Mateus 16

IMO vs XGS

Sair da comparação
XGS Xwɨyí̵á Gorɨxoyá Sɨŋí̵pɨrɨnɨ
1 Kombu Magadan purumu wali Jisas molorumuna Farisi iyema kinye Sadyusi iyema kinye eno ongo, yuni ambe tembalonje, kanamili ningo yu manda manjiko konge tekolio ningei, “Ungu Mane Tilimu, nu paimbo Goteni kongono tendani nimbe ya maina lipe mundurumunje kanamili ningo mulu kombuna moromo Goteni kau manda ulu enge nili teremo mele te tewi,” ningi.
1 Parisi wa tɨ́nɨ Sajusi wa tɨ́nɨ Jisasomɨ nɨwímearo “O sɨmɨxɨ́yo naŋɨ́ imɨmɨxɨmɨ́ nerɨ aí ekɨyiŋɨ́ wí nepaxomanɨ.” nɨyaiwiro iwamɨ́ó owíwapɨyaneyɨnɨro re urɨgɨ́awixɨnɨ, “Joxɨ aŋɨ́namɨ dáŋɨ́ ekɨyiŋɨ́ bɨ neaíwapɨyiɨ.” urɨ́agɨ́a aiwɨ
2 Jisasini topondopa nimbei, “Ipupene ena pepumbeindo mulumu kondoromo wali kanokolio wali pengamu wendo ombalo nimele.
2 o re urɨŋɨnigɨnɨ, “Seyɨ́né sɨ́ápɨ tɨ́nɨ yewaŋɨ́ eáagɨ nɨwɨnɨrɨ́ná re rarɨgɨ́áyɨ́nérɨnɨ, ‘Yewaŋɨ́ eáɨ́yɨ́ réwɨ́ enɨrɨ́enɨŋoɨ?’ rarɨgɨ́áyɨ́nérɨnɨ.
3 Ipu leli oi kombu tangombaindo kombu kupe topa mulumu tumbulu toromo kinye kanokolio lo ombalo konopu ltemele kanomu. Mulumu kanokolio kombumu i tepa i tepa tembalo ningo karomele nalo i walimanga uluma wendo oromoma kanokolio ulumanga pulumu manda naa pimele.
3 Wɨ́ápɨ tɨ́nɨ enɨ bɨramɨ dánɨ kɨpɨŋɨ́ yarɨŋagɨ nɨwɨnɨrɨ́ná ‘Iniá yapɨnɨrɨ́enɨŋoɨ?’ rarɨgɨ́áyɨ́néxɨnɨ. Agwɨ́yo yewaŋɨ́ earɨ kɨpɨŋɨ́ yirɨ yarɨŋagɨ nɨwɨnɨróná xɨxenɨ ‘E nimónɨnɨŋoɨ.’ nɨrɨro aiwɨ amɨpí nionɨ sɨ́mɨmajɨ́ónɨŋɨ́ imɨxarɨŋápɨ sɨŋwɨ́ nɨnanɨróná ‘Gorɨxo e oyaiwípoyɨnɨrɨ rɨ́a neaíwapɨyarɨnɨ?’ mɨyaiwiarɨgɨ́áyɨ́nérɨnɨ.
4 Kinye maina moromele imboma imbo kerima kau moromele. Eno teko kenjiko Gote liko tui tirimele kano imbomani Goteni kau ulu enge nilima manda teremo mele kanamili tewi ningo na konge teremele. Nalo Goteni na lipe mundurumuna ya ombo molto. Yu kinye tapu topo kongono terembolo mele lipe ondombai ulu enge nili te wendo naa ombalo. Gotenga profet iye Jonani terimu ulumuni kau lipe ondoromo mele manda kanonge. Te lupe wendo naa ombalo,” nimbelie eno tiye kolopa purumu.
4 Agwɨ ríná ŋweagɨ́áyɨ́né, Gorɨxomɨ rɨ́wɨ́mɨnɨ nɨmamoro segɨ́ ŋwɨ́áɨ rɨnɨŋɨ́pɨ tɨ́nɨ ɨ́wɨ́nɨŋɨ́ niga uro niga bɨro yarɨgɨ́áyɨ́né, ekɨyiŋɨ́ nánɨ reaxɨ́ nɨseainɨrɨ seaimónarɨŋagɨ aiwɨ ekɨyiŋɨ́ wɨ́á rókiamoagɨ́ Jonao eŋɨ́pɨnɨ seaíwapɨyimɨgɨnɨ.” nurárɨmɨ pɨ́nɨ nɨwiárɨmɨ uŋɨnigɨnɨ.
5 Eno nomu Galili nekondo pungeindo Jisas lombili andoli iyema bret kaloli komu tindiko naa meko puringi.
5 Wiepɨsarɨŋowa bisɨ́kerɨ́á bɨ nɨpɨ́rɨ nánɨ arɨ́á nikeamoro Jisaso tɨ́nɨ ipíyo jɨ́arɨwámɨnɨ nánɨ nuróná
6 Kano kinye Jisasini enondo lepi lepi topa ungu iko topalie nimbei, “Paa wamongo kanaio! Farisi iyema kinye Sadyusi iyema kinye enoni plawa akopili isi noirimelemu kane kane molaio!” nimu.
6 o xɨxewisɨ́ ikaxɨ́ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Soyɨ́né Parisiowa tɨ́nɨ Sajusiowa tɨ́nɨ awayá bisɨ́kerɨ́á nɨmɨga unɨ nánɨ imɨxarɨŋɨ́ yisoɨ rɨnɨŋɨ́pɨ nánɨ wáyɨ́ oseainɨnɨ.” uráná
7 Aku tepa nimu ungu pilkolio yu lombili andoli iyemani enongano nendo yando ningolio ningei, “Lino bret kaloli nomili mare naa lipo mepo omolomunga aku tepa nimonje,” ningi.
7 wiwanɨŋowa re rɨnɨgɨ́awixɨnɨ, “None bisɨ́kerɨ́á nɨmeámɨ mɨbɨ́wá eŋagɨ nánɨ o mɨxɨ́ nɨnearɨrɨ neararɨnɨ.” rɨnarɨ́ná
8 Aku teko ningi ungu pilipelie Jisasini enondo nimbei, “Eno nani manda lipe tapombalo ningo walo kolte kau ipuki tirimele iyema, bret kaloli naa memolo ningo ambe telka nimeleya?
8 Jisaso awa e rɨnarɨŋagɨ́a dɨŋɨ́ adadɨ́ nɨwirɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Dɨŋɨ́ onɨmiápɨ nɨkwɨ́roarɨgɨ́oyɨ́né, pí nánɨ segɨ́pɨ re rɨnarɨŋoɨ, ‘None bisɨ́kerɨ́á nɨmeámɨ mɨbɨ́wá nánɨ neararɨnɨ.’ rɨnarɨŋoɨ?
9 Kinye kape eno naa pilko kondoromeleya? Bret kaloli kite pakera iye 5,000 moke teko tiringi mele komu tindirimeleya? Nongo pora tiringi kinye langi pundu lierimuma liko wali basket awini toko peko tiringi mele komu tindiko naa liko manjirimeleya?
9 Soyɨ́né sɨnɨ nɨjɨ́á mimónɨpa reŋoɨ? Nionɨ bisɨ́kerɨ́á wé wúnɨ kwɨkwɨrɨmɨ́ éáná ámá 5,000 rɨxa apánɨ náná soyɨ́né ámɨ soxɨ́ ɨ́á ararɨyo miárɨgɨ́ápɨ nánɨ dɨŋɨ́ mɨseainarɨnɨranɨ?
10 Molo bret kaloli kite yupoko pakera moke teko iye 4,000 tiringi mele naa pilko, nongo pora tiringi kinye wale basket awili mare langi nurupulu lerimuma lakilko peko tiringi mele naa pilko moromeleya?
10 Ámɨ bisɨ́kerɨ́á wé wɨ́úmɨ dáŋɨ́ waú ámá 4,000 nánɨ kwɨkwɨrɨmɨ́ éáná soyɨ́né soxɨ́ ɨ́á ararɨyo miárɨgɨ́ápɨ nánɨ enɨ dɨŋɨ́ mɨseainarɨnɨranɨ?
11 Yuni paimbo plawa kalolimundo naa nimo ningo ambe temona naa pilengeya? Farisi iyema kinye Sadyusi iyema kinye plawa akopili mele isi noirimelemu wamongo kanangei nindu nio,” nimu.
11 Biaú nionɨ e éáná soyɨ́né soxɨ́ ɨ́á obaxɨ́yo miárɨgɨ́á eŋagɨ nánɨ nionɨ Parisiowa tɨ́nɨ Sajusiowa tɨ́nɨ yisɨ́ awayá nánɨ xɨxewisɨ́ ikaxɨ́ searáná arɨge nero ‘O aga bisɨ́kerɨ́á nánɨ mɨneararɨnɨ.’ mɨyaiwí yarɨŋoɨ? Nionɨ re seararɨŋɨnɨ, ‘Parisiowa tɨ́nɨ Sajusiowa tɨ́nɨ awayá yisɨ́ nánɨ wáyɨ́ oseainɨnɨ.’ seararɨŋɨnɨ.” uráná
12 Yuni aku nimu ungu pilkolio enoni plawa kalongeindo isi mundurumele akumundo naa nimo, Farisi iyema kinye Sadyusi iyema kinye enoni ungu mane tiringi ungumando nimo ningo pileringi.
12 xegɨ́ wiepɨsarɨŋowa rɨxa re yaiwigɨ́awixɨnɨ, “Nepa yisɨ́ bisɨ́kerɨ́áyo táná nɨmɨga warɨŋɨ́pɨ nánɨ mɨneararɨnɨnɨ. Parisiowa tɨ́nɨ Sajusiowa tɨ́nɨ uréwapɨyarɨgɨ́ápɨ nánɨ mɨxɨ́dɨpa oépoyɨnɨrɨ neararɨnɨ.” yaiwigɨ́awixɨnɨ.
13 Jisas kombu awili Sisaria Filipai lerimu kombuna pumbelie, yu lombili andolimando walipe pilipelie nimbei, “Iyemunga Malondo imbomani Yu imbi leko nari nimeleya?” nimu.
13 Jisaso pɨropenɨsɨ́ aŋɨ́ Sisaria Piripai tɨ́ŋɨ́mɨnɨ nurɨ nemerɨ́ná xegɨ́ wiepɨsarɨŋowamɨ iwamɨ́ó yarɨŋɨ́ re wiŋɨnigɨnɨ, “Oxɨ́ apɨxɨ́ nɨ́nɨ ámá imónɨŋáonɨ nánɨ goxɨnɨ rarɨŋoɨ?” yarɨŋɨ́ e wíagɨ
14 Enoni yundo ningei, “Mareni nu imbo no ltindili Jon kolorumu, kinye kelepa makilipe ola moromo ningo pilko, mareni nu Goteni oi koinjo molopili olando ltimu iye Elaija kelepa omba moromo ningo pilko, mareni nu Jeremaia molo Gotenga iye profet oi kolorumu kinye makilipe ola moromo te lupe nimele,” ningi.
14 awa re urɨgɨ́awixɨnɨ, “Oxɨ́ apɨxɨ́ ‘Ámá eŋínaŋɨ́ wo nɨwiápɨ́nɨmearɨ rɨ́a yarɨnɨ?’ nɨyaiwiro nánɨ wí re rarɨŋoɨ, ‘Jono wayɨ́ nɨneameaia uŋorɨ́anɨ?’ rarɨŋoɨ. Ámɨ wí ‘Gorɨxoyá wɨ́á rókiamoagɨ́ mɨpé aŋɨ́namɨ nánɨ peyiŋo, Eraijaorɨ́anɨ?’ rarɨŋoɨ. Ámɨ wí ‘Wɨ́á rókiamoagɨ́ Jeremaiaorɨ́anɨ?’ rarɨŋoɨ. Ámɨ wí ‘Ayɨ́ wɨ́á rókiamoagɨ́áyɨ́ ámɨ worɨ́anɨ?’ rarɨŋoɨ.” urɨ́agɨ́a
15 Aku teko ningi ungu pilipelie Jisasini enondo nimbei, “We imbomani aku teko nimele nalo enoni na nari nimeleya?” nimu.
15 Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Soyɨ́né enɨ nionɨ nánɨ goxɨnɨ yaiwiarɨŋoɨ?” urɨ́agɨ
16 Saimon Pitani topondopa nimbei, “Nu Koinjo Molopa Kau Puli Gotenga Malo, Goteni lino nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo oi nimbe kanopa ltimu iye nomi Kraist,” nimu.
16 Saimonɨ Pitao re urɨŋɨnigɨnɨ, “Joxɨ Kiraisoxɨ, arɨ́owayá xwɨ́á piaxɨ́yo dánɨ iwiaronɨ́oyɨ rarɨŋwáoxɨrɨnɨ. Ŋwɨ́á anɨŋɨ́ sɨŋɨ́ imónɨŋomɨ xewaxoxɨrɨnɨ.” urɨ́agɨ
17 Yuni aku nimu ungu pilipelie Jisasini yundo nimbei, “Jonanga malo Saimon, nu malo. I ninomu maina imbo teni nu naa nimbe timo. Ara mulu kombuna moromomuni nimbe timo.
17 Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Jonaomɨ xewaxoxɨ Saimonoxɨnɨ, joxɨ nɨrarɨŋɨ́pɨ ámá wo wɨ́á mɨrɨrókiamoŋoɨ. Gɨ́ ápo, aŋɨ́namɨ ŋweaŋo wɨ́á rɨrókiamóagɨ nánɨ joxɨ yayɨ́ osinɨnɨ.
18 Ungu te peya nundo nio. Nunge imbi Pita, kano imbimunga ungu pulumu kou kanomu. Kano koumunga ola nanga imbo talapemu lipo maku topo mondombo. Aku wali kololi ulu pulumunga enge nilimuni i nanga talapemu topa mainye manda naa mundumbelo, molo.
18 Rɨpɨ enɨ rɨrarɨŋɨnɨ, ‘Joxɨ sɨ́ŋánɨŋɨ́ nimónɨrɨ eŋɨ́ eánɨŋoxɨrɨnɨ. Sɨ́ŋá piárá eapɨnárɨŋɨ́ romɨ seáyɨ e ámá nionɨyá sɨyikɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́ gɨ́ aŋɨ́ wiwánɨŋɨ́ mɨxárɨmɨ́árɨnɨ. Obo tɨ́nɨ imónɨgɨ́áyɨ́ eŋɨ́ neánɨro ámá pɨkipaxɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́ aiwɨ nionɨ tɨ́nɨ imónɨgɨ́áyo wí xopɨrárɨ́ wipɨ́rɨ́ámanɨ.’ rɨrarɨŋɨnɨ.
19 Gote iye nomi king molopa imboma nokombalo ulke kimu nu timbo. Aku wali nuni maina mele tendo molo nini melemu mulu kombuna tukundo moromo Goteni molo nimbelo. Nu maina mele tendo manda nini melemu mulu kombuna tukundo moromo Goteni manda nimbelo,” nimu.
19 Gorɨxo tɨ́ŋɨ́ e páwipɨ́rɨ́a nánɨ rokɨ́ kínɨŋɨ́ imónɨŋɨ́ joxɨ siapɨmɨ́árɨnɨ. Joxɨ xwɨ́áyo re dánɨ ‘Ayɨ́ sɨpírɨnɨ.’ ránáyɨ́, Gorɨxo aŋɨ́namɨ dánɨ enɨ joxɨ sɨnɨ mɨrɨpa eŋáná o xámɨ ‘Ayɨ́ sɨpírɨnɨ.’ rɨnɨ́árɨnɨ. Joxɨ re dánɨ ‘Ayɨ́ ananɨrɨnɨ.’ ránáyɨ́, Gorɨxo xámɨ émɨ dánɨ enɨ ‘Ayɨ́ ananɨrɨnɨ.’ rɨnɨ́árɨnɨ.” nurɨrɨ
20 Kano kinye yu lombili andolimani Jisasindo Goteni eno nokopa kondombalo iyere lipo mundumbo oi nimbe kanopa ltimu iye nomi Kraist nu ongo morono ningi kano ungumundo yuni enondo enge nimbe nimbei, “Enoni anjo imbo tendekurendo kape na kano iyemu moro mele i teli oi paa naa ningo tieio!” nimu.
20 xegɨ́ wiepɨsarɨŋowamɨ arɨ́á jɨyikɨ́ norɨ ŋwɨ́ ikaxɨ́ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámáyo nionɨ nánɨ ‘O yeáyɨ́ neayimɨxemeanɨ́a nánɨ negɨ́ arɨ́owayá xwɨ́á piaxɨ́yo dánɨ iwiaronɨ́oyɨ rarɨŋwáorɨnɨ.’ áwaŋɨ́ e murɨpanɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
21 Kano kinye Jisas yu lombili andolimani yundo Goteni lino nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo oi nimbe kanopa ltimu iye nomi Kraist nu ningo, ningo para tiringi kinye pilipelie yuni yu kinye wendo ombalo mele pulu polopa eno tumbi tipe nimbe tipelie nimbei, “Na mindili awini nomboindo kombu awili Jerusalem paa pumbo nimbo pilipo moro. Juda imboma nokoromele tapu iyema kinye, Gote popo tondoli iye awilima kinye, Gotenga ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye, enoni na paa toko mindili kondonge. Na toko kondonge kolombo kinye, wali talo omba pumbelo kinye yupoko tipemunga Goteni nando makilko koinjo molowi nimbelo,” nimu.
