Mateus 22

IMO vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Jisasini altopa ungu mare Juda iye awilimando nimbeindo ungu kongolino lipelie nimbei,
1 De novo Jesus lhes falou por parábolas, dizendo:
2 “Gote iye nomi kingimu molopa imboma nokoromo akumu i tepa mele: Iye nomi king teni yunge malo ambo limbelomunga langi awini kalombai terimu.
2 — O Reino dos Céus é semelhante a um rei que preparou uma festa de casamento para seu filho.
3 Oi iye ambo limbelo langi peya namili tukundo wangei nimu imboma yunge kendemandemando ‘Kinye langi namili waio nipeio,’ nimbe eno lipe mundurumu, nalo pungo aku teko ningi wali aku imboma naa omolo ningi.
3 Enviou os seus servos a chamar os convidados para a festa, mas estes não quiseram vir.
4 Altopa kendemande mare lupe lipe mundupelie nimbei, ‘Langi peya namili wangei nindu imbomando pungo ningei, “Langi tepa amenge tepa pora timo. Yunge kongi kao peleama kinye kongi kao walo wami telima kinye tomo. Langi pali tepa amenge tepa noirimo kani iye ambo limbelomunga langi peya namili waio,” nipeio,’ nimu.
4 Enviou ainda outros servos, dizendo: “Digam aos convidados: Eis que já preparei o meu banquete; os meus bois e animais da engorda já foram abatidos, e tudo está pronto; venham para a festa.”
5 Nalo pungo ningi ungu naa pilko tiye kolko, te yunge poinyena pumbe, te yunge bisnisina pumbe,
5 Mas os convidados não se importaram e se foram, um para o seu campo, outro para o seu negócio.
6 mareni kingimunga kendemandema ambolko liko teko kenjikolio toko kondoringi.
6 Outros, agarrando os servos, os maltrataram e mataram.
7 Aku teringimunga kingimu mumindili kolopalie yunge ami iyemando nimbei, ‘Eno moromelena pungo toko kondoko enonga kombumu tipe mundupeio,’ nimbe eno lipe mundurumu kinye pungolio, nimu ulu teringi.
7 — O rei ficou furioso e, enviando as suas tropas, exterminou aqueles assassinos e incendiou a cidade deles.
8 Kano kinye kingimuni yunge kendemande marendo nimbeindo, ‘Iye ambo limbelomunga langi noirimolo nalo peya namili wangei nindu imboma manda naa onge kani
8 Então disse aos seus servos: “A festa está pronta, mas os convidados não eram dignos.
9 eno pungolio aulke lupe lupe ltemomanga pali pungo imbo kanongema iye ambo limbelomunga langi peya namili waio nipeio,’ nimu.
9 Vão, pois, para as encruzilhadas dos caminhos e convidem para o banquete todos os que vocês encontrarem.”
10 Pilkolio kano kendemandema aulkemanga pali pungo imbo kanoringima pali liko maku toringi. Imbo pengama kinye imbo kerima kinye peya liko maku toringi. Kano kinye iye ambo limbelomunga ulkena imboma paa ongo tengepeya tendeko moloringi.
10 E, saindo aqueles servos pelas estradas, reuniram todos os que encontraram, maus e bons; e a sala do banquete ficou cheia de convidados.
11 Imbo maku toko moromelema kanamboi nimbe kingimuni eno moloringina ombalie, imboma iye ambo limbelo makuna ongemunga wale pakoli pakoromelemu iye te wale pakoli aku tepa naa pakopa molorumuna kanopalie
11 — Mas, quando o rei entrou para ver os que estavam à mesa, notou ali um homem que não trazia veste nupcial
12 yundo nimbei, ‘Iyemu ambe telka nu ambo ltimele wali, au ningo oromele mele tukundo naa onioya?’ nimu kinye kano iyemuni ungure naa nimu.
12 e perguntou-lhe: “Amigo, como você entrou aqui sem veste nupcial?” E ele emudeceu.
13 Kano wali kingimuni langi nokoringi kendemandemando nimbei, ‘I iyemu kimbo kima ka tokolio kombu tumbulu toromona toko pena mundeio!’ nimu. Akuna imboma paa mindili nongolio kola teko pereko molonge,” nimbe nimu.
13 Então o rei ordenou aos serventes: “Amarrem os pés e as mãos dele e atirem-no para fora, nas trevas; ali haverá choro e ranger de dentes.”
14 Aku tepa nimbelie Jisasini ungu ikomunga pulumu para tipe nimbei, “Paimbo Goteni imbo awinindo waio nimo nalo imbo koltalo kau kanopa lipe tukundo wangei nimo,” nimu.
