Mateus 26
IMO vs NVT
1 Jisasini yu altopa yando ombalo mele ungu akuma nimbe pora tipelie yunge kitipi kanolimando nimbei,
1 Quando Jesus terminou de falar todas essas coisas, disse a seus discípulos:
2 “Eno i ungu piltimele, wali talo we omba pumbelo kinye oi Goteni Israel imboma naa topa we omba purumu waimu liko manjiko plawa yis naa munduli we kalko noromele Pasova wai awilima wendo ombalo. Aku waimu wendo ombalo kinye Iyemunga Malo kolopili ningo unjo polopeyana ola uku tangei ningo liko wendo tinge,” nimu.
2 “Como vocês sabem, a Páscoa começa daqui a dois dias, e o Filho do Homem será entregue para ser crucificado”.
3 Jisasini aku tepa nimu walimunga Gote popo tondoringi iye awilima kinye, Juda imboma nokoringi tapu iyema kinye, eno Gote popo tondoringi iye awili olandopa Kaiafas nili iye akumunga ulkena pungo liko maku tokolio,
3 Naquela mesma hora, os principais sacerdotes e líderes do povo estavam reunidos na residência de Caifás, o sumo sacerdote,
4 Jisas kiyengo ningo ambolko liko tongeindo langi ningo moloringi.
4 tramando uma forma de prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Ningo molkolio ningei, “Nondopo tamili, nalo Pasova waimunga langi kalopo uluma tepo molamili ningo imbo awini ya Jerusalem ongo maku toko molongemunga yu i teli oi tomolo kinye enoni lino kinye mumindili kolko opa tenge kani i teli oi naa topo, keleamili,” ningi.
5 “Mas não durante a festa da Páscoa, para não haver tumulto entre o povo”, concordaram entre eles.
6 Kombu kelo Betani iye te oi kuro kendi nombalie kelerimu iye te, imbi leko Iye Kuro Kendi Noli Saimon ningi kanomunga ulkena Jisas molopili
6 Enquanto isso, Jesus estava em Betânia, na casa de Simão, o leproso.
7 ambo te wel mai mingi paa penga te yu molorumuna mepa orumu. Kano wel paa mune tolimunga kou mone paa awili tepa purumu. Akumu mepa ombalie Jisas langi noli polo molorumuna mepa omba Yu tepo kondambo nimbe pinyewena ondondorumu.
7 Quando ele estava à mesa, uma mulher entrou com um frasco de alabastro contendo um perfume caro e derramou o perfume sobre a cabeça dele.
8 Yuni aku terimu ulu kanokolio Jisas lombili andolima konopu keri panjikolio ningei, “Aku welemu ambe telka we tepa kenjirimuya?
8 Ao ver isso, os discípulos ficaram indignados. “Que desperdício!”, disseram.
9 Aku welemu kou mone limalanje kou awini lipolio imbo koropama moke tepo tilimala,” ningi.
9 “O perfume poderia ter sido vendido por um alto preço, e o dinheiro, dado aos pobres!”
10 Enoni ambomundo aku teko ningi ungu pilipelie Jisasini enondo nimbei, “I ambomu kinye ambe telka ungu awini nimeleya? Yuni na kinye ulu penga te temo.
10 Jesus, sabendo do que falavam, disse: “Por que criticam esta mulher por ter feito algo tão bom para mim?
11 Imbo koropama eno kinye waliwalima molonge nalo na eno kinye waliwalima naa molombo.
11 Vocês sempre terão os pobres em seu meio, mas nem sempre terão a mim.
12 Na ono tengemunga i ambomuni i wel mune tolimu nanga kangina ondondomo.
12 Ela derramou este perfume em mim a fim de preparar meu corpo para o sepultamento.
13 Nani enondo i ungu paimbo nimbo tiro, Mai kombumanga pali i nanga ungu tukumemu andoko ningo tinge kinye i ambomuni kinye temo temanemu kape imbomani pilkolio yuni tepa kondorumu ningo pilengei ningolio aku ungumu ningo tinge,” nimu.
13 Eu lhes garanto: onde quer que as boas-novas sejam anunciadas pelo mundo, o que esta mulher fez será contado, e dela se lembrarão”.
14 Kano walimunga Jisasinga ki tipi kanoli iye 12 akumanga iye te, yunge imbimu Judas Iskariot, Gote popo tondoringi iye awilima moloringina pumbe,
14 Então Judas Iscariotes, um dos Doze, foi aos principais sacerdotes
15 eno walipe pilipelie nimbei, “Nani eno Jisas ambolko ka tinge aulke te lipo ondondu lemo enoni na kou ambe teko tingeya?” nimu. Aku nimu ungu pilkolio enoni kou silva mongo 30 kambu toko yu tiringi.
15 e perguntou: “Quanto vocês me pagarão se eu lhes entregar Jesus?”. E eles lhe deram trinta moedas de prata.
16 Kano kinye yu kelepa yando ombalie Jisas lipe eno timbelo aulke te koropa molorumu.
16 Daquele momento em diante, Judas começou a procurar uma oportunidade para trair Jesus.
17 Plawa Akoli Mele Yis Naa Munduko Plawa We Kalko Noringi Koromunga pulu polko walimu wendo orumu kinye Juda imbomani Pasova waimu liko manjingeindo kongi sipsip walo te toko nonge mele pilkolio, Jisas kitipi kanoli iyema yu molorumuna ongo waliko pilkolio ningei, “Goteni linonga anda kolepalema Naa Topa We Omba Purumu waimu lipo manjilimilindo kongi sipsip walo te, kinye noniomu kombu tena pumbo melema tumbi tipo amenge tepo tepamili konopu ltenoya?” ningi.
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento, os discípulos vieram a Jesus e perguntaram: “Onde quer que preparemos a refeição da Páscoa?”.
18 Aku teko ningo waltindiringi kinye Jisasini iye te molombalo mele eno lipe ondopalie nimbei, “Neya kombu awili Jerusalem tuku pungolio, neya iye akumu molombalona pungo yundo i teko ningei, ‘Ungu Mane Tilimuni i tepa nimu, na kinye ulu te wendo ombalo walimu nondopa wendo ombai teremo. Nunge ulkena tukundo na kinye na kitipi kanolima kinye lino Pasova waimu lipo manjimolo kongi sipsip walomu nomolo nimu,’ neio,” nimu.
18 Ele respondeu: “Assim que entrarem na cidade, verão determinado homem. Digam-lhe: ‘O Mestre diz: Meu tempo chegou e comerei em sua casa a refeição da Páscoa, com meus discípulos’”.
19 Kano kinye kitipi kanolima pungo Jisasini nimu ulte te pungolio, oi Goteni Israel imboma naa topa we omba purumu aku Pasova waimu liko manjinge kongi sipsip walo nongemu teko amenge teko noiringi.
19 Então os discípulos fizeram como Jesus os havia instruído e ali prepararam a refeição da Páscoa.
20 Kano kinye, ipupene ena pepumbe kala torumu kinye Jisas kinye kitipi kanoli iye 12 kinye ongo langi noli polona moloringi.
20 Ao anoitecer, Jesus estava à mesa com os doze discípulos.
21 Langi nongo moloringi kinye Jisasini nimbei, “Nani enondo i ungu paimbo nimbo tiro. Enonga iye teni na kinye opa pule toromele iyemanga kindo lipe timbelo,” nimu.
21 Enquanto comiam, disse: “Eu lhes digo a verdade: um de vocês vai me trair”.
22 Aku tepa nimu ungu pilkolio enonga konopuna umbuni awili tepa terimu pilkolio te te ningoni waltindikolio ningeindo, “Awilimu, nando ninoya?” ningi.
22 Muito aflitos, eles protestaram, um após o outro: “Certamente não serei eu, Senhor!”.
23 Jisasini topondopa nimbei, “Eno nanga iye 12 enonga iye te na kinye langima polona ola ltemo te waye lipo nombolo iyemuni na lipe, opa pulemanga kindo timbelo.
23 Jesus respondeu: “Um de vocês que acabou de comer da mesma tigela comigo vai me trair.
24 Kinye Iyemunga Malo kinye tenge mele koro oi ningo panjiringi temanemu Gotenga bukuna moromo mele paimbo opa pulemani tenge, nalo yu lipe opa pulema timbelo iyemu mindili nomba paa molopa kenjimbelo. Yu mindili enge nili nombalomunga iye akumu anumuni naa melkanje paa,” nimu.
24 O Filho do Homem deve morrer, como as Escrituras declararam há muito tempo. Mas que terrível será para aquele que o trair! Para esse homem seria melhor não ter nascido”.
25 Jisasini aku tepa nimu ungu pilipelie Judas, yu lipe opa pulemanga kindo timbei terimu iyemu, yuni nimbei, “Rabai, nino iyemu naya?” nimbe waltindirimu kinye Jisasini yundo “Nuni nino mele ltemo,” nimu.
25 Judas, aquele que o trairia, também disse: “Certamente não serei eu, Rabi!”. E Jesus respondeu: “É como você diz”.
26 Eno langi nongo moloringi kinye Jisasini bret te lipe Gote kinye paa tereno nimbe ambolopa pike lepa yu kitipi kanolima moke tepa tipelie nimbei, “Imu nanga kangimu eno liko naio,” nimu.
26 Enquanto comiam, Jesus tomou o pão e o abençoou. Em seguida, partiu-o em pedaços e deu aos discípulos, dizendo: “Tomem e comam, porque este é o meu corpo”.
27 Altopa no wain kap te lipelie Gote kinye paa tereno nimbe eno tipelie nimbei, “I no wainimu eno pali liko naio.
27 Então tomou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois, entregou-o aos discípulos e disse: “Cada um beba dele,
28 I no wain tiromu nanga mememu. Goteni eno yunge imboma kinye opa peamili nimbe mi lerimu kano ungumu kamukumu wendo omba tepo enge timboi nanga mememu ondombo. Imbo awininga ulu pulu kerima kamukumu mainye pupili Goteni altopa naa kanopa tiye kolopili nimbo aku mememu imu.
28 porque este é o meu sangue, que confirma a aliança. Ele é derramado como sacrifício para perdoar os pecados de muitos.
29 Nani enondo i tepo nimbo tiro, i teli oi na no wain altopo paa naa nombo. Akilio kau, Nanga Ara Gote iye nomi kingimu molopa nokoromo kombuna eno kinye no wain koinjomu popo tipo nomolo,” nimu.
29 Prestem atenção ao que eu lhes digo: não voltarei a beber vinho até aquele dia em que, com vocês, beberei vinho novo no reino de meu Pai”.
30 Langi nongo pora tikolio eno Gotenga kunana te ningolio, pena pungo mai kembo Unjo Oliv Poinyena ola puringi.
30 Então cantaram um hino e saíram para o monte das Oliveiras.
31 Kano kinye Jisasini yu kitipi kanolimando nimbei, “Paa kinye ipu leli opa pulemani na kinye tenge ulumu kanokolio enoni pali na tiye kolonge. Aku teko tenge mele Goteni oi nimu yunge bukuna moromo kanomu. Goteni ungu iko te topalie nimbei,
31 No caminho, Jesus disse: “Esta noite todos vocês me abandonarão, pois as Escrituras dizem: ‘Deus ferirá e as ovelhas do rebanho serão dispersas’.
32 Nalo na toko kondonge kinye na makilipo koinjo molopolio, na kumbe lepo kombu Galilindo pumbo,” nimu.
32 Mas, depois de ressuscitar, irei adiante de vocês à Galileia”.
33 Jisasini aku tepa nimu kinye pilipelie Pitani nimbei, “Nu kinye ulu te wendo ombalomunga kanokolio enoni pali nu ipuki tirimele mele mainye pumbelo kinye nu aku tepa tiye kolonge lemo nani nu paa tiye naa kolombo, paa molo,” nimu.
33 Pedro declarou: “Pode ser que todos os outros o abandonem, mas eu jamais o abandonarei”.
34 Jisasini topondopa nimbei, “Nani nu i ungu paimbo nimbo tiro, kinye ipu leli, kera gula oi ko naa topili nuni pipili kolkolio wali yupoko nando kolo toko yu nariya na naa karo ninio,” nimu.
34 Jesus respondeu: “Eu lhe digo a verdade: esta mesma noite, antes que o galo cante, você me negará três vezes”.
35 Nalo Pitani yundo nimbei, “Na nu kinye tapu torombolomunga ilto peya tomolo ninge lemo kape nu naa karo paa naa nimbo,” nimu. We kitipi kanoli iyemani pali nu naa karomolo paa naa nimolo ningi kala.
35 Pedro, no entanto, insistiu: “Mesmo que eu tenha de morrer ao seu lado, jamais o negarei!”. E todos os outros discípulos disseram o mesmo.
36 Kano wali Jisas kinye yunge kitipi kanoli iyema kinye kombu Getsemani nilina puringi. Akuna pungolio yuni enondo nimbei, “Na andi pumbo Gote kinye ungu nipuro kani eno ina molaio,” nimu.
36 Então Jesus foi com eles a um lugar chamado Getsêmani e disse: “Sentem-se aqui enquanto vou ali orar”.
37 Aku tepa nimbelie Pita kinye Sebedi malo Jems kinye Jon talo peya lipe mepa pumbelie na teko kenjinge ulumu paa nondopa wendo ombai teremo nimbe pilipelie yu yunu kondo kolopa konopu keri panjipe konopuna mindili tepili molorumu.
37 Levou consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu e começou a ficar triste e angustiado.
38 Yuni enondo nimbei, “Nanga konopuna umbuni paa awili te tepamo kani na kolto none teremo. Eno uru naa peko na kinye peya kopu tepo nokopo kondopo molamili, eno kane kane molaio,” nimu.
38 “Minha alma está profundamente triste, a ponto de morrer”, disse ele. “Fiquem aqui e vigiem comigo.”
39 Aku tepa nimbelie yu alaye kolte anjipe pumbe komongo topa pondopa tamalu pepalie Gote kinye ungu nimbe konge tepalie nimbei, “Nanga Ara, na nondopo mindili noli no mingina no nombomu naa nambo ninio aulke te lemo lemo paa penga nalo nani tepolio nanu konopu lteo ulu naa teambo. Nuni kanoko penga pilino ulu tewi,” nimu.
39 Ele avançou um pouco, curvou-se com o rosto no chão e orou: “Meu Pai! Se for possível, afasta de mim este cálice. Contudo, que seja feita a tua vontade, e não a minha”.
40 Aku tepa nimbelie altopa yunge kitipi kanoli iye yupoko moloringina yando omba eno uru peringi ulu kanopalie Pitando nimbei, “Eno uru naa peko na kinye wai alaye kolte manda we kanoko kondoko naa molongeya?
40 Depois, voltou aos discípulos e os encontrou dormindo. “Vocês não puderam vigiar comigo nem por uma hora?”, disse ele a Pedro.
41 Kuromanga nomi Sataneni lino kondi tombalo kinye tepo kenjimolo kani ningolio uru naa peko Gote kinye ungu ningo kanoko kondoko molaio. Paimbo tepo kondamili nimbo konopumani pimolo nalo temilindo kangimu tiye tepa enge naa peremo,” nimu.
41 “Vigiem e orem para que não cedam à tentação, pois o espírito está disposto, mas a carne é fraca.”
42 Aku tepa nimbelie yu altopa anjipe pumbe oi Gote kinye ungu nimbe konge terimu mele altopala nimbei, “Nanga Ara, na mindili noli no mingina nomu nani ninu nomu wendo naa likolio na nomboi ninio lemo nunge konopu lteno ulumu wendo opili,” nimu.
42 Então os deixou pela segunda vez e orou: “Meu Pai! Se não for possível afastar de mim este cálice sem que eu o beba, faça-se a tua vontade”.
43 Altopa yando orumu wali eno uru orumuna altoko uru peringina kanopalie
43 Quando voltou pela segunda vez, encontrou-os dormindo de novo, pois não conseguiam manter os olhos abertos.
44 yu altopa wali yupoko tipe anjipe pumbe Gote kinye ungu oi nimbe konge terimu mele altopala nimu.
44 Foi orar pela terceira vez, dizendo novamente as mesmas coisas.
45 Altopa yando ombalie kitipi kanolimando nimbei, “Ambe telka we uru peko mulu pilko moromeleya? Kanaio! Iyemunga Malo tongei ulu pulu keri teremele iyema lipe timbelo waimu wendo ombai teremo.
45 Em seguida, voltou aos discípulos e lhes disse: “Como é que vocês ainda dormem e descansam? Vejam, chegou a hora. O Filho do Homem está para ser entregue nas mãos de pecadores.
46 Ola angilko pamili waio! Na lipe ondopa opa pule iyemanga kindo timbelo iyemu oromona kanaio!” nimu.
46 Levantem-se e vamos. Meu traidor chegou”.
47 Jisasini kombu Getsemani yu kitipi kanolimando aku tepa nimbe molopili Judas yu kitipi kanoli iye 12 akumanga iye te orumu. Gote popo tondoringi iye awilima kinye, Juda imbomanga tapu iyema kinye, aku iyemani liko munduringi iye awini, imbo toli loi geleama kinye koipema kinye meko, Judas kinye oringi.
47 Enquanto Jesus ainda falava, Judas, um dos Doze, chegou com uma grande multidão armada de espadas e pedaços de pau. Tinham sido enviados pelos principais sacerdotes e líderes do povo.
48 Oi Jisas molorumuna naa wangei Jisas Juda iye awilima lipe timbei nimbe panjirimu iye Judasini eno Jisas yu ipu leli manda kanangei nimbe tipelie nimbei, “Nani iye te kanopolio kangulupo nunu nimbo akumu Jisas. Yu ambolko ka tieio,” nimu.
48 O traidor havia combinado com eles um sinal: “Vocês saberão a quem devem prender quando eu o cumprimentar com um beijo”.
49 Aku iyema oringi kinye Judas yu Jisas molorumuna tumbi tipe ombalie “Imbo mane tili, molko kondowi,” nimbe omba yu kangulupe nunu nimu.
49 Então Judas veio diretamente a Jesus. “Saudações, Rabi!”, exclamou ele, e o beijou.
50 Aku terimu kinye Jisasini yundo nimbei, “Ango, nuni teni orono ulu tumbi tiko tewi,” nimu. Judasini Jisas kinye terimu ulu kanokolio oringi iyemani yu liko ka tiringi.
50 Jesus disse: “Amigo, faça de uma vez o que veio fazer”. Então os outros agarraram Jesus e o prenderam.
51 Aku ulu teringi kinye kanopalie Jisas peya tapu toko angileringi iye teni yunge loi gelea te kulu topa wendo lipe Gote popo tondoringi iye awili olandopamunga kendemande iye te topa yunge komu te topa laka ltenderimu, aku komumu wendo omba mainye purumu.
51 Um dos que estavam com Jesus puxou a espada e feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha.
52 Aku ulu terimuna kanopalie Jisasini yundo nimbei, “Nunge loi gelea te altoko lakona panjiwi! Loi gelea te liko imbo tonge imboma loi geleani toko kondonge.
52 “Guarde sua espada”, disse Jesus. “Os que usam a espada morrerão pela espada.
53 Nani nanga Ara waltindipolio liko tapondowi nilkanje yuni ensel ami talape 12 molo olandopa, tamburumbu na liko tapondangei paio nimbe lipe mundulka akumu nu naa liko manjirinoya?
53 Você não percebe que eu poderia pedir a meu Pai milhares de anjos para me proteger, e ele os enviaria no mesmo instante?
54 Nalo enselemani ongo opa pulemani na naa tangei ningo liko tapondolemalanje Gotenga bukuna na kinye wendo ombalo nimbe moromo mele ambe tepa wendo olkaya?” nimu.
54 Se eu o fizesse, porém, como se cumpririam as Escrituras, que descrevem o que é necessário que agora aconteça?”
55 Aku tepa nimbelie Jisasini yu ka tingei oringi iye awini ongo angileringimando nimbei, “Na imbo topa wapu noli iyere moromo konopu lekolio na ka tingeindo imbo toli loi geleama kinye koipema kinye meko oromeleya? Ulke tempel kerepuluna we imboma maku toko moromele kombuna waliwalima eno peya moromolo kinye ungu mane tipo moro wali na ambolko liko ka naa tirimele kanomu.
55 Em seguida, Jesus disse à multidão: “Por acaso sou um revolucionário perigoso para que venham me prender com espadas e pedaços de pau? Por que não me prenderam no templo? Ali estive todos os dias, ensinando.
56 Nalo i tepa wendo oromo ulumanga pali Gotenga profet iye mareni ulu mare na kinye altopa wendo ombalo mele oi ningo bukuna toringi moromo mele kamukumu wendo oromo,” nimu. Kano kinye yu lombili andolima pali lino peya ka tingenje ningo pilkolio yu munduko kolko eno kowa puringi.
56 Mas tudo isto está acontecendo para que se cumpram as palavras dos profetas registradas nas Escrituras”. Nesse momento, todos os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Kano kinye Jisas ambolko liko ka tikolio Gote popo tondoringi iye awili olandopa Kaiafas molorumuna meko puringi. Gotenga ungu manemanga puluma pilko mane tiringi iyema kinye, Juda imbomanga tapu iyema kinye, enoni Jisas kot tendepo pilemili ningo akuna oi ongo maku toko moloringina meko puringi.
57 Então os que haviam prendido Jesus o levaram para a casa de Caifás, o sumo sacerdote, onde estavam reunidos os mestres da lei e os líderes do povo.
58 Nalo Jisas meko puringi kinye Pita lombili akilio lepa taka lipe pumbe, Gote popo tondoringi iye awili olandopamunga ulkena, ulke angilipe pape tepa makai terimu, imunana imbo maku toringi kombu we lerimuna paa tukundo pumbe, Jisas ambele ulu tengenje pilemboi nimbe Jisas nokoko moloringi ele iyema kinye molorumu.
58 Enquanto isso, Pedro seguia Jesus de longe, até chegar ao pátio do sumo sacerdote. Entrou ali, sentou-se com os guardas e esperou para ver o que aconteceria.
59 Gote popo tondoringi iye awilima kinye, Juda imbomanga kaunsil iyema pali kinye, akumani Jisas yu toko kondongeindo ulu tepa kenjirimu te imbo teni yu i tepa i tepa tepa kenjirimu nimbe kolo topa nipili ningo imboma ongo nengei ningo ungu pilko moloringi kinye
59 Lá dentro, os principais sacerdotes e todo o conselho dos líderes do povo tentavam encontrar testemunhas que mentissem a respeito de Jesus, para que pudessem condená-lo à morte.
60 imbo awini ongo ungu mare kolo toko ningi nalo enoni yu manda toko kondonge ungu te naa ningi.
60 Embora muitos estivessem dispostos a dar falso testemunho, não puderam usar o depoimento de ninguém. Por fim, apresentaram-se dois homens,
61 kolo toko ningili, “Iyemu i tepa nimuna pilerimbulu, i Gote popo toko kaloli ulke tempelemu nani tekiripolio, wali yupoko omba pupili ulke tempel koinjo te manda altopo takombo nimu,” ningili.
61 que declararam: “Este homem disse: ‘Sou capaz de destruir o templo de Deus e reconstruí-lo em três dias’”.
62 Aku teko ningili ungu pilipelie Gote popo tondoringi iye awili olandopamu ola angilipe Jisas waltindipelie nimbei, “Ungu te topondoko naa ninoya? Nuni ningo kenjirinu mele nimbelemu ambele ungumu ningo kenjirinumundo nimbeleya?” nimu.
62 Então o sumo sacerdote se levantou e disse a Jesus: “Você não vai responder a essas acusações? O que tem a dizer em sua defesa?”.
63 Nalo Jisas ungu te topondopa naa nimbe we angilerimu. Gote popo tondoringi iye awili olandopamuni yundo altopa nimbei, “Nu morono mele paa ningo tieni. Koinjo Molopa Kau Puli Gote pilipe molopili paimbo nio ningo mi lekolio, Gote yunge Malo, yuni lino nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo nimbe kanopa ltimu iye nomi Kraist paimbo nunje moloya? Lino paa ningo tiwi!” nimu.
63 Jesus, porém, permaneceu calado. O sumo sacerdote lhe disse: “Exijo em nome do Deus vivo que nos diga se é o Cristo, o Filho de Deus”.
64 Jisasini nimbei, “Nino mele ltemo,” nimu. “Ungu te peya enondo pali nio. Altopa walite Iyemunga Malo, Iye Enge nili Olandopa Pulimu kinye melema nokombaindo yunge imbo kindo molopa, kupemanga ola molopa mainye ombalona eno kanonge,” nimu.
64 Jesus respondeu: “É como você diz. Eu lhes digo que, no futuro, verão o Filho do Homem sentado à direita do Deus Poderoso e vindo sobre as nuvens do céu”.
65 Aku tepa nimumunga, yu Gote moro nimbe nimo ungu pilipelie Gote popo tondoringi iye awili olandopamuni paa pilipe keri pilipe yunge wale pakolimu yunu ambolopa pure lipelie nimbei, “Kinye yuni paimbo Gote ungu taka tondoromo ungu pilipolio nimbe kenjirimu mele nimbe timbelo imbo te peya ambe telka koromoloya? Yu Paimbo Gote none teremo nimona piltimolo.
65 Então o sumo sacerdote rasgou as vestes e disse: “Blasfêmia! Que necessidade temos de outras testemunhas? Todos ouviram a blasfêmia.
66 Ambele konopu ltemeleya? Yu kinye ambe teamiliya?” nimu kinye enoni ningei, “Yu Gote ungu taka tondomomunga topo kondamili,” ningi.
66 Qual é o veredicto?”. “Culpado!”, responderam. “Ele merece morrer!”
67 Aku teko ningolio enoni yunge kumbekerena olkambe toko kandoko, ki lumoni toringi. Mareni yu larauwe tokolio ningei,
67 Então começaram a cuspir no rosto de Jesus e a dar-lhe socos. Alguns lhe davam tapas
68 “Nu Gotenga iye nomi Kraist moro nino kani profet kongono tekolio narini nu toromonje ningo tiwi,” ningi.
68 e zombavam: “Profetize para nós, Cristo! Quem foi que lhe bateu desta vez?”.
69 Aku wali Pita yu papena tukundo, imboma liko maku toringi ulke kerepuluna molorumu kinye kongono tendeli kendemande ambo te Pita molorumuna ombalie yundo nimbei, “Nu kape Galili distrik iye. Jisas kinye peya tapu toko moloringi kanomanga iye te lepamo,” nimu.
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado do lado de fora, no pátio. Uma criada foi até ele e disse: “Você é um dos que estavam com Jesus, o galileu”.
70 Nalo akuna moloringi imboma pali kanoko molangei Pitani kolo topalie molo nimbe, “Nuni nino ungu na naa lipo manjiro,” nimu.
70 Mas Pedro o negou diante de todos. “Não sei do que você está falando”, disse.
71 Aku tepa nimbelie Pita yu ulke kerepuluna pumbe molopili kongono tendeli kendemande ambo teni yu kanopalie akuna moloringi imbomando nimbei, “I iyemu Yu Nasaret iye Jisas kinye peya tapu topa molomo iyemu,” nimu.
71 Mais tarde, junto ao portão, outra criada o viu e disse aos que estavam ali: “Este homem estava com Jesus de Nazaré”.
72 Pitani altopa “Molo. Nuni nino iyemu na naa karo,” nimbelie Gotenga imbi lepa mi lerimu.
72 Novamente, Pedro o negou, dessa vez com juramento. “Nem mesmo conheço esse homem!”, disse ele.
73 Alaye kolte pele mele, Pita angilerimuna nondoko angileringi iyemani yu ungu alaye lupe mele nimuna pilkolio yu angilerimuna ongolio yundo ningei, “Kombu Galili distrik imbomani ungu nimele mele nu aku teko ungu nino piltimolo. Jisas kinye yu lombili andoli iyema kinye kombu Galili distrik iyema, nu kape Galili iye te, pilipolio nu paimbo yu lombili andoli iye te ltemo konopu ltemolo,” ningi.
73 Pouco depois, alguns dos outros ali presentes vieram a Pedro e disseram: “Você deve ser um deles; percebemos pelo seu sotaque galileu”.
74 Aku teko ningi kinye Pitani Gotenga imbi lepa enge nimbe mi lepalie nimbei, “Paimbo nio. Eno nimele iyemu paa naa karo. Kolo tondu lemo Goteni na topa kondopili,” nimu.
74 Pedro jurou: “Que eu seja amaldiçoado se estiver mentindo. Não conheço esse homem!”. Imediatamente, o galo cantou.
75 Aku terimu kinye pilipelie Jisasini yundo “Kera gula oi ko naa topili nuni wali yupoko tiko kolo tokolio, na naa karo ninio,” nimu ungu kanomu Pita kelepa pilerimu. Lipe manjipelie ama, paa tepo kenjindu lepamo, paa naa tembo konopu lendu mele paimbo tendu nimbe pilipelie pena pumbe kola paa awili tepa terimu.
75 Então Pedro se lembrou das palavras de Jesus: “Antes que o galo cante, você me negará três vezes”. E saiu dali, chorando amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?