Mateus 12

IMO vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Walite, Juda imbomanga koro moloringi wali Sabat tenga, Jisas kinye yu lombili andolima kinye wit poinyemanga ongo puringi kinye yu lombili andoli iyema engele kolkolio wit mongo mare inie toko noringi.
1 Por aquele tempo, em dia de sábado, passou Jesus pelas searas. Ora, estando os seus discípulos com fome, entraram a colher espigas e a comer.
2 Aku teringi ulu kanokolio Farisi iyemani Jisas yundo ningei, “Kanowi! Koro moromolo wali sabatemunga kongono naa teangei nimbe peremo ungu manemu nu lombili andoli iyemani manemu topa tangondokolio aku ulu teremele,” ningi.
2 Os fariseus, porém, vendo isso, disseram-lhe: Eis que os teus discípulos fazem o que não é lícito fazer em dia de sábado.
3 Jisasini topondopa nimbei, “Eno Gotenga bukuna tukundo anda kolepa iye nomi king Devitini terimu mele nimbe moromo temanemu kanokolio temanemunga pulumu naa pimeleya? Devit kinye yu peya puringi iyema kinye eno engele kolkolio,
3 Mas Jesus lhes disse: Não lestes o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
4 Devit Gote molorumu sel ulkena tukundo pumbe, Gotenga kumbe kerena lerimu plawa kalolima lipe nomba, yu peya puringi iyema tirimu noringi kanomu. Kano plawa kalolimando Goteni ungu mane te tipelie nimbei, ‘We imbomani paa naa nangei! Gote popo tondoli iyema kau nangei,’ aku tepa mele nimu kano ungu manemu topa tangondorumu kanomu.
4 Como entrou na Casa de Deus, e comeram os pães da proposição, os quais não lhes era lícito comer, nem a ele nem aos que com ele estavam, mas exclusivamente aos sacerdotes?
5 Ungu mane te peremola. Gote popo tondoli iyemani koro mololi wali Sabatemanga Gotenga ulkena kongono teremele kinye sabat walimanga ungu manemu toko tangondoromele nalo aku kongono teremelemunga mongo naa pembalo nimbe moromo akumu naa pimeleya?
5 Ou não lestes na Lei que, aos sábados, os sacerdotes no templo violam o sábado e ficam sem culpa? Pois eu vos digo:
6 Nani enondo i tepo nimbo tiro. Mele koinjo te kinye peremo akumu Gote popo toko karomele ulke tempelemunga olandopamu.
6 aqui está quem é maior que o templo.
7 Goteni nimu ungu te yunge bukuna moromo mele i tepa,
7 Mas, se vós soubésseis o que significa:
8 Iyemunga Maloni Sabat walima nokoromo iyemu moromona Sabat wali teremele mele manda nimbelo,” nimu.
8 Porque o Filho do Homem é senhor do sábado.
9 Kano kinye Jisas aku kombumu tiye kolopa pumbe Juda imboma maku toko Gotenga ungumu pileringi ulke tenga purumu.
9 Tendo Jesus partido dali, entrou na sinagoga deles.
10 Kano ulkena iye te molorumu, yunge ki ekondomu kamukumu kolopa kukurumu. Kano kinye akuna moloringi iye mareni Jisasini tepa kenjimbelo kinye kot tendamili ningo yu waliko pilkolio ningei, “Koro moromolo wali Sabat kinye imbo kuro toromoma tepo koinjo limolo kinye mandanje moloya?” ningi.
10 Achava-se ali um homem que tinha uma das mãos ressequida; e eles, então, com o intuito de acusá-lo, perguntaram a Jesus: É lícito curar no sábado?
11 Jisasini iyemando topondopa nimbei, “Sabat wali kinye iye tenga kongi sipsip te muru tomo lemo sipsip ari teremo iyemuni kundupe ola lipe mepa naa ombaloya?
11 Ao que lhes respondeu: Qual dentre vós será o homem que, tendo uma ovelha, e, num sábado, esta cair numa cova, não fará todo o esforço, tirando-a dali?
12 Aku lemo sipsip paa mandopa, imboma paa olandopa, akumunga Sabat wali kinye ulu pengama manda naa temoloya?” nimu.
12 Ora, quanto mais vale um homem que uma ovelha? Logo, é lícito, nos sábados, fazer o bem.
13 Aku tepa nimbelie ki kolopa kukurumu iyemundo nimbei, “Nunge kimu tinio tiwi,” nimu wali iyemuni yunge kimu tinio tirimu wali yunge ki ekondo penga lerimu mele ki keri lerimumu kelepa penga lerimu.
13 Então, disse ao homem: Estende a mão. Estendeu-a, e ela ficou sã como a outra.
14 Nalo Jisasini aku terimu ulu kanokolio Farisi iyemani pena pungo maku toko Yu ambe tepo topo kondamiliya ningo ungu panjiringi.
14 Retirando-se, porém, os fariseus, conspiravam contra ele, sobre como lhe tirariam a vida.
15 Farisi iyemani yu tongei teringi ungu pilipelie Jisas aku kombumu tiye kolopa purumu. Kano kinye imbo awini Jisas purumu mele yu lombili puringi wali yuni imbo kuro torumuma pali tepa koinjo lipelie
15 Mas Jesus, sabendo disto, afastou-se dali. Muitos o seguiram, e a todos ele curou,
16 nimbei, “Na i iyemu ningo i ulu enge nilima tero mele enoni imbo lupe marendo naa ningo tieio!” nimu.
16 advertindo-lhes, porém, que o não expusessem à publicidade,
17 Aku tepa wendo orumumunga koro oi Gotenga iye profet Aisaiani ulu te pele wendo ombalo oi nimu mele kamukumu wendo orumu. Aisaiani nimbei,
17 para se cumprir o que foi dito por intermédio do profeta Isaías:
18 I iyemu nanga kongonomu tendepili iye kanopa ltiumu. Nani i iyemu konopu mondopo, yu konopu noiro iyemu. Nanga Mini Kake Telimu yunge konopuna panjindimbo. Yuni mai kombuna imboma pali nani eno tumbi tipo nokombo mele nimbe timbelo.
18 Eis aqui o meu servo, que escolhi, o meu amado, em quem a minha alma se compraz. Farei repousar sobre ele o meu Espírito, e ele anunciará juízo aos gentios.
19 Imbomani yu iri tonge kinye yuni topondopa ungu te naa nimbe, ungu te enge nimbe naa nimbelo. Imboma andoko moromele aulkena ungu enge nimbe naa nimbelo.
19 Não contenderá, nem gritará, nem alguém ouvirá nas praças a sua voz.
20 Kambe enge naa nimo te elke naa topa, tipe lam wamba tipe naa noromo kinye kamukumu topa naa kumundumbelo. Gotenga ulu toya tolima kombu pange tendepili nimbe kongono telipe kau purumo.
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará a torcida que fumega, até que faça vencedor o juízo.
21 Imbo manga pupuma yunge imbi pilkolio ipuki tiko tapopili ningo nokoko molonge, (Ais 42:1-4)
21 E, no seu nome, esperarão os gentios.
22 Kano kinye iye te yunge konopuna kuro te molorumuna mongo keri lepa melema naa kanopa ungu naa nimu iye te Jisas molorumuna meko oringi kinye Jisasini iyemu tepa koinjo ltimu kinye kano iyemu ungu nimbe melema kanorumu.
22 Então, lhe trouxeram um endemoninhado, cego e mudo; e ele o curou, passando o mudo a falar e a ver.
23 Aku terimu ulu kanokolio imbomani pali mini ltekolio ningei, “I iyemu iye nomi king Devitinga malo, lino nokopo moromolo kano iyemunje?” ningi.
23 E toda a multidão se admirava e dizia: É este, porventura, o Filho de Davi?
24 Nalo aku ningi ungumu pilkolio Farisi iyemani ningei, “Molo. Kuromanga nomi Belsebul kau iye Jisasinga konopuna molopalie yu enge tirimona yuni kuroma topa makororomo,” ningi.
24 Mas os fariseus, ouvindo isto, murmuravam: Este não expele demônios senão pelo poder de Belzebu, maioral dos demônios.
25 Enoni aku teko konopuna pileringi mele Jisasini pilipelie nimbei, “Imbo talape te konopu tendekuna naa pupili molko tuku tingina owe panjiko eno enongano opa teko lupe lupe moromele kinye kano talapemu pora nimo. Molo kombu tenga imboma molo ulke tendekuna peremele imboma konopu tendekuna pupili naa molko eno enongano opa teremele kinye kano imbo talapemu tungu tiko yu mele mele moromele.
25 Jesus, porém, conhecendo-lhes os pensamentos, disse: Todo reino dividido contra si mesmo ficará deserto, e toda cidade ou casa dividida contra si mesma não subsistirá.
26 Aku tepala, Sataneni yunge kuro te makorolkanje aku telkamunga yunge talapemu kinye opa mele telka. Altopa yunge talapemu ambe tepa manda molemalaya? Pora nilka.
26 Se Satanás expele a Satanás, dividido está contra si mesmo; como, pois, subsistirá o seu reino?
27 Ungu te pilengei! Nani Belsebulinga engemuni kuroma makororo lemo enonga iyemani naringa engemuni kuroma makororomeleya? Akumunga enonga iye kuroma makororomele iyemani Goteni lino enge tirimona linoni kuroma makororomolo ningo pimelena enoni nando i nimele unguma kano iyemani pilko moke tekolio eno kolo toromele ninge.
27 E, se eu expulso demônios por Belzebu, por quem os expulsam vossos filhos? Por isso, eles mesmos serão os vossos juízes.
28 Nalo paimbo Gotenga Mini Kake Telimuni na enge tirimona nani kuroma makorondu lemo Gote iye nomi kingimu molopa imboma nokombalo waimu eno moromelena oi wendo omo,” nimu.
28 Se, porém, eu expulso demônios pelo Espírito de Deus, certamente é chegado o reino de Deus sobre vós.
29 “Ungu te peya i tepa: Iye enge nili teni yunge ulkemu nokopa kondolka kinye iye teni we manda tukundo omba melema wapu lipe meli pulkaya? Akumu manda molo. Oi wapu noli iyemuni iye enge nilimunga kimbo kima ka topa noipelie yunge ulkena manda omba melema wapu lika.
29 Ou como pode alguém entrar na casa do valente e roubar-lhe os bens sem primeiro amarrá-lo? E, então, lhe saqueará a casa.
30 Na naa lipe tapondoromo imbomuni na kinye opa pule toromo. Imbo teni na lipe tapondopa kongi sipsipima tukundo naa ltimo imbomuni kongi sipsipima topa makoropa mundurumo.
30 Quem não é por mim é contra mim; e quem comigo não ajunta espalha.
31 Aku teko ningo moromelemunga nani enondo i tepo nio. Imbo teni ulu pulu kerima tepa, ungu taka tondopa nimbe kenjirimo uluma Goteni manda mainye pupili nimbe tiye kolombalo. Nalo imbo teni Gotenga Mini Kake Telimu nimbe kenjipe ungu taka tondombalo uluma Goteni mainye naa pupili nimbe tiye naa kolombalo.
31 Por isso, vos declaro: todo pecado e blasfêmia serão perdoados aos homens; mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Iyemunga Malo ungu taka tondopa ungu nimbe kenjirimo imbomu aku tepa ulu keri teremoma Goteni mainye pupili nimbe tiye kolombalo. Nalo Mini Kake Telimuni ulu te teremo kinye imbo teni ungu taka tondopa, opa tepa tipe yuni naa teremo, kuromanga nomi Sataneni yu lipe tapondoromona aku teremo nimo imbomu aku tepa ulu keri teremomu kinye kape mulu mai pora nimbelo wali kinye kape mainye naa pupili nimbe paa tiye naa kolombalo.
32 Se alguém proferir alguma palavra contra o Filho do Homem, ser-lhe-á isso perdoado; mas, se alguém falar contra o Espírito Santo, não lhe será isso perdoado, nem neste mundo nem no porvir.
33 Unjo penga te kanokolio mongo pengama tombalo nomolo ningo karomele. Unjo keri te kanokolio mongo kerima tombalo manda naa nomolo ningo karomele. Unjo te mongo toromo kinye kanokolio i unjomu penga, i unjomu keri ningo moke teko karomele.
33 Ou fazei a árvore boa e o seu fruto bom ou a árvore má e o seu fruto mau; porque pelo fruto se conhece a árvore.
34 Eno Farisi iyema, kolo topa imboma tepa kenjili waimbemunga waloma. Imbo te yunge konopuna peremo unguma kau kerena nimbe tirimo akumunga eno iye keri moromelemani ambe teko ungu pengama manda ningeya?
34 Raça de víboras, como podeis falar coisas boas, sendo maus? Porque a boca fala do que está cheio o coração.
35 Aku tepa mele, imbo penga teni yunge konopuna ulu penga peremoma teremo, nalo imbo keri teni yunge konopuna ulu keri peremoma teremo.
35 O homem bom tira do tesouro bom coisas boas; mas o homem mau do mau tesouro tira coisas más.
36 — ausente —
36 Digo-vos que de toda palavra frívola que proferirem os homens, dela darão conta no Dia do Juízo;
37 — ausente —
37 porque, pelas tuas palavras, serás justificado e, pelas tuas palavras, serás condenado.
38 Kano kinye Farisi iye mare kinye Gotenga ungu manemanga puluma pilko mane tiringi iye mare kinye enoni Jisasindo ningei, “Ungu Mane Tilimu, nu paimbo Goteni kongono tendani nimbe maina lipe mundurumunje lino kanamili ningo Goteni kau manda ulu enge nili teremo mele te tewi,” ningi.
38 Então, alguns escribas e fariseus replicaram: Mestre, queremos ver de tua parte algum sinal.
39 Jisasini topondopa nimbei, “Kinye maina moromele imbo kerima kau molko eno ambo wapera toli mele moromele. Eno teko kenjiko Gote liko tui tirimele imbomani Goteni kau ulu enge nilima manda teremo mele kanamili tewi ningo na konge teremele. Nalo Goteni na lipe mundurumuna ombo molto. Yu kinye tapu topo kongono terembolo mele lipe ondombalo ulu enge nili te wendo naa ombalo. Gotenga profet iye Jona kinye wendo orumu ulu akumuni kau lipe ondombalona kanonge.
39 Ele, porém, respondeu: Uma geração má e adúltera pede um sinal; mas nenhum sinal lhe será dado, senão o do profeta Jonas.
40 Oma awili teni Jona lipe pengo mundurumu kinye yu omamunga olona ipu leli tangoli wali yupoko molopa perimu kinye omamuni yu nomu kulendona meku topa wendo mundurumu kinye yu altopa we molorumu mele Iyemunga Malo ono teko panjinge kinye aku tepa ipu leli tangoli wali yupoko maina tukundo pepalie makilipe koinjo molombalo.
40 Porque assim como esteve Jonas três dias e três noites no ventre do grande peixe, assim o Filho do Homem estará três dias e três noites no coração da terra.
41 Oi kombu awili Ninive imboma paa molko kenjiringi nalo Gotenga profet Jonani pilipe Ninive imboma pumbe nimbe tirimu kinye pilkolio teko kenjiringi mele kanoko keri pilko konopu topele toko molko kondoringi. Aku teringimunga kinye moromele imbomani Jonanga olandopa iye te ya moromo iyemunga ungumu liko tui tiko naa pimelemunga kot walimu altopa wendo ombalo kinye Ninive imbomani kotena angilko, kinye moromele imbomando teko kenjiringi, mindili nongei kinye paa ninge nimu.
41 Ninivitas se levantarão, no Juízo, com esta geração e a condenarão; porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E eis aqui está quem é maior do que Jonas.
42 Oi lino Israel imbomanga iye nomi king Solomon yu iye paa enge nili te molopa, yu ungu lupe lupema lipe manjindilimu pepili molorumu mele kombu Sipa nokorumu ambo nomi kwinimu pilipelie, Solomononi ungu pengama kau nimu mele pilimbeindo yu kombu tulena molopalie Solomon molorumuna wali awini aulkena pelipe orumu. Aku tepa terimumunga, iye nomi Solomononga olandopa ya moromo iyemuni nimo ungumu, kinye maina moromele imbomani naa pilko, liko tui tirimelemunga kot walimu wendo ombalo kinye kombu Sipa ambo nomi kwinimuni nimbei, ‘Nani Solomononi ungu penga nimu mele pilimboindo aulke tulena oru nalo Solomononga olandopa molorumu iyemuni nimu ungumu eno naa pilko, liko tui tiringi imboma aku teringimunga eno paimbo mindili nongei,’ nimbelo,” nimu.
42 A rainha do Sul se levantará, no Juízo, com esta geração e a condenará; porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. E eis aqui está quem é maior do que Salomão.
43 “Kuro te iye tenga konopuna wendo ombalie, no naa mololi kombumanga pumbe manda koro molombalo kombu te kororomo. Te naa kanopa ltendepalie
43 Quando o espírito imundo sai do homem, anda por lugares áridos procurando repouso, porém não encontra.
44 yuni nimbei, ‘Na oi molopolio wendo ondu ulkena kelepo pambo,’ nimbe yu omba yu oi molopa purumu ulkemu karomo kinye ulke pureme mepa tepa penga tepa we lepa imbo te naa moromo kinye kanopalie,
44 Por isso, diz: Voltarei para minha casa donde saí. E, tendo voltado, a encontra vazia, varrida e ornamentada.
45 yu kelepa anjo pumbelie kuro enge nili paa olandopa kite yupoko pakera lipe mepa omba eno peya kano ulkena tukundo pungo moromele. Kano kinye kano iyemu oi molopa kenjirimo nalo pele paa kamukumu olandopa molopa kenjirimo. Aku tepa mele, kinye ya teko kenjiko moromele imboma pele kamukumu molko kenjinge,” nimu.
45 Então, vai e leva consigo outros sete espíritos, piores do que ele, e, entrando, habitam ali; e o último estado daquele homem torna-se pior do que o primeiro. Assim também acontecerá a esta geração perversa.
46 Jisas imbo maku toko moloringima ungu mane tipe molopili yunge anumu kinye angenupili kinye yu kinye ungu ningeindo ongo pena angileringi.
46 Falava ainda Jesus ao povo, e eis que sua mãe e seus irmãos estavam do lado de fora, procurando falar-lhe.
47 Imbo teni yundo nimbei, “Aminye kinye angenali kinye eno nu kinye ungu ningei penana ongo angimele,” nimu.
47 E alguém lhe disse: Tua mãe e teus irmãos estão lá fora e querem falar-te.
48 Jisasini yundo topondopa ungu iko topalie nimbei, “Nanga ama nariya? Nanga ango kame naimeleya?” nimbelie,
48 Porém ele respondeu ao que lhe trouxera o aviso: Quem é minha mãe e quem são meus irmãos?
49 yu lombili andoli imboma ki tundu topalie nimbei, “I imboma nanga anumu kinye nanga ango kame moromele.
49 E, estendendo a mão para os discípulos, disse: Eis minha mãe e meus irmãos.
50 Nanga Ara, mulu kombuna moromomuni teangei nimo mele pilko liko teremele imboma nanga anumu kinye nanga angenupili kinye nanga kemulupili kinye moromelemunga aku tepo nio,” nimu.
50 Porque qualquer que fizer a vontade de meu Pai celeste, esse é meu irmão, irmã e mãe.

Ler em outra tradução

Comparar com outra