Mateus 23

IMO vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kano wali Jisasini imbo maku toringima kinye, yunge lombili andoli iyema kinye, ungu nimbe tipelie nimbei,
1 Imaibo Jesu sabuw rou’ay gagamin naatu i ana bai’ufununayah isah eo,
2 “Gotenga ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye Farisi iyema kinye enoni Mosesini ungu manemanga puluma mane tirimu mele aku teko mane tirimele.
2 “Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee i Moses ana ofafar etei hisora’ub.
3 Akumunga kano iyemani eno mane tirimelema pali wamongo teko pilko teangei, nalo aku iyemani mane tirimele mele enongano lombilko naa teremelemunga enoni ulu teremelema manda leko naa teaio.
3 Imih abistan tibi’obaiyi i kwanabosiyasiyar, baise men kwani’u’urih. Anayabin abisa teo i men na’atube tisisinafumih.
4 Imbo teni umbuni teli mele te mepili nimbe ola lipe pendekona menderemo mele aku teko kano iyemani imbomando ungu mane tiko i teko teaio, i teko teaio ningo umbuni tirimele nalo alaye kolte kape tapopo meamili naa nimele.
4 Ofafar fokarih maiyow sabuw tuwabuh hiyara’ah hi’abar tibi’akir, naatu i men kafa’imo boro umah hina’ofere hinibaisih bit nakereremih.
5 Imbomani lino kanokolio molko kondoromele ltemo ningo kanangei ningo uluma teremele. Gotenga ungu manema moromo pipia te kulupi toko mai mongona molo kina ka tongeindo imboma paa kanangei ningo kulupi paa awilimu toromele. Enonga wale pakolimanga ka kopo toko mondongeindo ka tule penga mare awini kopo toko mondoromele.
5 “Sawar etei bebeyanamaim tisisinaf sabuw itihimih. God ana Tur ai kanabihimaim hikirum, ukwarih, umah, hai faifuwamaim hikubabaren sabuw itihimih.
6 Imbomani langi nongo imbomando namili waio nimele kinye kano iyema ongolio iye awilimanga polo kiyendo lino molamili ningo konopu tiko moromele. Imboma maku toko Gotenga ungumu pimele ulkena tukundo pungolio mainye molongeindo iye awilima moromele polo penga akuna molamili ningo konopu tiko polo akuna pungo moromele.
6 Hiyuw hai mar tekokok efan gewasih hinabow hinamare hinama, naatu Kou’ay Bar wanawanan tekokok efan gewasih imaim hinama.
7 Imboma maku toko moromele kombuna andongeindo pende pende teko we imbomani lino kanoko kapi nengei ningo pilkolio konopu tiko pilko andoko moromele. Imbomani enondo Ungu Imbo Iye nimele kinye paa konopu tirimele.
7 Hai kok gagamin i ahar efanamaim sabuw hinakakafiyih, hai merar hinay hinabora’ara’ahih bai’obaiyenayah gewasih hinarouw.
8 Kano iyemani aku teremele nalo enonga nokoli iye awili tendekumu kau moromo, eno pali angenupili moromele kani imbomani eno linonga Ungu Imbo Iyema naa nengei.
8 “Baise kwa men bai’obaiyenayah hinarauw hina’omih. Anayabin kwa etei i ain uf, naatu a Bai’obaiyenayan i ta’imon.
9 Enonga Lapa tendekumu kau mulu kombuna moromo, akumunga maina imbo tendo Ara naa neio.
9 Men yait ta iti tafaramamaim Tamat kwana’omih, anayabin kwa Tamat i ta’imonamo maramaim ema’am.
10 Goteni eno nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo oi nimbe kanopa ltimu iye nomi Kraist kau enonga nokoli iye awilimu moromo kani imbomani enondo lino nokoromo iyemu ningo iye awilimu naa nengei.
10 Naatu men yait ta kwa isa bai’obaiyenayah narouw nao, anayabin kwa A Bai’obaiyenayan i ta’imon Keriso akisin.
11 — ausente —
11 Orot gagamin kwa wanawananamaim i orot yait taintuwan isah ebi’akir.
12 — ausente —
12 Orot yait taiyuwin ebobora’ah God boro nayare, naatu orot yait taiyuwin eyayare God boro nabora’ah orot gagamin namatar.
13 Yu lombili andolimando ungu nimbe pora tipelie Jisasini Juda imbomanga iye awili moloringimando nimbei, “Eno Gotenga ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye, Farisi iyema kinye, eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli iyema! Enoni imboma Gote iye nomi king molopa nokoromo mulu kombuna pungei purumele kerepulumu pipi tirimele. Eno enongano tukundo naa purumele; imbo lupema pungei teremele kinye aulkemu pipi tiko molo nimele.
13 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanah rerekabih! Sabuw mar ana aiwobomaim run isan hai etawan kwahir, naatu kwa run isan kwakwahir, sabuw afa runamih tisisinaftobon baise kwa men kwabibasit boro hinarun.
14 Eno ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye Farisi iyema kinye eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli iyema! Enoni ambo waima ningo bembo tiko enonga ulkema wapu liko, imboma kanangei ningo Gote kinye unguma tule teko we ningo angimele, akumunga kot walimu wendo ombalo wali pulumu eno kinye pembalo.
14 Yababan boro kanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawan rerekabih! Kwafur baibin kwai’a’afiyih hai sawar kwabowabow, naatu iti baifa’i isan kwai’o’orot yoyoban manimanih kwayoyoyoban
15 Eno ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye Farisi iyema kinye eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli iyema! Imbo tendekure kau konopu topele topa lino lombili andombalo kinye paa, ningo mai kombumanga kimbo kongono teko kombu tulemanga pungo, nomu kuta sipimanga andoromele nalo altopa imbo te paimbo enoni nimele unguma pilipe lipe konopu topele topa lombili andoromo wali kano imbomu tepa kenjirimo mele paa olandopa, enoni teko kenjirimele mele mandopa, akumunga yu tipe kombuna paa pumbelo aulkemu akirindirimele.
15 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Tafaram, tafaram un boy kwabai sabuw dogoroh baikitabirin a kou’ayomaim run isan kwa’u’uwih, naatu orot ta’imon kwabai a kou’ayomaim erur i ana kakafin tafan kwaya’abar kwai’afiy kakafin natun matar kwa bairi kwanan kwani’akiramih.
16 Eno mongo keri lelimani imboma aulkemu lipo ondamili nimele iyema eno mindili nongo paa molko kenjinge! Enoni imboma mane tikolio ningei, ‘Imbo teni mi lepalie ulke tempelemu imbi lepa paa tembo nimbelie pele tembo nimbe panjimbelo mele naa tembalo wali ulure molo. Nalo imbo teni mi lepalie ulke tempelena kou golomu imbi lepa paimbo tembo nimbelie pele tembo nimbe panjimbelo mele naa tembalo kinye manda naa tembalo. Yu paimbo kamukumu tepili,’ nimele.
16 “Yababan boro kwanab! Mata fimih! A bai’obaiyenamaim sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait Tafaror Bar isan na’obaifaro, nati ana’obaifaro yabin en, baise orot yait Tafaror Bar wanawanan gold isan na’obaifaro, nati anao matanen i nakakafiy.’
17 Eno aroma toko mongo keri leli iyema! Mele ambele melemu olandopaya? Kou gol akumu mele olandopamu molo Gotenga ulke tempelena kou gol maku topa Gotenga nimbe kake tenderemo tempelemu olandopaya?
17 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, gold o Tafaror Bar? Baise Tafaror Bar i gagamin anayabin i wanawananamaim gold i kakafiyih himatar ti’inu’in.
18 Enoni ungu te peya imboma mane tikolio ningei, ‘Imbo teni mi lepalie Gote popo toko melema karomele alta polomu imbi lepa paimbo tembo nimbelie altopa tembo nimbe panjimbelo mele naa tembalo kinye ulure molo. Nalo imbo teni mi lepalie aku alta polona ola melte tingemu imbi lepa paimbo tembo nimbelie altopa tembo nimbe panjimbelo mele naa tembalo kinye manda naa tembalo. Yu paimbo kamukumu tepili,’ nimele.
18 Iban maiye sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait sibor ana gem kakafiyin isan nao’obaifaro, nati anao baifaro i yabin en, baise gem kakafiyin afe’enamaim siwar isan na’obaifaro nati ana’obaifaro i nakakafiy.’
19 Eno mongo keri leli iyema! Mele ambele melemu olandopaya? Alta polona ola Gote popo toko kalondangei ningo tirimele melemu olandopamu molo aku polona kano melema ola noiko Gotenga ningo tirimelema nimbe kake tenderemo alta polomu olandopaya?
19 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, siwar o sibor ana gem kakafiyin tafanamaim siwar tena kakafiyin kakafiyin temamatar i gagamin?
20 Akumunga, imbo teni mi lepalie Gote popo toko melema karomele alta polomu imbi lembalo wali alta polomu kinye polona ola lembalo melema waye imbi lepa mi lembalo.
20 Isan imih orot yait sibor ana gem kakafiyin isan eobaifaro, sawar etei nati gem tafaramamaim ti’inu’in auman isah eobaifaro.
21 Aku tepala imbo teni mi lepalie ulke tempelemu imbi lembalo wali ulke tempelemu kinye akuna tukundo moromo Gote kinye imbi lepa mi lembalo.
21 Na’atube orot yait Tafaror Bar isan eobaifaro, i God nati wanawananamaim ema’am auman isan eobaifaro.
22 Imbo teni mi lepalie mulu kombumu imbi lembalo kinye Gote iye nomi kingimu molopa kombu nokombaindo moromo polomu kape aku polona ola moromo Gote kape imbi lepa mi lembalo.
22 Naatu orot yait mar isan eobaifaro i God ana urama’ama efan isan eobaifaro, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
23 Eno ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye, Farisi iyema kinye, eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno paimbo unguma nimolo ningo kolo toko topele mapele toli iyema! Langi kalongeindo tingo tepili ningo enonga poinyena mele kelo lupe lupe oromomanga inie toko langina mundurumele akumanga ungu mane te peremomu pilko 10 10 ningo noirimelemanga te te Gotenga ningo yu tirimele. Aku ulu teremele nalo ungu mane enge nili olandopa mare tiye kolko naa pilko teremele. Imboma moke teko imbo awilima liko tapondoko imbo kerima teko kenjiko naa teko, imboma naa moke teko pali kondo kolko, Gote ipuki tiko temolo nimele mele tumbi tiko teko molko, aku ulu teangei nimbe peremo ungu manemando nio. Ungu mane wema pilko teremelema tiye naa kolko mare naa teremele nio akuma pali teangei.
23 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Kwa i fiyow yamurih gewasih, bay hai momon, bay matah haibaib gewasih i roumukur kwayai God kwabitin, baise ofafar gagamih ma gewas isan, kabeber, bosunusunub isan eo i kwakwahiren. Ofafar iti i gagamih, gewasin i kwatabosiyasiyar ofafar afa auman.
24 Eno mongo keri lelimani imboma aulkemu lipo ondamili nimele iyema, eno ungu mane wema enge ningo pilko teko, ungu mane enge nilima naa pilko teremele aku teremele mele ungu manda lepo i tepo nembo. Langi nongeindo mele kelo lopale molo lomoi langina peremo kanokolio naa namili ningo wendo liko lteremele, nalo kongi kamele te langina peremo kinye naa kanoko we liko nongo pengo mundurumele.
24 Bonawiyenayah mata fim! Ofafar rimiyafof totomar i kwarurububuna, baise camel koun butun i kwatotonan.
25 Eno ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye Farisi iyema kinye, eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli iyema! Plet kapomanga tawendo kulumie toko kondoromele nalo akumanga tukundo kalaro moromo aku mele enonga tukundo enoni enge ningo wapu liko, eno kau kele toko konopu kimbo tiko limele uluma peremo.
25 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee wanawanan rerekabih! A kerowas naatu a tew ufuhine i kwasasouwen, baise wanawanah i kato rabirabih, bain, bai’o’orot, kabat, gamin baiyow awan karatan inu’in.
26 Eno mongo keri leli Farisi iyema! Plet kapomanga tukundo kulumie tonge kinye tawendo kape kake tembalo.
26 Mata hifim kwabobosa Pharisee! Gewasin a tew naatu a kerowas wanawanahine wan kwanasouwen, saise ufuhine auman boro hinigewasih.
27 Eno ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye Farisi iyema kinye, eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli iyema! Imbo ono kombumu kanoko penga kanangei ningo pena kake telimu wape tenderemele mele eno aku tepa mele moromele. Imbo ono kombuma paimbo tawendo penga ltemona karomele nalo tukundo imbo kololimanga ombelema kinye mele puruli nurupilima kinye peko lepa peremo.
27 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee. wanawan rerekabih! Kwa a’itinin i rah ufunane tewowab gewas ebatabat na’atube, baise wanawanan i orot babin hai rarik awan karatan masin kakafin.
28 Eno aku teko mele moromele. Imbomani enonga kangindo kanokolio eno iye tumbi nilima konopu ltemele nalo enonga konopuna tukundo kolo toli uluma kinye ulu pulu kerima kinye kau tengepeya tepa peremo.
28 Imih kwa ayumat i nati na’atube, ufunane sabuw matahimaim a’itinin i gewasin, baise wanawananamaim a kakafin naatu a tafasar i ra’at.
29 Eno ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye Farisi iyema kinye eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli iyema! Gotenga profet iyema koromele kinye enonga ono kombuma teko kondoko, tumbi nili imbomanga ono kombuma au tirimele.
29 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee, wanawan rerekabih! dinab oro’orot hai yawas gewasih naatu sabuw hai yawas mutufurih himomorob hai rah i kwabobuna’en kwama kwabi’aburen.
30 Aku tekolio enoni ningei, ‘Lino linonga anda kolepalema kinye molemalanje enoni Goteni profet iyema toko kondoringi kinye linonga anda kolepale naa lipo tapondopo profet iyema naa tolemala,’ nimele.
30 Naatu kwao, aki ai a’agir hima’am hai veya’amaim bairi ata ma’am aki boro men dinab oro’orot ata rauw hitamorobomih.
31 Aku teko nimelemunga kano iyema toko kondoringi imbomani kalko ltingi iyema lino moromolo ningo enongano liko ondoromele.
31 Imih nati turamaim kwa taiyuw kwao’orereb kwa uwatanah i dinab oro’orot hi’asbunubunuw himorob.
32 Aku lemo manda, enonga anda kolepalemani pulu polko teko kenjiringi mele enoni kamukumu teaio.
32 Imih abisa uwatanah hibubusuruf hisisinaf i kwaisawar nuhi efot.
33 Imbo toko kondoli waimbema! Eno kolo topa imboma tepa kenjili waimbemunga waloma! Goteni enondo teko kenjiringimunga tipe kombuna paio nimbelo kinye eno manda kowa pungeya?
33 “Kok hai yumat! naatu kok natunatun! God ana baimakiy boro kwanahaiw?
34 Akumunga nani Gotenga profet iyema kinye, lipe manjili pembalo iyema kinye, mane tinge iyema kinye, eno moromelena lipo munduro. Aku iyemanga mare toko kondoko, mare kolangei ningo unjo polopeyana uku toko panjiko, mare eno maku toko Gotenga ungumu pileli ulkemanga meko pungo ka mapuni toko, kombumanga tamili ningo kika tilko lombili punge.
34 Isan imih a tur ao’owen, dinab oro’orot, bai’obaiyenayah naatu orot not wairafih boro aniyafarih hinan. Baise boro kwanabow kwanarauw hinamorob, afa boro kwana’onafih, naatu boro kwanarouw hinamorob, afa boro Kou’ay bar wanawanan kwanawabirih, naatu bar merar ta ta’amaim kwaninunih kwanaremor.
35 Aku tengemunga oi pulu polko yandoko yandoko kape imbo tumbi nilima toko kondoringimunga ulu umbunima eno Juda imbomanga iye awilima kinye pembalo. Gotenga bukuna oi pulu polko tumbi nili iye Abel kinye, yandopa moloringi imbo tumbi nilima kinye, yandopa Gotenga bukumu pora nimo akuna Berekia malo Sekaraia kinye toko kondoringi akumanga pali pulumu eno kinye pembalo. Sekaraia akumu Gotenga ulke kiripi lerimu ulkemu kinye Gote popo toko melema kaloringi alta polomu kinye aku tuku tingina toringi kanomu.
35 Sinaf ana an nati isan, sabuw gewasih himorob hai rara susuwa anabit etei boro kwa tafa nayen baimakiy kwanab. Abel orot gewasin momorob ana veya’ika re na Berakiah natun Zechariah, iti Tafaror Bar naatu sibor kakafiyin hai founamaim kwarab momorob i ana veya’amaim tit.
36 Nani paimbo enondo i tepo nio. Oi teko kenjiringi ulumanga pali umbunima eno kinye moltomele imboma kinye pembalo,” nimu.
36 Imih tur anababatun a tur ao’owen, Sabuw himorob hai rara re’er hai bit etei kwa iti boun yawasih kwama’am boro kwanab.
37 Aku tepa nimbelie Jisasini Jerusalem moloringi imboma yu kondo kolopalie akumundo ungu te nimbelie nimbei, “Oe Jerusalem imboma, Jerusalem imboma, Gotenga profet iyema toko kondoko, yuni imboma liko tapondangei nimbe eno moloringina lipe mundurumu iyema kouni toko kondoko teremele imboma, kera gula anumuni yunge waloma lipe yunge kongona maindo lopeke tepa nokoromo mele nani wali awini eno aku tepo nokomboi teru nalo enongano molo nimele.
37 “O Jerusalem, Jerusalem! dinab oro’orot etei i’asbunuw himorob, naatu kob abarayah hiyunih hinan etei kabayamaim irauw himorob. Mar etei a kok kwanekwan umau’umaim natunat atabuwih hitan ta’imon hitamatar. Kokorere natunatun ita’imonih ebaba’afuwih na’atube, baise o men kafa’imo baibasit itu.
38 Akumunga pileio. Enonga kombumu, kinye beambo nimbe ku lembalo.
38 Isan imih a bar a merar boro hinakwahir naowarar.
39 Akumunga nani eno ungu te peya nimbo tiro, Eno Jerusalem imboma, enoni nando Goteni lipe mundurumuna oromo iyemu imbi ola molopa, molopa kondopili ninge walimunga na altoko kanonge. Oi molo,” nimu.
39 A tur ao’owen ayu boro men kwana’itu maiye’emih. Ana maramaim kwanao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab.’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra