwá omɨŋɨ́ nerɨ́ná mepa yarɨgɨ́ápa nerɨ ámáyánamɨ seaŋwɨrárɨŋɨ́ eŋagɨ nánɨ xegɨ́ anamɨ dánɨ óreaŋɨ́pɨ aŋɨpaxɨ́ ámɨ wigɨ́ axɨ́namɨ ŋwɨrárɨpaxɨ́ imónɨŋagɨ nánɨ seararɨŋɨnɨ.
25 Ango kame, enoni lino lipe manjili imboma molopo unguma pali pimolo ningo konopu naa leangei nimbo Gotenga ungu pulu lopeke tepa oi perimumu pilengei nimbo tiemboi. Akumu i tepa: Israel imbomani pali Gotenga ungumu Paimbo ningo pilko linge ulumu kamukumu pipi naa tirimo. Goteni imbo lupe kanopa ltimu imboma pali yunge talapena tukundo tukundo onge wali Israel imbomani i teli oi pilko tunduko moromele nimu.
25 Gɨ́ nɨrɨxɨ́meáyɨ́né, seyɨ́né “Nene dɨŋɨ́ émɨ́ saímɨ́ moŋwaénerɨnɨ.” nɨyaiwinɨro “Gorɨxo xegɨ́ Judayo anɨŋɨ́nɨ emɨ moŋɨ́rɨnɨ.” yaiwipɨ́rɨxɨnɨrɨ xwɨyɨ́á yumɨ́í imónɨŋɨ́ rɨpɨ nánɨ majɨ́á oimónɨ́poyɨnɨrɨ mɨnimónarɨnɨ. Xwɨyɨ́á yumɨ́í imónɨŋɨ́pɨ, ayɨ́ rɨpɨrɨnɨ. Émá Gorɨxo ɨ́á uyamɨxɨŋɨ́yɨ́ nɨ́nɨ xɨ́o tɨ́ámɨnɨ bɨpɨ́rɨ́e nánɨ Isɨrerɨyɨ́ nápɨ dɨŋɨ́ wakɨsɨ́ niga upɨ́rɨ́árɨnɨ.
26 Imbo lupema Gotenga talapena tukundo ongo pora tinge wali Goteni yunge Israel imboma pali tukundo limbelo. Gotenga Bukuna ungu te aku tepa nimbe moromo, akumu Goteni i tepa nimbei,
26 E néra numáná eŋáná Gorɨxo Isɨrerɨ nɨyonɨ yeáyɨ́ uyimɨxemeanɨ́árɨnɨ. Nionɨ seararɨŋápɨ Bɨkwɨ́yo dánɨ xwɨyɨ́á nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́ rɨpiaú sopɨŋɨ́ nɨwarɨnɨ, “Éɨ́ neamínɨnɨ́o dɨ́wɨ́ Saionɨ —Dɨ́wɨ́ Saionɨyɨ rɨnɨŋɨ́pɨ Judayɨ́yá aŋɨ́ e nánɨ rɨnɨŋɨ́pɨrɨnɨ. Éɨ́ neamínɨnɨ́o dɨ́wɨ́ Saionɨ ŋweaŋwaéneyáo nimónɨrɨ Jekopoyá ɨ́wiárɨ́awene uyɨ́niɨ́ yarɨŋwápɨ emɨ neawiaíkímonɨ́árɨnɨ.” nɨrɨnɨrɨ eánɨrɨ
27 Nani enonga ulu pulu kerima wendo lipo ltendembo nimbo walimunga aku tepo aku ungumu nimbo panjipo mi lembo, (Ais 59:20-21, 27:9; Jer 31:33-34)
27 ámɨ wí e “Gorɨxonɨ wigɨ́ ɨ́wɨ́ egɨ́ápɨ yokwarɨmɨ́ nɨwiirɨ́ná ‘Rɨpɨ nɨwiimɨ́árɨnɨ.’ réroárɨmɨ́ɨnɨ.” nɨrɨnɨrɨ eánɨrɨ eŋɨ́piaú nionɨ seararɨŋápɨ tɨ́nɨ xɨxenɨrɨnɨ.
28 — ausente —
28 Judayɨ́ xwɨyɨ́á yayɨ́ neainɨpaxɨ́ imónɨŋɨ́pɨ rɨ́wɨ́ numoro nánɨ Gorɨxomɨ sɨ́mɨ́ tɨ́nɨ wiarɨgɨ́áyɨ́ imónɨŋagɨ́a nánɨ Gorɨxo émáyɨ́né naŋɨ́ seaiiarɨnɨ. E nerɨ aí Gorɨxo wigɨ́ xiáwo írɨŋɨ́yo ɨ́á uyamɨxɨŋɨ́ eŋagɨ nánɨ xɨ́oyá dɨŋɨ́ sɨxɨ́ uyiŋɨ́yɨ́ imónɨŋoɨ.
29 — ausente —
29 Gorɨxo wá nɨwianɨrɨ́ná anɨpá nɨwirɨ nionɨyá oimónɨ́poyɨnɨrɨ wéyo ɨ́á numɨrɨrɨ́ná ámɨ yarápɨmɨ́ó mɨwiarɨŋo eŋagɨ nánɨ rarɨŋɨnɨ.
30 Eno imbo lupemani oi Goteni Teaio nimu ungu pilko liko naa teko tui tiringi nalo Israel imbomani Goteni Teaio nimu ungu tui tiringimunga Goteni eno imbo lupema we kondo koromo ulumu ltingi.
30 Émáyɨ́né eŋíná Gorɨxomɨ wiaíkiagɨ́a aiwɨ agwɨ ríná Judayɨ́ xamɨŋɨ́yɨ́ wiaíkiarɨŋagɨ́a nánɨ Gorɨxo seyɨ́né ayá searɨmɨxarɨnɨ.
31 Aku tepala, eno oi tui tiringi imbo lupema Goteni we kondo koromo mele aku tepa yuni Israel imboma kape we kondo kolombaindo Israel imboma eno yunge ungumu liko tui tirimele.
31 Judayɨ́ Gorɨxo émáyɨ́né ayá searɨmɨxarɨŋagɨ nɨwɨnɨrɨ́ná sɨpí dɨŋɨ́ nɨseaiaiwirɨ ámɨ xɨ́o tɨ́ámɨnɨ kɨnɨmónáná xamɨŋɨ́yo enɨ ayá urɨmɨxɨnɨ́a nánɨ émáyɨ́né wiaíkiagɨ́ápa ayɨ́ enɨ axɨ́pɨ nero xɨ́omɨ wiaíkiarɨŋoɨ.
32 Imboma pali oi yunge ungumu pilko naa liko tenge naa tirimele ulumuni eno ka topa noipili nimbe Goteni eno tiye kolorumu. Aku teko moromele wali kinye yuni imboma pali kondo kolopa moromo.
32 Gorɨxo ámá nɨyonɨ Judayoranɨ, émáyoranɨ, ayá urɨmɨxɨ́ɨmɨgɨnɨrɨ “Ámá nɨ́nɨ gɨ́ maŋɨ́ nɨwiaíkiarɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ.” nɨrárɨrɨ gwɨ́nɨŋɨ́ yárɨŋɨ́rɨnɨ.
33 Linonga Gote paa molopa kondoromo. Yu moromo mele linoni pilipo tundurumolo. Gote yunge ulu penga teremoma kinye yunge konopumu kinye yunge lipe manjilimu kinye paa olandopa peremo. Linoni kopunge kolo kau lipo manjirimolo. Yu aulke purumoma paa manda naa kanopo lenderemolo.
33 Gorɨxo dɨŋɨ́ émɨ́ saímɨ́ morɨ nɨjɨ́á imónɨrɨ eŋɨ́pɨ aga seáyɨ e imónɨŋagɨ nánɨ nionɨ mɨŋɨ́ sɨ́ŋá weánɨpaxɨ́rɨnɨ. Nene ámaéne dɨŋɨ́ o “E éɨmɨgɨnɨ.” nɨyaiwirɨ moŋɨ́pɨ nánɨ anɨŋɨ́ minɨ́ yarɨŋɨ́ niga nurane aí “E rɨ́a monɨ?” yaiwipaxene menɨnɨ. Nene dɨŋɨ́ o nɨmorɨ yarɨŋɨ́pɨ nánɨ anɨŋɨ́ minɨ́ “Arɨge nɨmorɨ rɨ́a yarɨnɨ?” nɨyaiwirane aí mɨ́kɨ́pɨ nánɨ xɨxenɨ dɨŋɨ́ mopaxene menɨnɨ.
34 Aku tepa mele Gotenga ungu moromo bukumuni ungu te i tepa nimo,
34 Nionɨ seararɨŋápɨ Bɨkwɨ́yo dánɨ re nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pɨ tɨ́nɨ xɨxenɨrɨnɨ, “Ámɨnáo dɨŋɨ́ moarɨŋɨ́pɨ nánɨ ámá wí nɨjɨ́á rimónɨŋoɨ? Oweoɨ. Omɨ ámá wí píránɨŋɨ́ dɨŋɨ́ ureŋwɨpegɨ́áranɨ? Oweoɨ.
35 Molo narini Yuni na mele pundu topili kani nani yu kinye ele loi teambili nimbe yu melte langopa tirimuya? Imbo te molo nimo. (Jop 41:11)
35 Ámá gɨyɨ́ wínɨyɨ́ xámɨ wíɨ́ápɨ nánɨ xɨ́o wipaxɨ́ imónɨŋorɨnɨ? Oweoɨ.” nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pɨ nionɨ seararɨŋápɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ imónɨnɨ.
36 Yu melema pali terimu Gote; yu melema pali enge tipe nokopa moromo; melema pali yunge kau. Linoni wali walima Yu paa olandopa iyemu Yunge imbi melemanga pali paa olandopa moromo nimbo yu kapi nimbo imbi lipo ola mundulipo kau pamili. I paa.
36 Amɨpí nɨ́nɨ oyá dɨŋɨ́ tɨ́nɨ imónɨrɨ xegɨ́ imónɨŋɨ́pa oyá dɨŋɨ́ tɨ́nɨ sɨnɨ imónɨrɨ o nánɨnɨ imónɨrɨ eŋagɨ nánɨ rarɨŋɨnɨ. Nene íníná omɨ seáyɨ e numéra úwanɨgɨnɨ. “E éwanɨgɨnɨ.” nimónarɨnɨ.

Ler em outra tradução

Comparar com outra