14 Porque muitos são chamados, mas poucos são escolhidos.
15 Jisasini aku tepa nimu ungu pilkolio Farisi iyema tawendo pungo eno enongano liko maku tokolio ningei, “Jisasini ungu te nimbe alowa tendepili nimbo ambe teamiliya?” ningolio,
15 Então os fariseus se retiraram e consultaram entre si como surpreenderiam Jesus em alguma palavra.
16 eno lombili andolima kinye iye nomi king Herotenga talape iye mare kinye liko Jisas molorumuna liko munduringi. Eno pungolio Jisasindo ningei, “Ungu Mane Tilimu, nuni ungu paimboma kau ningo, Goteni teaio nimo uluma toya toko mane tiko, nu imbo tendekurenga kape konopu kimbo naa tiko, imboma pipili naa kolko enondo pali ungu tendeku tiko kau ningo tirino konopu ltemolo.
16 E enviaram-lhe discípulos, juntamente com os herodianos, para lhe dizer: — Mestre, sabemos que o senhor é verdadeiro e que ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade, sem se importar com a opinião dos outros, porque não olha para a aparência das pessoas.
17 Aku teko ningo moronomunga nu ambele konopu ltenoya? Linoni Rom Gavman Iye Paa Awili Kiyendomu Sisar nilimu kou takisi tamilinje moloya?” ningi.
17 Assim sendo, diga-nos o que o senhor acha: é lícito pagar imposto a César ou não?
18 Nalo Jisasini yu kinye konopu keri panjiko yu teko kenjingei teringi ulu lipe manjipelie enondo nimbei, “Eno kolo toko topele mapele toli iyema, nani nimbe kenjipili ningo ambe temona manda manjiko kolo toko waliko piltimeleya?
18 Mas Jesus, percebendo a maldade deles, respondeu:
19 Takisi toromele kou mongo te na liko ondaio,” nimu. Enoni yu molorumuna te liko meko oringi.
19 Mostrem-me a moeda do imposto. Trouxeram-lhe um denário.
20 Kano kinye Jisasini enondo nimbei, “I kouna naringa kumbekeremu kinye imbimu moromoya?” nimu.
20 E Jesus lhes perguntou:
21 Enoni yundo ningei, “Rom Gavman Iye Paa Awili Kiyendo Sisaramunga kumbekeremu kinye imbimu moromo,” ningi.
21 Eles responderam: — De César. Então Jesus lhes disse:
22 Yuni aku tepa paa tumbi tipe nimu ungu pilkolio mini lteko yu tiye kolko eno puringi.
22 Ouvindo isto, se admiraram e, deixando-o, foram embora.
23 Kano iyema Jisas kinye kou takisi toli ungumu ningo pora tiringi wali Sadyusi iye mare Jisas molorumuna oringi. Sadyusi iyema eno Goteni altopa koromele imboma topa naa makinjimbelo, makilko ola naa molonge ningo pilko moloringi talapemu. Aku Sadyusi iyema ongo Jisas waliko pilkolio ningei,
23 Naquele dia, alguns saduceus, que dizem não haver ressurreição, aproximaram-se de Jesus e lhe perguntaram:
24 “Ungu Mane Tilimu, Gotenga ungu manema lino tirimu iye Mosesini ungu mane tipelie nimbei, Ambo limbelo iye te bakulu naa mepalie kolombalo kinye kano iyemu yunge angenu molombalomuni yunge ambo waimu lipe angenu lipe tapopa bakulu mendepili, nimu aku tepa bukuna moromo kanomu.
24 — Mestre, Moisés disse: “Se alguém morrer, não tendo filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.”
25 Aku ungu manemunga ulu te linonga iye mare kinye wendo orumu mele nu walipo pilemili. Angenupili kite yupoko pakera moloringi. Komomu ambo lipelie kolorumu. Bakulu te naa molopili kolorumu kala yunge umbulkondo angenumuni yunge angenu kolorumumunga bakulu mendambo nimbe ambo waimu kelepa ltimu.
25 Ora, havia entre nós sete irmãos. O primeiro, tendo casado, morreu e, não tendo descendência, deixou sua mulher para seu irmão.
26 Nalo bakulu te naa mendepalie yu we kolorumula. Yunge umbulkondomuni kano ambomu ltimula nalo yu kape we kolorumula. Aku teliko pungolio iye kite yupoko pakera pali bakulu te kape naa mekolio kolko pora tiringi kinye akiliomu we kolorumula.
26 O mesmo aconteceu com o segundo, com o terceiro, até o sétimo.
27 Altopa ambomu yu kape kolorumula.
27 Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
28 Akumunga, koromele imboma altoko makilko ola molonge kinye kano ambomu iye kite yupoko pakera wayeni ltingi aku ambomu yu iye paa naringa omenu molombaloya?” ningi.
28 Portanto, na ressurreição, de qual dos sete ela será esposa? Porque todos casaram com ela.
29 Jisasini enondo topondopa nimbei, “Eno Gotenga bukuna ungu moromoma kinye, Gote kinye enge peremo mele kinye, naa pilko loi ltemelemunga imboma altoko tengemundo nimele mele naa pilko likolio kolo toromele.
29 Jesus respondeu:
30 Makilko koinjo molonge imbomanga iyema ambo naa liko, amboma iye naa pungo, aku paa naa tenge. Mulu kombuna moromele enselema moromele mele aku teko molonge nio.
30 Porque, na ressurreição, nem casam, nem se dão em casamento, mas são como os anjos no céu.
31 — ausente —
31 Quanto à ressurreição dos mortos, vocês nunca leram o que Deus disse a vocês:
32 — ausente —
32 “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó”? Ele não é Deus de mortos, e sim de vivos.
33 Yuni aku tepa nimu ungu imbo maku toko moloringimani pilkolio yunge ungu mane tirimu unguma pilko mini lteringi.
33 Ouvindo isto, as multidões se maravilhavam da sua doutrina.
34 Nalo Jisasini aku ungu nimumuni Sadyusi iyemanga ungumu pipi tindirimu, eno ungu te naa perimuna Farisi iyemani pilkolio eno liko maku toko Jisas molorumuna oringi.
34 Entretanto, os fariseus, sabendo que Jesus havia silenciado os saduceus, reuniram-se em conselho.
35 Oringi wali enonga iye te, yu Gotenga ungu manemanga puluma pilipe kondorumu iyemuni yuni nimbe kenjimbelonje manda manjipo pilemboi nimbe Jisasindo walipe pilipelie nimbei,
35 E um deles, intérprete da Lei, querendo pôr Jesus à prova, perguntou-lhe:
36 “Ungu Mane Tilimu, Goteni ungu mane tirimu peremomanga te ungu manemu yu olandopaya?” nimu.
36 — Mestre, qual é o grande mandamento na Lei?
37 Jisasini yundo nimbei, “Ungu mane olandopamu i tepa,
37 Jesus respondeu:
38 Aku ungu manemu yu paa enge nili kiyendomu.
38 Este é o grande e primeiro mandamento.
39 Talo tipe ungu manemu tendeku tipe mele. Akumu i tepa:
39 E o segundo, semelhante a este, é: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
40 Gotenga ungu mane Mosesini tirimuma pali kinye, Gotenga nimbe munduli ungu nili profet iyemani bukuna toringi unguma pali kinye, kano ungumanga pulumu aku ungu mane talo kau,” nimu.
40 Destes dois mandamentos dependem toda a Lei e os Profetas.
41 Aku wali Parisi iyema aku teko we maku toko molangei Jisasini enondo i tepa walipe pilipelie nimbei,
41 Estando reunidos os fariseus, Jesus lhes perguntou:
42 “Goteni eno nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo oi nimbe kanopa ltimu iye nomi Kraistindo enoni ambele konopu ltemeleya? Yu nari? Yu narini kalopa limbelo konopu ltemeleya?” nimu kinye enoni ningei, “Iye nomi Kraist yu iye nomi king Devitini kalopa limbelo iye te,” ningi.
42 — O que vocês pensam do Cristo? De quem é filho? Eles responderam: — De Davi.
43 Yuni eno walipe pilipelie nimbei, “Aku lemo Gotenga Mini Kake Telimu Devitinga konopuna molopalie ungu te nimu kinye Devitini pilipelie iye nomi Kraistindo Awilimu nimu akumu ambe temona nimu konopu ltemeleya? Devit yuni iye Kraist molombalo mele i tepa nimu,
43 E Jesus perguntou:
44 Awili Goteni nanga Awilimundo nimbei,
44 “Disse o Senhor ao meu Senhor:
45 Devitini iye nomi Kraist yundo nu nanga Awilimu nimu lemo yu altopa ambe tepa Devitini kalopa limbelo iye te kau molombaloya?” nimu.
45 — Portanto, se Davi o chama de Senhor, como ele pode ser filho de Davi?
46 Jisasini aku tepa walipe pilerimu ungu pilkolio iye akuna moloringimanga teni ungu te kape topondoko manda naa ningi. Neya aku wali pulu polko yu ungu te waliko pilingei pipili kolko naa waliko pileringi.
46 E ninguém podia lhe responder uma palavra; e a partir daquele dia ninguém mais ousou fazer perguntas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra