Mateus 5
IMO vs NVT
1 Jisasini imbo awini maku toko yu lombili puringima kanopalie mulu kembona ola pumbe molorumu kinye yu lombili andolima yu molorumuna oringi.
1 Certo dia, quando Jesus viu que as multidões se ajuntavam, subiu a encosta do monte e ali sentou-se. Seus discípulos se reuniram ao redor,
2 Kano kinye yuni eno ungu mane tipelie nimbei,
2 e ele começou a ensiná-los.
3 “Goteni lino imbo keloma tapopili konopu ltemele imboma, Gote enonga iye nomi kingimu molopa eno nokoromomunga eno malo.
3 “Felizes os pobres de espírito, pois o reino dos céus lhes pertence.
4 Imbo kola teko konopu keri pepili moromele imboma, Goteni eno konopu penga pepa toimbo topili nimbelomunga eno malo.
4 Felizes os que choram, pois serão consolados.
5 Taka liko moromele imboma, mai kombuma pali Goteni eno timbelona lingemunga eno malo.
5 Felizes os humildes, pois herdarão a terra.
6 Goteni teaio nimo ulu tumbi nilima tengeindo engele mele kolko no wali mele kolko moromele imboma, eno Goteni manda tendembalomunga eno malo.
6 Felizes os que têm fome e sede de justiça, pois serão saciados.
7 Imbo lupema kondo koromele imboma, Goteni eno kondo kolombalomunga eno malo.
7 Felizes os misericordiosos, pois serão tratados com misericórdia.
8 Konopu kake tepili moromele imboma, Gote kanongemunga eno malo.
8 Felizes os que têm coração puro, pois verão a Deus.
9 Opa pulema konopu tendekuna pupili molangei nimele imboma, Goteni eno nanga bakuluma nimbelomunga eno malo.
9 Felizes os que promovem a paz, pois serão chamados filhos de Deus.
10 Goteni teaio nimo ulu tumbi nilima teko moromelemunga imbo lupemani eno mindili tirimele imboma, Gote enonga iye nomi kingimu molombalomunga eno malo.
10 Felizes os perseguidos por causa da justiça, pois o reino dos céus lhes pertence.
11 Na ipuki tirimele imboma, eno nanga imboma moromelemunga we imbomani eno ungu taka tondoko mindili tiko, ungu keri lupe lupema enonga umbulkondo kolo toko nindinge wali, eno malo.
11 “Felizes são vocês quando, por minha causa, sofrerem zombaria e perseguição, e quando outros, mentindo, disserem todo tipo de maldade a seu respeito.
12 Imbomani eno aku teko ulu teremelemunga eno mulu kombuna punge wali, kanona Goteni ki wamopa eno mele kipunge mele timbelo kani konopu paa awili teko tiko konopu penga pepili molaio. Imbomani kinye eno mindili tirimele mele aku teko eno naa molangei koro oi Gotenga nimbe munduli ungu nili iye profetema we imbomani eno kape mindili tiringi,” nimu.
12 Alegrem-se e exultem, porque uma grande recompensa os espera no céu. E lembrem-se de que os antigos profetas foram perseguidos da mesma forma.”
13 “Eno mai kombuna imbomanga api kuta mele moromele. Akumu mele penga nalo yu tingo naa tembalo kinye yu kelepa tingo tepili nimbo ulu te manda temoloya? Yu kongono tembalo enge te altopa naa pembalomunga we toko ltemolo wali imbomani andokolio kimboni kambulunge.
13 “Vocês são o sal da terra. Mas, se o sal perder o sabor, para que servirá? É possível torná-lo salgado outra vez? Será jogado fora e pisado pelos que passam, pois já não serve para nada.
14 Eno mai kombuna imbomanga pa tendelima moromele. Kombu awili kembona ola lembalomu manda lopeke naa tembalo.
14 “Vocês são a luz do mundo. É impossível esconder uma cidade construída no alto de um monte.
15 Imbomani tipe lam kandokolio mingina tuku naa panjirimele. Melema kanangei, ulke tukundo pa tepili ningo polo tenga ola noirimele.
15 Não faz sentido acender uma lâmpada e depois colocá-la sob um cesto. Pelo contrário, ela é colocada num pedestal, de onde ilumina todos que estão na casa.
16 Aku tepa mele linoni ulu pengama teremolo ulumuni i mai kombuna pa mele tenderemona imbomani kanokolio linonga mulu kombuna moromo Lapa kapi nengei ningo ulu pengama teaio,” nimu.
16 Da mesma forma, suas boas obras devem brilhar, para que todos as vejam e louvem seu Pai, que está no céu.”
17 “Nani Gotenga ungu manema Mosesini bukuna torumu unguma kinye Gotenga profet iyemani bukuna toringi unguma kinye mainye pupili nimbe oromo konopu naa leaio! Nani kano unguma kamukumu mainye pupili nimbo naa oro. Aku ungumanga ungu pulu peremoma kamukumu wendo opili nimbo oro.
17 “Não pensem que eu vim abolir a lei de Moisés ou os escritos dos profetas; vim cumpri-los.
18 Nani enondo paimbo nio. Mulu mai talo oi pora naa nipili Gotenga ungu manemanga ungu kelo kolte kape paa we mainye naa pumbelo. Ungu manemanga pali ungu awili kelomanga pali kongonoma waye wendo ombalo.
18 Eu lhes digo a verdade: enquanto o céu e a terra existirem, nem a menor letra ou o menor traço da lei desaparecerá até que todas as coisas se cumpram.
19 Akumunga, imbo teni kano ungu manemanga ungu mane kelo te kape topa tangondopa, imbo lupema mane tipelie toko tangondangei nimbelo imbomu Gote iye nomi king molopa nokoromo kombuna yunge imbi paa mainye molombalo. Nalo imbo teni kano ungu manema pilipe lipe tenge tipe molopa, imbo lupema mane timbelo imbomu Gote iye nomi king molopa nokoromo kombuna yunge imbi paa olandopa molombalo.
19 Portanto, quem desobedecer até ao menor mandamento, e ensinar outros a fazer o mesmo, será considerado o menor no reino dos céus. Mas aquele que obedecer à lei de Deus e ensiná-la será considerado grande no reino dos céus.
20 Nani eno nimbo tiro. Farisima kinye Gotenga ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye enoni ulu tumbi nilima teremele ulumanga olandopa eno we imbomani naa tenge lemo, Gote iye nomi king molopa imbo nokoromo talapena tukundo eno paa naa pungo molonge,” nimu.
20 “Eu os advirto: a menos que sua justiça supere muito a justiça dos mestres da lei e dos fariseus, vocês jamais entrarão no reino dos céus.”
21 “Koro oi Mosesini anda kolepalemando ungu mane te tirimumu eno pimele. Kano ungu manemu i tepa,
21 “Vocês ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não mate. Se cometer homicídio, estará sujeito a julgamento’.
22 Nalo kinye nani eno kano ungu manemunga ungu pulumu i nimbo timboi tero. Imbo teni yunge angenu kinye mumindili kolombalo imbomu kotena meko pungo kot tendenge. Imbo teni yunge angenundo nu kamakoya nimbelo imbomu kot awilina meko pungo kot tendenge. Imbo teni imbo tendo nu paa loi lelimu nimbelo imbomu tipe kombuna pumbelo.
22 Eu, porém, lhes digo que basta irar-se contra alguém para estar sujeito a julgamento. Quem xingar alguém de estúpido, corre o risco de ser levado ao tribunal. Quem chamar alguém de louco, corre o risco de ir para o inferno de fogo.
23 Aku ulu tenge imboma mongo linge kani nuni Goteni na kanopa penga pilipili ningo yunge melema tipena kaloli alta polona Gote popo toko kalko tinindo meko ongolio nu angenani nu kinye we mumindili te kolombalo pilkolio,
23 “Portanto, se você estiver apresentando uma oferta no altar do templo e se lembrar de que alguém tem algo contra você,
24 nu Gote kalko tini melema Gote popo toko kaloli alta polona we lepili noikolio kelko anjo pungo angenando tendekuna molambili ningo amenge tekolio, kelko ongo nu Gote kaloni melema ongo yu kalko tieni.
24 deixe sua oferta ali no altar. Vá, reconcilie-se com a pessoa e então volte e apresente sua oferta.
25 Nu kot tendembai tembalo imbomu kopu tepo molambili ulu te teambo ningolio welea tewi. Aku naa tenio lemo nu kot tendembalo imbomuni nunge kot pileli iyemu molombalona mepa pumbe timbelo. Pele kot pileli iyemuni nu ka ulke nokoli iyemu lipe timbelo, yuni nu ka ulkena panjimbelo.
25 “Quando você e seu adversário estiverem a caminho do tribunal, acertem logo suas diferenças. Do contrário, pode ser que o acusador o entregue ao juiz, e o juiz, a um oficial, e você seja lançado na prisão.
26 Nani nundo paimbo nimbo tiromu, nu ka ulkena wendo oni wali pundu tokolio kau wendo onio,” nimu.
26 Eu lhe digo a verdade: você não será solto enquanto não tiver pago até o último centavo.”
27 “Oi Mosesini ungu mane te tirimumu eno pimele. Kano ungu manemu i tepa,
27 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Não cometa adultério’.
28 Nalo kinye nani eno kano ungu manemunga ungu pulumu i nimboi tiro. Iye teni ambo te kanopalie yu peya kopu tepo pelembalanje penga konopu lemo lemo akumu konopu tukundo, ambomu kinye kamukumu wapu langi noromo.
28 Eu, porém, lhes digo que quem olhar para uma mulher com cobiça já cometeu adultério com ela em seu coração.
29 Nunge mongo imbondomuni melte kanokolio konopuna liemboa ningo pilko ulu pulu keri te tenio lemo aku mongomu akuko lteani. Nunge mongo angilepili nu tipe kombuna liko mundunge kinye manda naa tembalo kani kangimunga melte wendo liko ltekolio molko kondonio kinye manda.
29 Se o olho direito o leva a pecar, arranque-o e jogue-o fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.
30 Nunge ki imbondomuni ulu pulu keri te tenio lemo aku kimu karu leko lteani. Nunge ki angilipili nu tipe kombuna liko mundunge kinye manda naa tembalo kani kangimunga melte wendo liko ltekolio molko kondonio kinye penga,” nimu.
30 E, se a mão direita o leva a pecar, corte-a e jogue-a fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.”
31 “Oi Mosesini ungu mane te tipelie nimbei,
31 “Também foi dito: ‘Quem se divorciar da esposa deverá conceder-lhe um certificado de divórcio’.
32 Nalo nani kinye eno nimboi tero. Iye puli ambo te iye te kinye wapu langi naa nopili topa yunge iyemuni yu makoropa kamukumu puwi nimo lemo aku ambomu altopa iye pumbelo wali, wapu ulu langi noli ambomu molopili nimbe aku teremo ulumunga iyemu, yu pulu. Puwi nimbe makororomo ambomu pele iye teni yu limo kinye aku iyemu kape wapu ulu kerinale teremo,” nimu.
32 Eu, porém, lhes digo que quem se divorcia da esposa, exceto por imoralidade, a faz cometer adultério. E quem se casa com uma mulher divorciada também comete adultério.”
33 “Koro oi Mosesini anda kolepalemando ungu mane te peya tirimumu eno pimele. Kano ungu manemu i tepa,
33 “Vocês também ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não quebre seus juramentos; cumpra os juramentos que fizer ao Senhor’.
34 Nalo kinye nani eno nimboi tero. Paimbo nimo ningo pilengei ningo mele awili tenga imbi leko paa mi naa leangei. Mulu kombumu kape imbi leko mi naa leangei. Aku kombumu Gote molopa melema nokoromo kombumu kani aku ulu naa teangei.
34 Eu, porém, lhes digo que não façam juramento algum. Não digam: ‘Juro pelo céu’, pois o céu é o trono de Deus.
35 Mai kombumu kape imbi leko mi naa leangeila. Akumu Gote yunge kimbo mundurumo polomu. Jerusalem kape imbi naa leangei. Akumu iye nomi king paa awilimunga kombu awilimu.
35 Também não digam: ‘Juro pela terra’, pois a terra é onde ele descansa os pés. E não digam: ‘Juro por Jerusalém’, pois Jerusalém é a cidade do grande Rei.
36 Enonga pinyewe kape imbi leko mi naa leangei. Akumu pinyendi te kake tepili molo kilu lepili ningo ulu te manda naa tenio kani pinyewemu imbi leko mi naa leaio.
36 Nem sequer digam: ‘Juro pela minha cabeça’, pois vocês não podem tornar branco ou preto um fio de cabelo sequer.
37 Ulu te paimbo tenio lemo tumbi tiko tembo niwi. Naa tenio lemo naa tembo niwi. Ulu kerimanga pali ulu pulumu peremo kuromuni amboromo imbomani kau ungu tule teko niliko pungo mi ltemele,” nimu.
37 Quando disserem ‘sim’, seja de fato sim. Quando disserem ‘não’, seja de fato não. Qualquer coisa além disso vem do maligno.”
38 “Oi Mosesini ungu mane te tirimumu eno pimele. Kano ungu manemu i tepa:
38 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Olho por olho, dente por dente’.
39 Nalo kinye nani eno i nimboi tero. Eno tepa kenjimbelo imbomu anjo ulure naa teko, we tepa kenjipili nengei. Imbo teni nunge kumbekere ekondonga larauwe tombalo kinye topele toko tekondonga kape larauwe tombai temo lemo topili tiye kolowi.
39 Eu, porém, lhes digo que não se oponham ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça também a outra.
40 Imbo teni nunge wale pakolimu liembo nimbe kot tendembai tembalo imbomu nunge wale tule pengamu kape peya we lipili niwi.
40 Se você for processado no tribunal e lhe tomarem a roupa do corpo, deixe que levem também a capa.
41 Iye teni nu ambolopalie nuni na liko tapondoko mako tenga nanga melema mendani pambili nimbelo wali nuni anjiko mako tenga we tapoko mendewi.
41 Se alguém o forçar a caminhar uma milha com ele, caminhe duas.
42 Melte tiwi nimbe konge tembalo imbomu konge tembalo melemu tiwi. Mele te pundu anjiko tiwi nimbelo imbomu molo naa niwi,” nimu.
42 Dê a quem pedir e não volte as costas a quem quiser tomar emprestado de você.”
43 “Oi Mosesini ungu mane te tirimumu eno pimele. Kano ungu manemu i tepa,
43 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Ame o seu próximo’ e odeie o seu inimigo.
44 Nalo kinye nani eno i tepo nimbo tiro. Enoni enonga opa pulema kape konopu mondoko, eno teko kenjirimele imboma Goteni tepa kondopili ningo Gote kinye enonga konge tendaio.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem por quem os persegue.
45 Enonga Lapa mulu kombuna moromomunga bakuluma molamili ningo aku teko teangei. Yuni imbo keri pengama moromelena ena topili nimo. Ulu tumbi nilima teremele imboma kape ulu tumbi nilima naa teremele imboma kape enonga waye lo opili nimo.
45 Desse modo, vocês agirão como verdadeiros filhos de seu Pai, que está no céu. Pois ele dá a luz do sol tanto a maus como a bons e faz chover tanto sobre justos como injustos.
46 Eno konopu mondoromele imboma kau konopu mondoromele kinye Goteni kanopa penga pilimbeloya? Rom gavman kou takisi limele imbo kerima kape aku ulu teremele kala.
46 Se amarem apenas aqueles que os amam, que recompensa receberão? Até os cobradores de impostos fazem o mesmo.
47 Enoni enonga pulu ltemo imbomando kau molko kondaio nimele kinye we imbomani teremele mele mainyendopa, enoni teremele mele olandopaya? Tawendo imbomani kape aku ulu teremele.
47 Se cumprimentarem apenas seus amigos, que estarão fazendo de mais? Até os gentios fazem isso.
48 Akumunga enonga Lapa mulu kombuna moromo iye paa tumbi nilimu moromo mele eno aku teko imbo tumbi nilima molaio,” nimu.
48 Portanto, sejam perfeitos, como perfeito é seu Pai celestial.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?