Mateus 13

IMO vs XGS

Sair da comparação
XGS Xwɨyí̵á Gorɨxoyá Sɨŋí̵pɨrɨnɨ
1 Imbo maku toko moloringimando aku tepa nimbe pora tipelie, Jisas ulkena molopa pena pumbe nomu kulendo pumbe molorumu.
1 Jisaso sɨ́á ayimɨ aŋɨ́yo pɨ́nɨ nɨwiárɨmɨ nɨpeyearɨ ipí maŋɨ́pá tɨ́nɨ éɨ́ nɨŋwearɨ
2 Imbo paa awini yu molorumuna ongo maku toko moloringimunga nona andoli sip te nona ola lerimumunga tuku pumbe molorumu, imboma nomu kulendona angileringi.
2 ámá oxɨ́ apɨxɨ́ ayá wí epɨ́royɨ́ wiarɨŋagɨ́a nánɨ ewé bámɨ nɨpɨxemoánɨrɨ éɨ́ nɨŋwearɨ oxɨ́ apɨxɨ́ nɨ́nɨ sɨnɨ ipí imaŋɨ́pá tɨ́nɨ roŋáná
3 Yuni aku imbomando ungu awini nimbe timbeindo ungu kongolino lipe kau nimu. Te i tepa nimbei, “Pileio! Iye teni wit mongo yunge poinyena andopa tanda tirimu.
3 ewayɨ́ xwɨyɨ́á ayá wí nura nurɨ́ná re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámá wo (Nene ayé siyɨ́ nɨwiáróa nurɨ́ná yarɨŋwápa) o xegɨ́ omɨŋɨ́yo witɨ́ siyɨ́ nɨwiáróa umɨnɨrɨ nánɨ nurɨ
4 Tanda tilipe andorumu kinye mongo mare aulkena mainye purumu, kanoma keramani ongo tiltiko liko noringi.
4 rɨxa xwɨ́á yunɨ́ ikɨxeárɨnɨŋe píránɨŋɨ́ nɨwiárorɨ aí wí óɨ́ maŋɨ́pá tɨ́nɨ piéróɨ́yɨ́ iŋɨ́ nɨbɨrɨ mɨmánɨ́ eŋɨnigɨnɨ.
5 Mongo mare kou perimuna mainye pumbelie mai koltalo lerimuna pumbelie nondopa muli topa wendo orumu.
5 Ámɨ wí sɨ́ŋá ínɨmɨ yapɨnɨŋáná xwɨ́á seáyɨ e onɨmiápɨ eŋɨ́yo piéróɨ́yɨ́ xwɨ́á akwɨnɨ́ánáɨ eŋagɨ nánɨ apaxɨ́ mé nerápɨrɨ nɨyapɨrɨ aiwɨ
6 Nalo pulkono naa mundurumuna ena terimu wali kanoma kapu lepa kolorumu.
6 sogwɨ́ nɨwepɨ́nɨrɨ xaíwɨ́ anáná mɨ́mɨ rapiŋɨ́ mɨwárɨŋɨ́ eŋagɨ nánɨ yeáyɨ́ yɨweánárɨŋɨnigɨnɨ.
7 Mongo mare lokoloko teli ka molorumuna mainye purumu. Ka lokoloko telimani wendo omba witima topa nomba aku torumu.
7 Ámɨ wí emɨ́ pɨpɨŋɨ́ arɨ́kiárɨnɨŋe wiároŋɨ́yɨ́ emɨ́ pɨpɨŋɨ́yo dánɨ nawínɨ nerápɨmáná emɨ́ xeŋwɨrárɨŋagɨ nánɨ witɨ́ ayɨ́ ná mɨweŋɨnigɨnɨ.
8 Langi mongo mare mai pengana mainye purumuma wendo omba mongo pengama torumu. Mare mongo 100, mare 60, mare 30 torumu,” nimu.
8 Ámɨ wí xwɨ́á naŋɨ́yo wiároŋɨ́yɨ́ nerápɨrɨ nɨyapɨrɨ ná nɨkɨkɨreánɨrɨ́ná wí aga dɨŋɨ́ nɨmorɨ ɨ́á mɨropaxɨ́ werɨ wí xwé obaxɨ́ werɨ wí xwé onɨmiápɨ werɨ eŋɨnigɨnɨ.” Jisaso ewayɨ́ xwɨyɨ́á e nurɨrɨ
9 Aku nimbelie, “Imbo komu angilimbelomani i ungumu pileio,” nimu.
9 re urɨŋɨnigɨnɨ, “Seyɨ́né witɨ́ siyɨ́ nánɨ rɨ́á apɨ nánɨ arɨ́á ókiarɨ́ nɨmónɨ́poyɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
10 Jisas lombili andolima yu molorumuna ongolio yundo ningei, “Nu imbomando unguma ningo tini wali ambe telka ungu kongolino kau ltinoya?” ningi.
10 Wiepɨsarɨŋowa idáná Jisaso xegɨ́pɨ ŋweaŋáná nɨbɨro yarɨŋɨ́ re wigɨ́awixɨnɨ, “Joxɨ ámáyo nuréwapɨyirɨ́ná ewayɨ́ xwɨyɨ́á tɨ́nɨ pí nánɨ urarɨŋɨ́rɨnɨ?” urɨ́agɨ́a
11 Yuni enondo topondopa nimbei, “Gote iye nomi kingimu molopa imboma kinye melema kinye nokoromomunga ulu pulu yu yunu pilerimu kano ulu puluma, kinye eno na lombili oromele imboma pilengei nimbelie eno nimbe tirimo. Nalo we imboma nimbe naa tirimo.
