Mateus 2

IMO vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Herot kombu Judia distrik imbomanga iye nomi king molorumu wali Betlehem nimbe kombu taun te lerimu akuna Mariani Jisas merimu. Aku walimanga ena oromondo kombu kandiyema lipe manjili peli iye mare moloringima kombu awili Jerusalem ongolio waliko pilko ningei,
1 Judea wanawanan Herod bi’aiwob ana veya’amaim, merar bar ta wabin Bethlehem imaim Jesu tufuw. Nati’imaim orot so’obayah afa daman baiyabayah veya yeninane hina Jerusalem hitit,
2 “Juda imbomanga iye nomi king molombalo ungulu meringimu tena moromoya? Lino ena oromondo kombuna molopolio iye te iye nomi king molombalo meringimu lipe ondoli kombukandiye te pulu polopa wendo omba angilimona kanopolio, yu kapi nimbo imbi lipo ola mundumilindo oromolo,” ningi.
2 naatu sabuw hibatiyih, “Jew hai aiwob kek tutufuw i menamaim inu’in? Aki ana daman veya yeninane yey a’itin imih kwafirinamih ana.” Orot so’obayah ta daman isan uaman iuti’ut|alt="wise men one pointing to star" src="cn01627b.tif" size="col" loc="Mat 2.1-2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.1-2"
3 Iye nomi king Herot i ungumu pilipelie iye te yu kolo wangopa king molombalo lepamo nimbe pilipelie yu mini lterimu. Jerusalem imboma pali konopu awini leringi.
3 Aiwob orot Herod iti tur nonowar i ana not kasiy, naatu Jerusalem wanawanan sabuw etei’imak auman hai not kasiy.
4 Kano wali yuni Juda imbomanga Gote popo tondoringi iye awilima pali kinye Gotenga ungu manemanga puluma pilko mane tiringi iyema wayendo tukundo waio nimbelie eno walipe pilipelie nimbei, “Goteni eno nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo nimbe kanopa ltimu iye nomi Kraist te kombuna mengeya?” nimu.
4 Basit firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei eaf hina ibatiyih, “Keriso i boro menamaim natufuw?”
5 Enoni yundo ningei, “Kombu Judia tukundo Betlehem taunona yu menge. Gotenga nimbe munduli ungu nili iye profet teni pele aku tepa wendo ombalomundo oi nimbe buk torumu akuna moromo kanomu. Yuni nimbei,
5 Hiya’afut hio, “Judea wanawanan bar merar ta wabin Bethlehemamaim. Anayabin dinab orot iti na’atube Buk Atamaninamaim hikirum,
6 Betlehem, kombu Juda ltemo kombu te, yu kombu Juda tukundo kombu awilimanga yu kombu mainye te molo. Yunge tukundo iye nomi awili te wendo ombalo, akumuni nanga Israel imbomanga sipsip tapu iyemu molopa eno nokombalo, (Mai 5:2)
6 ‘Judah tafaram wanawanan, bar merar etei hai aiwob wanawanahimaim,
7 Kano wali imbo lupema naa kanoko naa pilko molangei Heroteni lipe manjili peli iyema waio nimbe kombu kandiyemu pulu polopa wendo omba angilerimu walimu walipe pilerimu wali, yundo ningo tiringi kinye
7 Imaibo Herod veya yenin nanawan hina hima’am eaf hirun wa’iwa’iramaim ibatiyih, kok taso’ob veya abistanamaim daman yey hi’itin.
8 pilipelie enondo nimbei, “Eno Betlehem pungo ungulumu wamongo koro paio! Kanoko ltendekolio yando ongo na ningo tieio. Nani kape yu ombo kapi nimbo imbi lipo ola mundumbo,” nimu.
8 Naatu au Bethlehem biyafarih i’uwih eo, “Kwanan kek kwananuwih gewas kwana’itin naatu kwanamatabir au tur kwana’owen, saise ayu’ubo anan anakwafir.”
9 Kingimuni aku tepa nimu ungu pilkolio eno kelko pungo kano puringi. Kano kinye ena oromondo kombuna molkolio kombukandiye kanoringimu eno puringina kumbe lepa pumbei pumbelie ungulumu molorumu ulke tulepena pumbe ola angilerimu.
9 Aiwob orot iti na’atube eo hinonowar ufunamaim hitit hin, naatu daman ta’imon veya yeninane hi’itin hinan au nah i’iyon na kek inu’in tafanamaim nutanub bat.
10 Enoni kombukandiyemu kanokolio paa tono koloringi.
10 Nati daman hi’i’itin ana veya hiyasisir naatu hikawasa men kafaita.
11 Ulkena tukundo pungolio ungulumu kinye anumu Maria kinye moloringili pungo kanoko ltenderingi. Kanokolio ungulumunga kumbekerena komongo toko pondoko mai kanokolio yu kapi ningo imbi liko ola munduringi. Mundukolio eno wale penga meko oringima apiko mele pengama wendo liko yu tiringi. Kou gol kinye, paura karomele kinye mune toli paura te kinye, kopongo wel mune toli te kinye, aku melema yu tiringi.
11 Bar wanawanan hirun kek hinah Mary hairi hi’itih, suh hiyowen kek hikwafir. Imaibo hai kaukufet hirufamen hai siwar gold, frankincense, naatu myrrh hibotaiten kek hisiwar.