21 Íná dánɨ o xegɨ́ wiepɨsarɨŋowamɨ sɨŋánɨ áwaŋɨ́ re nura uŋɨnigɨnɨ, “Gorɨxoyá dɨŋɨ́yo dánɨ nionɨ Jerusaremɨ nánɨ úáná negɨ́ Judayɨ́ ámɨnáowa tɨ́nɨ apaxɨ́pánɨŋɨ́ imónɨgɨ́á xwéowa tɨ́nɨ ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ mewegɨ́áwa tɨ́nɨ xeanɨŋɨ́ wɨwí nikáráná wa nɨnɨpɨkíagɨ́a aiwɨ ámɨ sɨ́á wɨyaú wɨyi óráná Gorɨxoyá dɨŋɨ́yo dánɨ wiápɨ́nɨmeámɨ́árɨnɨ.” urarɨ́ná
22 Aku nimu ungu pilipelie Pitani yu wendo lipe aulke kulendo mepa pumbelie yu pulu polopa iri topalie nimbei, “Awilimu, aku teko paa naa niwi! Nu nino mele aku tepa paa wendo naa ombalomu,” nimu.
22 Pitao Jisasomɨ xewi jɨ́amɨnɨ nɨmɨ́aumáná mɨxɨ́ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámɨnáoxɨnɨ, oweoɨ! ‘Gorɨxoyá dɨŋɨ́yo dánɨ joxɨ nearɨ́ɨ́pɨ wí osípoyɨnɨrɨ sɨŋwɨ́ mɨranɨpa éwɨnɨgɨnɨ.’ nimónarɨnɨ. Wí nɨsimónɨnɨ́á menɨnɨ.” urɨ́agɨ aí
23 Nalo Jisasini topele topa Pitando nimbei, “Satan, nu anjo pa! Goteni nando tewi nimu kongono temboi teromu pipi tini tereno kani nu anjo pa! Nu Goteni konopu ltemo mele naa lteno. Imbomani konopu ltemele mele kau lteno,” nimu.
23 Jisaso Pitaomɨ rɨ́wɨ́ numorɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Setenoxɨ, rɨ́wɨ́ rɨrɨwámɨnɨ nɨpuɨ. Joxɨ nionɨ nikɨrɨpeaánɨpaxɨ́ nikárɨmɨnɨrɨ nánɨ nɨrarɨŋɨnɨ. Joxɨ Gorɨxo dɨŋɨ́ wimónarɨŋɨ́yo nánɨ mamó ‘Jisaso rɨxa mɨxɨ́ ináyɨ́ nimónɨrɨ Jerusaremɨ dánɨ neameŋweaŋáná nionɨ seáyɨmɨ imónɨmɨnɨyɨ́rɨ́anɨ?’ nɨmorɨ nɨrarɨŋɨnɨ.” nurɨrɨ
24 Kano kinye Jisasini yu lombili andolimando nimbei, “Imbo teni yu lombili pambo nimbelie yuni yunge konopumuni pimo melemanga topo mainye mundembo nimbe imboma unjo polopeyana angilko mindili nongo koromele mele yuni unjo polopeya mele gomo lembaindo Jisas lombili pumboindo mindili nondu lemo manda; kolondu lemo manda nimbelie na lombili opili.
24 wiepɨsarɨŋɨ́ nowamɨnɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámá ‘Jisasomɨ ouxɨ́dɨmɨnɨ.’ yaiwiarɨŋɨ́ goxɨ goxɨ re éɨrɨxɨnɨ. ‘Amɨpí nionɨ nɨgɨ́pɨ nánɨ oemɨnɨ.’ yaiwíɨ́yɨ́ dɨŋɨ́ peá nɨmorɨ re yaiwíɨrɨxɨnɨ, ‘Nionɨ Jisasomɨ xɨ́darɨŋagɨ nánɨ ámá wí nɨbɨro xeanɨŋɨ́ niro nɨpɨkiro nɨniro aí ayɨ́ ananɨrɨnɨ.’ nɨyaiwirɨ nɨxɨ́dɨ́ɨrɨxɨnɨ.
25 Imbo teni yunge maina molopa naa kololi ulu pulumu ambolopa tembalo kinye yu kolopalie paa molopa kenjipe kau pumbelo. Nalo imbo teni na konopu mondopalie nanga kongonomu tendamboi nimbe tembalo kinye yu kolopalie yu koinjo molopa kondopa kau puli ulu pulumu paimbo kanopa limbelo.
25 Ámá Jisasomɨ dɨŋɨ́ nɨwɨkwɨ́rorɨ xɨ́darɨ́ná nɨpɨkipɨ́rɨxɨnɨrɨ éɨ́ menarɨŋɨ́ goxɨ goxɨ dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́pɨ anɨŋɨ́ ŋwearɨ́a nánɨ mearɨ́ámanɨ. E nerɨ aiwɨ éɨ́ mɨmenɨpa nerɨ ‘Nionɨ Jisasomɨ dɨŋɨ́ nɨwɨkwɨ́rorɨ xɨ́darɨŋagɨ nánɨ nɨnɨpɨkirónáyɨ́ ayɨ́ ananɨrɨnɨ.’ yaiwinarɨŋɨ́ goxɨ goxɨ dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́pɨ anɨŋɨ́ ŋwearɨ́a nánɨ mearɨ́árɨnɨ.
26 Akumu ambe temona nioya? Imbo teni maina melema pali yu yunu lipe noipelie yu mini pali kombu kerina pumbe mindili nomba molopa kenjilkanje kano melemani kano imbomu ambe tepa lipe tapolkaya? Lipe naa tapolka. Molo imbo teni na mini pali koinjo molopo kondopo kau pambo nimbelie yu ambele melteni mini pali koinjo molopa kondopa kau puli ulu pulumu topo topa likaya? Melteni manda topo topa naa limbelo.
26 Ámá wo nionɨ mɨnɨxɨ́dɨ́ iyɨ́á ɨ́á nɨgwɨ́ amɨpí emeámɨnɨrɨ nánɨnɨ néra nurɨ nɨmeáɨsáná xewanɨŋo anɨŋɨ́nɨ ikeamónáná oyá amɨpí anɨŋɨ́ nɨxɨrɨrɨ ŋweanɨ́árɨ́anɨ? Oweoɨ! Amɨpí nɨ́nɨ xwɨ́á tɨ́yo dáŋɨ́ nɨmearɨ aiwɨ xewanɨŋo anɨŋɨ́nɨ ikeamónáná amɨpí apɨ tɨ́nɨ anɨŋɨ́ ŋweanɨ́a nánɨ roayírónɨpaxɨ́ wí menɨnɨ.
27 Iyemunga Malo altopa Lapanga enge pa telimu kinye yunge mulu kombuna enselema kinye peya ombalo. Ombalie yuni lino ya maina imboma yu mele mele teremele ulumanga lino yu mele mele pundu tomboimunga nani aku tepo nio.
27 Ayɨ́ rɨpɨ nánɨrɨnɨ. Ámá imónɨŋáonɨ nikɨ́nɨmɨ nɨweapɨrɨ́ná xɨxɨ́eá gɨ́ ápo aŋɨ́namɨ inarɨŋɨ́pɨ aŋɨ́najowa tɨ́nɨ axɨ́pɨ niga nɨweapɨmáná nionɨ ámáyo neyírorɨ sɨpí yarɨgɨ́áyo xegɨ́ enɨ sɨpí wirɨ naŋɨ́ yarɨgɨ́áyo naŋɨ́ wirɨ emɨ́árɨnɨ.
28 Nani enondo paimbo i nimbo tiro. Eno iye angiltimelemanga mare oi naa kolangei Iyemunga Malo iye nomi kingimu omba molopa imboma pali nokombai ombalona kanonge,” nimu.
28 Nepa seararɨŋɨnɨ. Woyɨ́né re rogɨ́á royɨ́né sɨnɨ mɨpepa egɨ́ámɨ eŋáná nionɨ woyɨ́né ámá imónɨŋáonɨ yeáyɨ́ nɨseayimɨxemearɨ xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ emɨ́a nánɨ nikɨ́nɨmɨ roŋáná woyɨ́né sɨŋwɨ́ nanɨpɨ́rɨ́árɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.

Ler em outra tradução

Comparar com outra