11 o re urɨŋɨnigɨnɨ, “Xwɨyɨ́á eŋíná dánɨ Gorɨxo xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nɨseairɨ seameŋweanɨ́ápɨ nánɨ yumɨ́í imónɨŋɨ́pɨ nionɨ soyɨ́né nɨjɨ́á imónɨpɨ́rɨ nánɨ áwaŋɨ́ nɨsearɨrɨ aiwɨ ámá wíyo áwaŋɨ́ murarɨŋɨnɨ.
12 Gotenga ungumu pilko kondoromele imboma paa olandopa nimbe timbelona pilinge. Pilko paa kondonge. Nalo pilko naa kondoromele imboma eno alaye kolte pimele ungumu kape wendo limbelo.
12 Ayɨ́ rɨpɨ nánɨrɨnɨ. Ámá nionɨ xwɨyɨ́á rarɨ́ná arɨ́á niro dɨŋɨ́ nɨkwɨ́roro nero nɨjɨ́á bɨ tɨ́ŋɨ́ imónarɨgɨ́á gɨyɨ́ gɨyɨ́ Gorɨxo ámɨ wí mɨnɨ winɨŋoɨ. Arɨ́á mɨnipa ero dɨŋɨ́ mɨnɨkwɨ́ropa ero yarɨgɨ́á gɨyɨ́ gɨyɨ́ ‘Nɨjɨ́á rɨpɨ imónɨŋɨnɨ.’ yaiwiarɨŋagɨ́a aí Gorɨxo apɨ aí ámɨ nurápɨnɨŋoɨ.
13 Eno mongoni kanokolio nalo kanoko imbi naa tirimele. Komuni pilkolio nalo naa liko manjirimele,
13 Ayɨnánɨ ámáyo nuréwapɨyirɨ́ná ewayɨ́ xwɨyɨ́á tɨ́nɨ urarɨŋárɨnɨ. Ámá nionɨ dɨŋɨ́ mɨnɨkwɨ́ropa yarɨgɨ́áyɨ́ ewayɨ́ xwɨyɨ́á nionɨ rarɨŋápɨ arɨ́á nɨniro aiwɨ mɨ́kɨ́ nánɨ dɨŋɨ́ mɨmopa nero nɨjɨ́á wí imónarɨgɨ́ámanɨ.
14 Aku ulu teko moromelemunga koro oi Gotenga profet iye Aisaiani aku teko tenge oi nimu mele wendo oromo. Aisaiani nimbei,
14 Ayɨ́ e yarɨ́ná xwɨyɨ́á Gorɨxo rɨŋɨ́ wɨ́á rókiamoagɨ́ Aisaiao nɨrɨrɨ rɨ́wamɨŋɨ́ eaŋɨ́ rɨpɨ rɨxa xɨxenɨ imónarɨnɨ, ‘Seyɨ́né aríkwɨ́kwɨ́ nɨwiro segɨ́ arɨ́á pɨ́rónɨro sɨŋwɨ́ supárɨro nero nánɨ arɨ́á nɨwia nuro aí nɨjɨ́á imónɨpɨ́rɨ́ámanɨ. Sɨŋwɨ́ nɨwɨga nuro aí dɨŋɨ́ wí mopɨ́rɨ́ámanɨ.
15 I imbomanga konopuma paa pipi tirimo; ungu pilingeindo komu naa tendeko moromele. Eno mongo kumbuli moromele. Aku ulu teko moromelemunga naa kanoko naa pilko moromele.
15 Ayɨ́ rɨpɨ nánɨrɨnɨ. Segɨ́ dɨŋɨ́ tɨ́nɨ néra warɨgɨ́áyɨ́né mɨŋɨ́ sɨ́ŋánɨŋɨ́ imoŋagɨ́a nánɨ seararɨŋɨnɨ. Wigɨ́ sɨŋwɨ́ mɨsupárɨpa ero arɨ́á mɨpɨ́rónɨpa ero nero sɨŋwɨrɨyɨ́, wigɨ́ sɨŋwɨ́ tɨ́nɨ sɨŋwɨ́ anɨro arɨ́á ero dɨŋɨ́ píránɨŋɨ́ neyíroro moro wigɨ́ ɨ́wɨ́ yarɨgɨ́áyɨ́ rɨ́wɨ́mɨnɨ mamoro éánáyɨ́ Gorɨxonɨ píránɨŋɨ́ wimɨxɨpaxɨ́rɨnɨ.’ Xwɨyɨ́á apɨ xɨxenɨ imónɨnɨ nánɨ ámáyɨ́ e yarɨŋoɨ.
16 Nalo na lombili andolima enoni mongoni paa paimbo kanoko komuni paa paimbo pilko moromelemunga eno malo.
16 E nerɨ aí gɨ́ seaiepɨsarɨŋáoyɨ́né segɨ́ sɨŋwɨ́ tɨ́nɨ sɨŋwɨ́ nanɨro arɨ́á tɨ́nɨ arɨ́á niro nero nánɨ yayɨ́ oseainɨnɨ.
17 Nani enondo i ungu paa paimbo nimbo tiro. Oi moloringi imboma, Gotenga nimbe munduli ungu ningi profet iyema kinye, Gotenga unguma pilko liko tumbi tiko moloringi imboma kinye, kano imbo awini kinye eno mongoni kanoko moromele melema kinye uluma kinye kanongeindo kanamilia ningo moloringi nalo naa kanoringi. Eno kinye komuni pilko moromele unguma pilingeindo pilemilia ningo moloringi nalo naa pileringi akumunga nani eno kinye paimbo kanoko paimbo pimelemunga eno malo nio.
17 Aga nepa seararɨŋɨnɨ, ‘Wɨ́á rókiamoagɨ́á obaxɨ́yɨ́ tɨ́nɨ ámá wé rónɨgɨ́á obaxɨ́yɨ́ tɨ́nɨ enɨ soyɨ́né sɨŋwɨ́ nanɨro arɨ́á niro yarɨgɨ́á rɨpɨ nánɨ “None sɨŋwɨ́ wɨnɨ́wanɨgɨnɨ.” nɨyaiwiro aga nɨwimónɨrɨ aí wí arɨ́á niro sɨŋwɨ́ nanɨro yagɨ́ámanɨ.’ seararɨŋɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
18 Kinye, imbo teni wit mongo tanda tirimu ungu kongolinomunga pulumu nembo pileio.
18 E nurɨrɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ewayɨ́ xwɨyɨ́á ámá wo nurɨ witɨ́ siyɨ́ wiároŋɨ́pɨ mɨ́kɨ́ nánɨ áwaŋɨ́ osearɨmɨnɨ.
19 Mongo mare tanda tirimu aulkena mainye purumu kanomanga ungu pulumu i tepa: Imbo teni Gote iye nomi kingimu molopa imboma nokoromomunga ungumu pilipelie naa pimo wali ulu kerimanga pali ulu pulumu peremo kuromuni omba mongo tanda tili konopuna pumbei peremoma walitikale toropa wendo ltimo.
19 Witɨ́ siyɨ́ wiároŋɨ́yɨ́ xwɨyɨ́á Gorɨxo xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nerɨ seameŋweanɨ́ápɨ nánɨrɨnɨ. Ámá xwɨyɨ́á apɨ arɨ́á nero nɨjɨ́á mepa éɨ́áyɨ́ ayɨ́ witɨ́ siyɨ́ óɨ́ maŋɨ́pá tɨ́nɨ piéroŋɨ́pɨ́nɨŋɨ́ imónɨŋoɨ. Ayɨ́ arɨ́á wiarɨ́ná obo, arɨ́kí yarɨŋo nɨbɨrɨ ayɨ́ Gorɨxomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́ropɨ́rɨxɨnɨrɨ xwɨyɨ́á apɨ wigɨ́ xwioxɨ́yo mɨnɨŋɨ́yɨ́ emɨ rɨroámɨ́ yarɨŋɨ́rɨnɨ.
20 Mongo mare tanda tirimu kou perimuna mainye purumuma imbo mare i teko moromele. Imbo mareni ungumu pilkolio walitikale tumbi tiko konopu tiko pilko ltimele.
20 Ámá xwɨyɨ́á apɨ arɨ́á nɨwirɨ́ná axíná yayɨ́ nero ‘Naŋɨ́rɨnɨ.’ yaiwíɨ́áyɨ́, ayɨ́ witɨ́ siyɨ́ sɨ́ŋá ínɨmɨ yapɨnɨŋáná xwɨ́á seáyɨ e akwɨnɨ́ánáɨ eŋɨ́yo piéroŋɨ́yɨ́nɨŋɨ́ imónɨŋoɨ.
21 Nalo eno pulkono naa mundukolio ungumu alaye kolte kau pilko moromele. Pele eno konopuna umbuni teremo kinye molo eno Gotenga ungumu pilko liko moromele mele imbo lupemani kanoko keri pilkolio ungu taka tondoko teko kenjiko mindili tirimele kinye enonga pilko ipuki tirimele unguma tiye koromele.
21 Witɨ́ siyɨ́ sɨ́ŋá ínɨmɨ yapɨnɨŋagɨ nánɨ rapiŋɨ́ ná ínɨmɨ mɨwárɨpa eŋɨ́yɨ́nɨŋɨ́ ámá ayɨ́ enɨ wigɨ́ dɨŋɨ́ rapiŋɨ́nɨŋɨ́ xwɨ́áyo mɨ́mɨ ɨ́á mumɨxɨŋagɨ nánɨ ámá wí ayɨ́ xwɨyɨ́á apɨ xɨ́darɨŋagɨ́a nánɨ xeanɨŋɨ́ wikáráná apaxɨ́ mé pɨ́nɨ wiárarɨgɨ́árɨnɨ.
22 Mongo mare tanda tirimu lokoloko teli unjo ka molorumuna mainye purumuma imbo mare kape aku teko moromele. Enoni ungumu pimele kinye konopuna umbuni teremo umbunima kinye, mele awini noikolio aku melemani lino lipe taporomo ningo pilko moro mele uluma kinye, kano teli ulu mare wendo omba ungu kanomu topa noromo kinye ungumuni ulure naa tepa langi mongo naa toromo.
22 Ámá xwɨyɨ́á apɨ arɨ́á nɨwiro aiwɨ wigɨ́ yarɨgɨ́ápa sɨnɨ nɨxɨ́dɨrónáyɨ́ amɨpí xwɨ́áyo dáŋɨ́ ayá tɨ́ŋɨ́pɨ nánɨ dɨŋɨ́ obɨbaxɨ́ moro ‘Amɨpí wí nionɨ mɨnɨmúropa oninɨ.’ yaiwiro ‘Amɨpí ayá tɨ́ŋɨ́pɨ arɨge nɨmeámɨ́árɨ́anɨ?’ yaiwiro néra warɨgɨ́áyɨ́ ayɨ́ witɨ́ siyɨ́ emɨ́ pɨpɨŋɨ́ kɨkɨdɨpeárɨgɨ́e piéroŋɨ́yɨ́nɨŋɨ́ imónɨŋoɨ. Witɨ́ emɨ́ xeŋwɨrárɨŋagɨ nánɨ ná mɨwepa eŋɨ́yɨ́nɨŋɨ́ ámá ayɨ́ enɨ ‘Amɨpí ayá tɨ́ŋɨ́pɨ arɨre nerɨ meámɨ́árɨ́anɨ?’ yaiwiarɨgɨ́ápɨ xwɨyɨ́á Gorɨxoyápimɨ yokwarɨmɨ́ éáná omɨ anɨŋɨ́ minɨ́ xɨ́darɨgɨ́ámanɨ.
23 Imbo mare tanda tirimu mai pengana mainye purumuma imbo mare aku teko moromele. Enoni ungumu pilkolio ungu pulumu pilko kondoromele. Pele eno langi mongo toromele. Kano imbo marenga langi mongo 100 topa, imbo marenga 60 topa, marenga 30 topa, aku tepa toromo,” nimu.
23 Ámá xwɨyɨ́á apɨ arɨ́á nɨwiro nɨjɨ́á éɨ́áyɨ́ ayɨ́ witɨ́ siyɨ́ xwɨ́á naŋɨ́yo piéroŋɨ́yɨ́nɨŋɨ́ imónɨŋoɨ. Witɨ́ apɨ ná kɨkɨreánɨŋɨ́yɨ́nɨŋɨ́ ámá ayɨ́ enɨ ná nɨwerɨ́ná wí dɨŋɨ́ nɨmorɨ ɨ́á mɨropaxɨ́ werɨ wí xwé obaxɨ́ werɨ wí obaxɨ́ onɨmiápɨ werɨ yarɨgɨ́árɨnɨ.
24 Jisasini ungu kongolino te lipe imboma nimbe tipelie nimbei, “Gote iye nomi kingimu molopa imboma nokoromo akumu i tepa mele. Iye teni yunge poinyena wit mongoma pumbe tanda tirimu.
24 O “Agwɨ Gorɨxo ámá sɨpíyɨ́ wigɨ́ dɨŋɨ́ tɨ́nɨ xe néra úɨ́rɨxɨnɨrɨ sɨŋwɨ́ nɨwɨnɨrɨ aiwɨ rɨ́wéná rɨ́áyo ikeaárɨnɨ́árɨnɨ.” oyaiwípoyɨnɨrɨ ewayɨ́ xwɨyɨ́á ámɨ xegɨ́ bɨ nurɨrɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Gorɨxo xegɨ́ ámáyo xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nerɨ meŋweámɨnɨrɨ nánɨ yarɨ́ná imónɨŋɨ́pɨ, ayɨ́ ámá wo xegɨ́ omɨŋɨ́yo xwɨ́á yunɨ́ nikɨxémáná witɨ́ siyɨ́ wiároŋɨ́pɨ tɨ́nɨ rɨ́ramɨŋɨyɨ́ epaxɨ́rɨnɨ.
25 Nalo imboma uru peringi kinye yunge opa pule iye te omba wit none teli era kerimanga mongoma wit poinyena tanda tipelie purumu.
25 Witɨ́ siyɨ́ nɨwiároárɨmáná xegɨ́ aŋɨ́yo nánɨ nurɨ sá weŋáná o tɨ́nɨ sɨ́mɨ́ tɨ́nɨ inarɨgɨ́ío nɨbɨrɨ re eŋɨnigɨnɨ. Rɨpɨkɨ́ siyɨ́ witɨ́ siyɨ́ wiárónɨŋe seáyɨ e nɨwiároárɨmɨ uŋɨnigɨnɨ.
26 Kano kinye mongo pengama wendo omba wit mongo torumu wali era kerima popo tiko molorumuna kanoringi.
26 — ausente —
27 Kano kinye poinye pulu iyemunga kongono tendeli iyema ongo yundo ningei, ‘Awilimu, nunge poinyena langi mongo pengama tanda naa tirinuya? Ambe telka era kerima kinye wendo oromoya?’ ningi.
27 — ausente —
28 Yuni enondo nimbeindo, ‘Tena. Opa pule iye teni aku era mongoma omba tanda tirimu lepamo,’ nimu. Kongono tendeli iyemani ningei, ‘Era peya wakamaka wendo orombele kani pumbo era kerima akupo lipo maku tamili konopu ltenoya?’ ningi.
28 o re urɨŋɨnigɨnɨ, ‘Gɨ́ sɨ́mɨ́ tɨ́nɨ inarɨgwɨ́ío eŋɨ́rɨ́anɨ? Oyɨ, orɨnɨ!’ urɨ́agɨ xegɨ́ omɨŋɨ́ wiiarɨgɨ́áwa yarɨŋɨ́ re wigɨ́awixɨnɨ, ‘None nurane rɨpɨkɨ́yɨ́ yɨyoámɨ́ yanɨréwɨnɨ?’ urɨ́agɨ́a aí
29 Nalo yuni nimbei, ‘Molo. Era tenge wali wit peya pulu akungenje.
29 o re urɨŋɨnigɨnɨ, ‘Oweoɨ, soyɨ́né rɨpɨkɨ́yɨ́ yɨyoámɨ́ nerɨ́ná witɨ́ aí tɨ́nɨ yɨyoámɨ́ epɨ́rɨxɨnɨrɨ
30 Altopa wit kamukumu lipo maku tomilindo oi peya ongo molangili. Pele wit kamukumu limolo walimu wendo ombalo wali nani wit karu leko lindinge imbomando nimboi, “Oi era kerima kalangei liko piye teko maku toko noikolio, altoko wit inie toko nanga wit noiro ulkena maku toko noindeio,” nimbo,’ nimu,” nimbe Jisas nimu.
30 aiwá mipɨ́rɨ́íná nánɨ nɨ́nɨ xe oenɨrɨ sɨŋwɨ́ wɨnɨ́poyɨ. Witɨ́ rɨxa yóɨ́ eŋáná witɨ́ mɨwákwímɨ́ yarɨgɨ́áwamɨ re urɨmɨ́árɨnɨ, “Xámɨ rɨpɨkɨ́yɨ́ mɨwákwímɨ́ nero áwɨnɨ e gwɨ́ nɨkɨrɨ́wímáná rɨ́á ikeaárɨ́ɨ́rɨxɨnɨ. E nemáná witɨ́ mɨwákwímɨ́ nero aiwá aŋɨ́ nɨtiarɨgɨ́iwámɨ nɨtíɨ́rɨxɨnɨ.” urɨmɨ́árɨnɨ.’ urɨŋɨnigɨnɨ.” Jisaso ewayɨ́ xwɨyɨ́á e urɨŋɨnigɨnɨ.
31 Ungu te manda lepalie nimbei, “Gote iye nomi kingimu molopa imboma nokoromo akumu i tepa mele. Iye teni unjo mastet mongo te lipe
31 O ámá re oyaiwípoyɨnɨrɨ “Agwɨ ámá obaxɨ́ Jisasomɨ mɨxɨ́darɨŋagɨ́a aiwɨ rɨ́wɨ́yo Gorɨxo xegɨ́ ámáyo xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nerɨ umeŋweaŋánáyɨ́ Jisasoyá ámá obaxɨ́ imónɨpɨ́rɨ́árɨnɨ.” oyaiwípoyɨnɨrɨ ewayɨ́ xwɨyɨ́á ámɨ bɨ nurɨrɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Gorɨxo seyɨ́né xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nɨseairɨ seameŋweanɨ́ápɨ, ayɨ́ masɨté aiwá siyɨ́nɨŋɨ́ imónɨnɨ. Masɨté aiwá xegɨ́ siyɨ́ aga onɨmiá imónɨnɨ. Masɨté siyɨ́ nɨmearo omɨŋɨ́yo moárarɨgɨ́áyɨ́
32 yunge poinyena tanda tipe mundurumu. Mastet mongo akumu langi imbomanga pali yu paa kelomu nalo wendo omba awili ltemo kinye poinyena moromo melemanga pali yu paa awilimu. Kamukumu awili lepa unjo mele angimo kinye kerama ongo unjo komanga manga takoromele,” nimu.
32 aiwá siyɨ́ nɨyonɨ masɨté siyɨ́ aga onɨmiá eŋagɨ aiwɨ rɨxa nɨyapɨrɨ xwé nɨrorɨ́ná íkɨ́ánɨŋɨ́ roŋáná iŋɨ́ nɨbɨrɨ nɨŋwearɨ yéwɨ́ tɨpaxɨ́ imónarɨŋɨ́rɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
33 Ungu te manda lepalie nimbei, “Gote iye nomi kingimu molopa imboma nokoromo akumu i tepa mele. Ambo teni yu langi plawa akopili nimbe isi walo kolte plawa awininga mundupe topele torumu kinye plawa pali akorumu,” nimu.
33 O ewayɨ́ xwɨyɨ́á ámɨ bɨ nurɨrɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Gorɨxo xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nɨseairɨ seameŋweanɨ́ápɨ, ayɨ́ yisɨ́nɨŋɨ́ —Yisɨ́ bisɨ́kerɨ́á sɨnɨ sɨŋɨ́ eŋáná bɨ onɨmiápɨ ínɨmɨ táná nɨmɨnɨ íkwiaŋwɨ́ eapɨnarɨŋɨ́rɨnɨ. Gorɨxo xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nɨseairɨ seameŋweanɨ́ápɨ, ayɨ́ yisɨ́nɨŋɨ́ imónɨnɨ. Apɨxɨ́ bisɨ́kerɨ́á sɨnɨ sɨŋɨ́ dɨramɨxɨ́ xwé sɨxɨ́ ínɨŋáná yisɨ́ bɨ nɨmearo ínɨmɨ táná nɨmɨnɨ íkwiaŋwɨ́ eapɨnarɨŋɨ́rɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
34 Kano unguma pali Jisasini imbomando nimbe yu ungu manda lepa kau nimu. We ungu te enondo tumbi tipe naa nimbe ungu manda lepa kau nimu.
34 Jisaso oxɨ́ apɨxɨ́ e epɨ́royɨ́ egɨ́áyo xwɨyɨ́á apɨ nɨpɨnɨ nuréwapɨyirɨ́ná ewayɨ́ xwɨyɨ́ánɨ nurɨrɨ uréwapɨyayiŋɨnigɨnɨ.
35 Aku tepa terimumunga koro oi Gotenga ungu nimbe mundulima imboma nimbe tirimu iye profet teni oi i tepa nimbei,
35 Xwɨyɨ́á Gorɨxoyá wɨ́á rókiamoagɨ́ wo nɨwurɨyirɨ rɨ́wamɨŋɨ́ eaŋɨ́ rɨpɨ, “Nionɨ xwɨyɨ́á nɨrɨrɨ́ná ewayɨ́ xwɨyɨ́áyo dánɨ rɨrɨ xwɨyɨ́á Gorɨxo xwɨ́á imɨxɨŋíná dánɨ ínɨmɨ rɨnɨŋɨ́pɨ áwaŋɨ́ rɨrɨ emɨ́árɨnɨ.” nɨrɨrɨ eaŋɨ́pɨ xɨxenɨ imónɨnɨ nánɨ Jisaso nuréwapɨyirɨ́ná ewayɨ́ xwɨyɨ́á tɨ́nɨnɨ nurɨrɨ uréwapɨyagɨ́rɨnɨ.
36 Jisasini ungu manda leli akuma nimbe pora tipelie, yu maku toko moloringi imboma tiye kolopa ulkendo purumu wali yu ki tipi kanoli iyemani yu molorumuna ongolio ningei, “Poinyena era keri orumu ungu manda lelimunga ungu pulumu linondo ningo para tiwi,” ningi.
36 O oxɨ́ apɨxɨ́ e epɨ́royɨ́ egɨ́áyo pɨ́nɨ nɨwiárɨmɨ nurɨ aŋɨ́yo nɨpáwirɨ ŋweaŋáná xegɨ́ wiepɨsarɨŋowa nɨbɨro re urɨgɨ́awixɨnɨ, “Joxɨ nearéwapɨyirɨ́ná ewayɨ́ ikaxɨ́ rɨpɨkɨ́ nánɨ nearɨ́ɨ́pɨ áwaŋɨ́ nɨnearɨrɨ píránɨŋɨ́ nearéwapɨyiɨ.” urɨ́agɨ́a
37 Yuni topondopa nimbei, “Langi mongo pengama tanda tirimu iyemu aku Iyemunga Malo.
37 o re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámá witɨ́ siyɨ́ naŋɨ́ wiároŋoyɨ́ ámá imónɨŋáonɨ nánɨrɨnɨ.
38 Poinyemu mai kombu pali. Langi mongo pengama imbo Gote nanga iye nomi kingimu molopili nimelemunga enonga konopumanga Goteni tapu tepa molopa nokoromo imboma. Era keri akuma ulu kerimanga pali ulu pulumu peremo kuromunga imboma.
38 Omɨŋɨ́yɨ́ ayɨ́ xwɨ́á rɨrí nánɨrɨnɨ. Witɨ́ siyɨ́ naŋɨ́yɨ́, ayɨ́ ámá Gorɨxo xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nerɨ umeŋweanɨ́áyɨ́ nánɨrɨnɨ. Rɨpɨkɨ́yɨ́ ayɨ́ ámá Gorɨxomɨ muxɨ́darɨgɨ́áyɨ́, ámá oboyáyɨ́ nánɨrɨnɨ.
39 Era keri mongo tanda tirimu opa pule akumu kuromanga nomi Satan. Wit tukundo liko maku tonge wali akumu mai kombu pora nimbelo walimu. Wit mongoma tukundo linge imboma mulu kombuna enselema.
39 Sɨ́mɨ́ tɨ́nɨ inarɨgɨ́ío, rɨpɨkɨ́ siyɨ́ wiároŋo, ayɨ́ Oborɨnɨ. Aiwá yóɨ́ eŋagɨ mipɨ́rɨ́ínáyɨ́ ayɨ́ sɨ́á yoparɨ́yi nánɨrɨnɨ. Witɨ́ mɨwákwímɨ́ nero mipɨ́rɨ́áyɨ́, ayɨ́ aŋɨ́najɨ́rɨnɨ.
40 Erama liko maku tokolio tipena karomele mele mai kombu pora nimbelo walimunga aku tepa.
40 Ayɨnánɨ rɨpɨkɨ́yɨ́ mɨwákwímɨ́ nero gwɨ́ nɨkɨrɨ́wímáná rɨ́á ikeaárɨgɨ́ápa imónɨŋɨ́yɨ́ sɨ́á yoparɨ́yimɨ axɨ́pɨ e imónáná
41 Iyemunga Maloni yunge enselema lipe mundumbelo wali, enoni imbo Gotenga unguma naa pilko, teko kenjiko moromele imboma pali kinye, ulu pulu keri teremele imboma pali kinye, Goteni tapu tepa molopa nokoromo imboma molongena wendo liko maku tokolio,
41 ámá imónɨŋáonɨ ámá rɨkɨkɨrɨ́ó ero wa enɨ nene yarɨŋwápɨ oépoyɨnɨrɨ wíwapɨyiro yarɨgɨ́áyɨ́ gɨ́ ápo meŋweanɨ́e ŋweapɨ́rɨxɨnɨrɨ gɨ́ aŋɨ́najowa awí eámeámɨ́ epɨ́rɨ urowárɨmɨ́árɨnɨ.
42 tipe awili nomba peremo kombuna tukundo toko mundunge, kanona imboma kola teko paa mindili nongo pereko molonge.
42 Urowáráná awa awí eámeámɨ́ nemáná rɨ́á ápiáwɨ́ xwé anɨŋɨ́ wearɨŋɨ́rímɨ ikeaáráná ayɨ́ e dánɨ ‘Yeyɨ!’ nɨrɨro magí írónɨpɨ́rɨ́árɨnɨ.
43 Kano walimanga imbo tumbi nilima enonga Lapa iye nomi kingimu molopa nokoromo kombuna ena pa teremo mele eno aku teko pa tepili molonge. Imbo komu angimomani i ungumu pileio,” nimu.
43 E nerɨ aí oxɨ́ apɨxɨ́ wé rónɨgɨ́á Gorɨxoyáyɨ́ xɨ́o xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nerɨ umeŋweanɨ́e dánɨ sogwɨ́ nanɨrɨ́ná yarɨŋɨ́pa xɨxɨ́eá sɨŋánɨ inɨpɨ́rɨ́árɨnɨ. Seyɨ́né arɨ́á tɨ́gɨ́áyɨ́né eŋánáyɨ́, arɨ́á ókiarɨ́ nɨmónɨ́poyɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
44 Jisasini aku nimbelie nimbei, “Gote iye nomi kingimu molopa imboma nokoromo akumu i tepa mele: Kou mone mare ket tenga tuku panjikolio poinye tenga oi muru liko lowai teringi we perimu. Iye teni walite kanopa ltendepalie kelepa aku torumu. Aku topalie konopu tipe pumbe yunge melema pali lipe maket tepa kou yando lipelie aku poinyemu pumbe yando ltimu,” nimu.
44 O ámá re oyaiwípoyɨnɨrɨ, “Gorɨxo xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nɨseairɨ seameŋweanɨ́ápɨ ayá tɨ́ŋɨ́pɨ́nɨŋɨ́ imónɨŋagɨ nánɨ Jisaso pí pí nearɨ́agɨ aí xɨxenɨ éwanɨgɨnɨ.” oyaiwípoyɨnɨrɨ ewayɨ́ xwɨyɨ́á re urɨŋɨnigɨnɨ, “Gorɨxo xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nɨseairɨ seameŋweanɨ́ápɨ, ayɨ́ xwɨ́á bimɨ wí e ayá rɨmɨxarɨŋɨ́pɨ wí pɨ́nɨ́ tɨnɨŋɨ́pɨ́nɨŋɨ́ imónɨnɨ. Ámá wo nemerɨ́ná wenɨŋɨ́ nerɨ nɨwɨnɨmearɨ yayɨ́ nikárɨnɨrɨ nánɨ re eŋɨnigɨnɨ. Mɨ́rɨ́ nurɨ ámá wíyo áwaŋɨ́ murɨ́ xegɨ́ amɨpí nɨ́nɨ nɨgwɨ́ nánɨ bɨ́ nerɨ nɨgwɨ́ apɨ tɨ́nɨ nɨmeámɨ nurɨ xwɨ́á apɨnɨ bɨ́ eŋɨnigɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
45 “Gote iye nomi kingimu molopa imboma nokoromo akumu i tepa: Kou bisnis teli iye teni kulumbu paa pengama kororumu.
45 Ámɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Gorɨxo xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nerɨ píránɨŋɨ́ seameŋweanɨ́ápɨ, ayɨ́ ámá amɨpí mɨmúrónɨŋɨ́ wo memiá awiaxɨ́nɨ awiaxɨ́nɨ nánɨ pɨ́á emearɨŋɨ́pánɨŋɨ́ imónɨnɨ.
46 Kano kinye kulumbu kou paa awili puli te kanopalie, yu pumbe yunge melema pali yolo lipe kou yando lipelie kano kulumbu pengamu topo topa yando ltimu,” nimu.
46 Bá nɨyonɨ múrónɨŋagɨ nɨwɨnɨmeaárɨmo aŋɨ́nɨ nurɨ xegɨ́ amɨpí nɨ́nɨ bɨ́ nemáná nɨgwɨ́ apɨ tɨ́nɨ memiápá bɨ́ eŋɨnigɨnɨ.” nurɨrɨ, “Gorɨxo xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nɨneairɨ neameŋweanɨ́ápɨ ayá tɨ́ŋɨ́pɨ́nɨŋɨ́ imónɨŋagɨ nánɨ Jisaso pí pí nearɨ́agɨ aí xɨxenɨ éwanɨgɨnɨ.” oyaiwípoyɨnɨrɨ ewayɨ́ xwɨyɨ́á e urɨŋɨnigɨnɨ.
47 “Gote iye nomi kingimu molopa imboma nokoromo akumu i tepa mele: Oma mune te nomuna toko munduringi kanomuni oma lupe lupema ltimu.
47 O re urɨŋɨnigɨnɨ, “Gorɨxo ámá xɨ́o xegɨ́ xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nerɨ umeŋweámɨnɨrɨ nerɨ́ná enɨ́ápɨ, ayɨ́ ubenɨ́ ipíyo nɨmamówárɨro peyɨ́ xɨxegɨ́nɨ ɨ́á mɨnarɨŋɨ́pánɨŋɨ́ imónɨnɨ.
48 Oma munemu paa peko lerimu kinye kunduko liko nomu kulendona noikolio, mainye molko moke tekolio pengama liko wali basket pokorenga munduringi nalo kerima toko lteringi.
48 Rɨxa peyɨ́ magwɨ́ mɨnɨŋagɨ nɨwɨnɨro nɨmɨxearo ipí imaŋɨ́pá tɨ́ŋɨ́ e nɨtɨro éɨ́ nɨŋweámáná peyɨ́ naŋɨ́nɨ neyíroro íkwiaŋwɨ́yo mɨmeámɨ́ nɨyárɨro sɨpíyɨ́ emɨ mɨmeámɨ́ egɨ́awixɨnɨ.
49 Mai kombumu pora nimbelo walimunga aku tepala. Mulu kombuna enselema ongolio, imbo teko kenjiko molongema wendo liko imbo tumbi tiko molko kondongema molangei ningo aku teko moke tekolio
49 Sɨ́á yoparɨ́yimɨ axɨ́pɨ e imónáná aŋɨ́najowa nɨweapɨro wé rónɨgɨ́áyo nɨmúroro sɨpí yarɨgɨ́áyo yɨyoámɨ́ nero
50 imbo teko kenjiko molongema liko tipe awili we nomba kau peremo kombuna toko tuku mundunge, kanona kola teko paa mindili nongo pereko molonge,” nimu.
50 rɨ́á ápiáwɨ́ xwé anɨŋɨ́ wearɨŋɨ́rímɨ ikeaáráná ayɨ́ e dánɨ ‘Yeyɨ!’ nɨrɨro magí írónɨpɨ́rɨ́árɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
51 Ungu kongolino lipe nimbe pora tipelie Jisasini ki tipi kanoli iyema walipe pilipelie nimbei, “Aku unguma pali ungu puluma eno piltimeleya?” nimu. Enoni yundo ningei “Piltimolo,” ningi.
51 Wiepɨsarɨŋɨ́yo re urɨŋɨnigɨnɨ, “Nionɨ searéwapɨyarɨŋápɨ nɨpɨnɨ mɨ́kɨ́ nánɨ rɨxa nɨjɨ́á rimónɨŋoɨ?” urɨ́agɨ “Oyɨ.” urɨ́agɨ́a
52 Yuni enondo nimbei, “Aku lemo Gotenga ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyemani Gote iye nomi kingimu molopa imboma nokoromomunga unguma mane tirimolo kinye pilko liko moromele kano iyema eno i tepa: Ulke pulu iye teni yunge mele penga awini noirimomanga mele koinjoma kinye mele oima kinye peya wendo lipe mepa oromo,” nimu.
52 o re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ mewegɨ́á nionɨ nɨnɨxɨ́dɨro gɨ́ wiepɨsarɨŋáyɨ́ nimónɨro yarɨgɨ́á nɨ́nɨ ayɨ́ ámá amɨpí mɨmúrónɨgɨ́áyɨ́nɨŋɨ́ imónɨŋoɨ. Ayɨ́ wigɨ́ ayá rɨmɨxarɨgɨ́ápɨ aŋɨ́yo weŋɨ́mɨ sɨŋɨ́ bɨ tɨ́nɨ xámɨŋɨ́ bɨ tɨ́nɨ nɨmearo ámáyo sɨwá wiarɨgɨ́ápa gɨ́ seaiepɨsarɨŋáoyɨ́né xwɨyɨ́á eŋíná Moseso nɨrɨrɨ rɨ́wamɨŋɨ́ eaŋɨ́pɨ tɨ́nɨ nionɨ agwɨ seararɨŋápɨ tɨ́nɨ axɨ́pɨ e epɨ́rɨ́árɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
53 Jisasini aku ungu kongolino nimbe pora tipelie kano kombumu tiye kolopa yu purumu.
53 Jisaso ewayɨ́ xwɨyɨ́á apɨ nura núɨsáná e dánɨ pɨ́nɨ nɨwiárɨmɨ nurɨ
54 Tiye kolopa pumbelie yunge ulke kombu Nasaret ombalie Juda imboma maku toko Gotenga ungumu pileringi ulkena tuku pumbe imboma mane tirimu kinye pilkolio eno mini ltekolio ningei, “I iyemu yunge lipe manjilimu kinye yunge ulu enge nili teremomanga engemu kinye yu tena ltimuya?
54 aŋɨ́ xɨ́o xegɨ́ xwé iwiaroŋe nɨrémorɨ rotú aŋɨ́yo nɨpáwirɨ xwɨyɨ́á uréwapɨyarɨ́ná ayɨ́ ududɨ́ nero re rɨnɨgɨ́awixɨnɨ, “Ámá royɨ́ nɨjɨ́á emɨmɨ́ yarɨŋɨ́ rɨpɨ gɨmɨ dánɨ nɨjɨ́á imónɨ́ɨ́rɨ́anɨ?
55 Yu ulkema takorumu iyemunga malo, Maria yunge anumu. Jems kame, Josep kame, Saimon kame, Judas kame, yunge angenupili moromele.
55 O aŋɨ́ mɨrarɨŋɨ́ Josepomɨ xewaxo menɨranɨ? Xɨnáí Mariaíyɨ mɨrɨnɨŋíranɨ? Xogwáowa Jemiso tɨ́nɨ Josepo tɨ́nɨ Saimono tɨ́nɨ Judaso tɨ́nɨ rɨnɨŋowa re mɨŋweagɨ́á reŋoɨ?
56 Yunge kemulupili lino kinye peya moromolo. Aku lemo yunge lipe manjilimu kinye yunge ulu enge nili teremomanga enge nilimu kinye yu tena ltimuya?” ningi.
56 Xɨnapíwa nene tɨ́nɨ mɨŋweapa reŋoɨ? E eŋagɨ nánɨ ámá royɨ́ arɨge nɨjɨ́á apɨ imónɨ́ɨ́rɨ́anɨ?” nɨrɨnɨro
57 Aku teko unguma ningo yu ungu nimbe uluma tepa molorumu mele kanoko keri pilko yu umbulu tiringi. Yu umbulu tiringi ulu kanopalie Jisasini enondo nimbei, “Gotenga iye profet tenga imbi mololi akumu kombumanga pali imbomani pali pilkolio yunge unguma pilko ltimele.
57 wikɨ́ dɨŋɨ́ nɨwóga warɨŋagɨ́a Jisaso xewanɨŋo nánɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámá xwɨyɨ́á Gorɨxoyá wɨ́á urókiamoarɨŋɨ́ womɨ aŋɨ́ mɨdáŋɨ́yɨ́ arɨ́á umónarɨgɨ́á aí xegɨ́ e dáŋɨ́yɨ́ tɨ́nɨ xexɨrɨ́meáyɨ́ tɨ́nɨ o nánɨ ‘Sa negɨ́ ámáorɨnɨ.’ nɨyaiwiro arɨ́á umónarɨgɨ́ámanɨ.” nurɨrɨ
58 Kano kinye yu ungu nimbe uluma tepa yu yunu molorumu mele ipuki naa tiringi wali yu kano kombuna ulu enge nili awini naa terimu.
58 ayɨ́ dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́roarɨŋagɨ́a nánɨ e nɨŋwearɨ́ná emɨmɨ́ xwapɨ́ mɨwíwapɨyiŋɨnigɨnɨ.

Ler em outra tradução

Comparar com outra