12 Kano kinye Goteni eno uru kumbu tipelie enondo nimbei, eno Herot moromondo naa paio, molo nimu kinye pilkolio eno aulke tenga lupe ongolio ulkendo puringi.
12 Naatu matabir maiye Herod biyan titamih hio’o, baise fai hai mimumaim God imatnuwih, naatu ef ta hibai hin hai tafaram hitit.
13 Kano kinye lipe manjili peli iyema kelko puringi wali Awilimunga ensel teni Josep uru kumbu tipelie nimbei, “Iye nomi king Heroteni yunge ami iyemando ungulumu koroko toko kondopaio nimbei teremo kani nu ola molkolio ungulumu anungolo liko meko kombu Isipindo kowa pungo molopaio. Altopo nani yando waio nimbo wali wangei,” nimu.
13 Nanawan orot hinan ufunamaim, Regah ana tounamatar Joseph ana mimumaim tit iu, “Kumisir kek hinah hairi kubuwih kwabihir kwan Egypt imaim kwanama’am boro ana’obo kwanatit, anayabin Herod i kek asabuninamih ana ef enunuwet.”
14 Aku nimu ungu pilipelie Josep makilipelie ipu leli anungolo talo lipe mepa Isipindo purumu.
14 Basit Joseph misir kek hinah hairi buwih gugumin wanawanan hibihir hin Egypt hitit,
15 Herot kolombalo kinye kelepo ulkendo pumolo ningo oi Isip anjo moloringi. Aku ulu teringimu Gotenga nimbe munduli ungu altopa tembaloma imboma nimbe tirimu iye profet teni ulu te pele wendo omba oi nimu mele muli torumu. Akumu i tepa:
15 nati’imaim hima’am Herod morob. Imih sawar iti himamatar i abisa Regah ana dinab orot iwan Buk Atamaninamaim kikirum i na i turobe, “Egyptane ayu Natu abotait tit.”
16 Kano wali anumu lapa talo Jisas peya Isip pungo molangei, lipe manjili peli iyemani Herot yu kili tiringi Herot yuni pilipelie mumindili paa awili tepa kolorumu. Mumindili kolopalie ami iye marendo nimbei, “Betlehem taun kinye Betlehem nondopa ltemo kombuma kinye kanomanga pungo poinye talo omba puli unguluma kinye poinye talo naa pora nili unguluma kinye koroko toko kondopaio!” nimu. Kombukandiye kanoko lipe manjili peli iyemani kombukandiyemu pulu polopa wendo omba angilerimu walimu yundo ningo tiringi mele pilipelie poinye aku tepa peli unguluma topa kondombaindo nimu.
16 Herod veya yenin nanawan hai baifuwen titita’ur ana veya, yan so’ar gagamat bufut naatu orotokek nati Bethlehem wanawanan naatu bar merar nati sisibinamaim iyabowat hai kwamur rou’ab au babe re’er etei asabunuw isan ana baiyowayah iyunih hitit. Iti na’atube eo biyunih anayabin i veya abisa’amaim nanawan daman hi’itin hio nonowar imaim sinaf.
17 Aku tepa terimumunga koro oi Gotenga iye profet Jeremaiani ulu te pele wendo ombalo nimbe nimu mele wendo orumu.
17 Naatu abisa dinab orot Jeremiah eo kikirum i na yabin matar.
18 Yuni nimbei,
18 “Ramah bar meraramaim yuwen atubob gagamin maiyow re’er hinowar,
19 Altopa Herot kolorumu kinye Awilimunga ensel teni Josep Isip molopili uru kumbu tipelie nimbei,
19 Herod momorob ufunamaim, Joseph Egypt ma’ama Regah ana tounamatar Joseph ana mimumaim tit iu,
20 “Ungulumu tongei tenge imboma koloringi kani ola molko anumu malo talo liko meko kombu Israelendo kelko puwi,” nimu.
20 “Kumisir kek hinah hairi kubuwih kwamatabir maiye kwan au Israel, anayabin sabuw iyab kek asabuninamih hi’o i himoroboka.”
21 Aku ungu pilipelie yu ola molopa anumu malo talo lipe mepa Israelendo purumu.
21 Basit Joseph matan nuw misir, Jesu hinah hairi buwih himatabir maiye hina Israel hitit.
22 Nalo Arkelaus yunge lapa Herot kolo wangopa iye nomi kingimu molopa kombu Judia distrik nokorumu pilipelie Josep yu kanona altopa pumbeindo pipili kolorumu. Kano wali Goteni uru kumbu tipelie yundo lepi lepi torumu kinye yu kelepa kombu Galili distrik pumbe,
22 Baise Arselaus tamah Herod ana efan bai, Judea wanawanan ma bi’aiwob Joseph ana tur nowar, naatu imaim na ma’amih bir. Mimumaim auman God imatanuw, imih i au Galilee na’at na,
23 akuna lerimu Nasaret taunona pumbe molorumu kala Gotenga nimbe munduli ungu imboma ningo tiringi profet iyemani Jisas kinye ulu te altopa wendo ombalo oi ningi mele paa wendo orumu. Enoni ningei,
23 bar merar ta wabin Nazareth imaim bar wowab ma, saise abisa dinab oro’orot Buk Atamaninamaim hi’o hikikirum i na yabin matar, “Jesu isan boro hinao i Nazareth matuwan”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra