Marcos 2
IMO vs NVT
1 Wali pokore omba purumu kinye Jisas kano Kaperneam kombu altopa yando orumu. Aku yando omba ulke kombu moromo ningi ungumu neya aku kombu tukundo imbomani pileringi.
1 Dias depois, quando Jesus retornou a Cafarnaum, a notícia de que ele tinha voltado se espalhou rapidamente.
2 Aku ungu pilkolio wali, imbo pulumu Jisas yu molorumu ulkena ongo nombeya teringi. Aku wali, imbo pulumu ulke tukundo tengepeya derere nimu kinye ulke kere puluna tawendo kape imbo tendekure molowi kombu te we naa lerimu. Akuna Jisasini Gotenga ungumu imboma nimbe tirimu.
2 Em pouco tempo, a casa onde estava hospedado ficou tão cheia que não havia lugar nem do lado de fora da porta. Enquanto ele anunciava a palavra de Deus,
3 Aku nimbe angilerimu wali imbomare oringi. Aku oringi imbomanga iye kiteni kimbo ki kololi iye te tili teko meli Jisas molorumuna ongei oringi.
3 quatro homens vieram carregando um paralítico numa maca.
4 Nalo imbo pulumu tengepeya terimumuni Jisas yu angilerimuna iye kanomu meko puwi aulke naa lerimu. Aku wali iye kanomani ulke tulepena ongo pala pungolio Jisas yu angilerimuna maindo tiko ulke tulepemu toko alumbiye teringi. Aku ulu tekolio tiriyena maindo tiko iye kimbo ki kololi kanomu yunge tilina lepili ka anjiko mainye munduringi.
4 Por causa da multidão, não tinham como levá-lo até Jesus. Então abriram um buraco no teto, acima de onde Jesus estava. Em seguida, baixaram o homem na maca, bem na frente dele.
5 Kano teringi wali Jisasini iyemanga ipukimu kanopalie wali iye kimbo ki kololi kanomundo nimbei, “Nanga malo, nani nunge ulu pulu kerima kinye i tiye kolto,” nimu.
5 Ao ver a fé que eles tinham, Jesus disse ao paralítico: “Filho, seus pecados estão perdoados”.
6 I tepa nimu wali, Mosesinga mane ungumunga ungu imbo iyemare akuna moloringimani konopu liko manjikolio,
6 Alguns dos mestres da lei que estavam ali sentados pensaram:
7 “Goteni kau imboma kondo kolopa enonga ulu pulu kerima tiye kondopa komu tindirimo. Imunga aku tepa ungumu imbo i tepamuni manda naa nilkamunga imbo imu yu Gote none tepa ungu taka tondoromo,” ningi.
7 “O que ele está dizendo? Isso é blasfêmia! Somente Deus pode perdoar pecados!”.
8 Kano wali, walitikale kau Jisasini ungu imbo iyemanga leringi konopumu yunge konopumuni nimbe tirimuna lipe manjirimu. Aku tepalie yuni aku iyemando nimbei, “Eno ambe telka da konopu kerimu ltemeleya?
8 Jesus logo percebeu o que eles estavam pensando e perguntou: “Por que vocês questionam essas coisas em seu coração?
9 Kinye nani iye kimbo ki kololimunga ulu i talo manda tendembo. Iye imundo nunge ulu kerima lipo ltendero nimbo aku wali ulu akumu pa wendo ombalo nalo aku ulumu eno manda naa kanonge. Nalo kinye iyemundo nimboi nu ola angilko nunge kunu lembilimu likono nu puwi nimbo kinye aku ulumu eno manda kanonge.
9 O que é mais fácil dizer ao paralítico: ‘Seus pecados estão perdoados’ ou ‘Levante-se, pegue sua maca e ande’?
10 Imunga kinye enoni na Iyemunga Malo maina mainye imbomanga ulu pulukerima manda lipo ltendembo ltemo ningo kanoko imbi tengemunga nani I ulumu teamboi,” nimu. Aku nimbelie wali Jisas yuni kimbo ki kololi kano iyemundo nimbei,
10 Mas eu lhes mostrarei que o Filho do Homem tem autoridade na terra para perdoar pecados”. Então disse ao paralítico:
11 “Nani nundo nio, nu ola angilkono nunge kunu lembilimu liko ulkendo puwi,” nimu.
11 “Levante-se, pegue sua maca e vá para casa”.
12 Nimu wali, imbo pali kanoko molangei iye kimbo ki kololi kanomu ola angilipe yunge kunu lembilimu lipe ambolopa imbomanga kumbekere polo palana yu purumu. I terimu ulumu kanokolio wali imbo kanomani mini ltekolio ereye ningo Gotenga imbi kape ningolio ningei, “Lino i tepa ulte oi naa karomolo,” ningi.
12 O homem se levantou de um salto, pegou sua maca e saiu andando diante de todos. A multidão ficou admirada e louvava a Deus, exclamando: “Nunca vimos nada igual!”.
13 Jisas kano Galili no mongolu kulendona altopala walite purumu. Aku wali imbo pulumu yu molorumuna oringi aku kinye yuni imbo kanoma ungu imbo tondopa lipe anjirimu.
13 Em seguida, Jesus saiu outra vez para a beira do mar e ensinou as multidões que vinham até ele.
14 Aku ungu imbo tondolipe pumbe molopa, takis lili iye te yunge takis ltimu kongono ulkena molorumuna kanorumu. Aku iyemunga imbi Livai yunge lapa Alfius. Aku iyemundo Jisasini nimbei, “Nu kamukumu ongo nanga kitipi kanoli iyemu molowi,” nimu. Pilipelie Livai ola angilipe Jisas lombilerimu.
14 Enquanto caminhava por ali, viu Levi, filho de Alfeu, sentado no lugar onde se coletavam os impostos. “Siga-me”, disse-lhe Jesus, e Levi se levantou e o seguiu.
15 Aku wali iye imbi keri mololi iye awinimani Jisas yu lombilko waye andoringi. Walite Jisas kano yunge kitipi kanoli iyema kinye Livainga ulke kere nongo moloringi wali, takis lili iye awini kinye we iye imbi keri mololi mare kape eno moloringi mele kopu teko ongo molko kere waye noringi.
15 Mais tarde, na casa de Levi, Jesus e seus discípulos estavam à mesa, acompanhados de um grande número de cobradores de impostos e outros pecadores, pois eram muitos os que o seguiam.
16 Aku wali, Farisi ningo manga pupu tenga Mosesinga mane ungu pimele ungu imbo iyemare moloringi. Aku ungu imbo iyemani molko kanoringi wali Jisas kano takis liko imbi keri mololi iyema kinye tendeku tipe molopa kere norumu. Aku terimu ulumu ungu imbo iye kanomani Jisas yunge kitipi kanoli iyemando ungu nendeleme ningo ningei, “Ambe telka Jisas yu imbo keri i tepama kinye kere noromoya?” ningi.
16 Quando alguns fariseus, mestres da lei, viram Jesus comer com cobradores de impostos e outros pecadores, perguntaram a seus discípulos: “Por que ele come com cobradores de impostos e pecadores?”.
17 Ningi ungu pilipelie Jisas yuni aku iyemando nimbei, “Imbo kuro naa peremoma aku doktamu moromona naa purumele nalo imbo kuro peremoma aku doktamuni kanopili ningo yu moromona purumele. Eno imbo tumbi nili ningema limboi naa oru nalo ulu pulu keri teremele imbomani konopu topele tangei nimbo tepo limboi oru,” nimu.
17 Ao ouvir isso, Jesus lhes disse: “As pessoas saudáveis não precisam de médico, mas sim os doentes. Não vim para chamar os justos, mas sim os pecadores”.
18 Walite Jon Imbo No Ltindilinga lombili andoli iyema kinye Farisi ningo manga pupu akumunga lombili andoli iye akumani ulu pulu kerima tiye kolamili ningo konopu keri leko wali kere naa namili ningo mi leko we peringi. Aku teringi ulumu kanokolio wali imbo mareni Jisas yu molorumuna ongolio kinye waliko pilkolio ningei, “Jon Imbo No Ltindilinga lombili andoli iyema kinye Farisi ningo manga pupu akumunga lombili andoli iye akumani ulu pulu kerima tiye kolamili ningo konopu keri leko kere naa namili ningo mi leko we peringi nalo nunge kitipi kanoli iyemani ambe telka aku ulu naa teremeleya?” ningi.
18 Certa vez, quando os discípulos de João e os fariseus estavam jejuando, algumas pessoas vieram a Jesus e perguntaram: “Por que seus discípulos não têm o hábito de jejuar como os discípulos de João e os discípulos dos fariseus?”.
19 Kano teko ningi wali Jisasini yu yunu manda lepa ungu iko topalie nimbei, “Ambo limbei iyemu yu molka wali yunge waye andoli imbomani umbuni meko konopu keri lekolio kere naa namili ningo mi leli aku ulumu naa telimala. Aku iyemu molka waimunga kere popo tiko nongo tono kolko koniye tendeku tiko lemala.
19 Jesus respondeu: “Por acaso os convidados de um casamento jejuam enquanto festejam com o noivo? Não podem jejuar enquanto o noivo está com eles.
20 Nalo, wai te wendo ombalo aku wali iye kerimani yu kinye waye molonge iyemanga imunana yu kano tapu toko wendo linge kinye aku waimunga yunge waye molonge iye kanoma umbuni meko konopu keri leko kere naa namili ningo mi manda lenge,” nimu.
20 Um dia, porém, o noivo lhes será tirado, e então jejuarão.
21 I ungumu nimbelie nimbei, “Imbo teni maminye enge nili karu leli koinjomuni wale pakoli lumbiye tamba nilite topa naa tandoromo. Nalo aku ulu temo lemo, maminye enge nilimuni wale pakoli tamba nili lumbiye kanomu anjo yando lipe kundupe ora tondombalo. Aku tembalo wali wale pakoli tamba nili lumbiye kanomu oi ora toromo kanomunga altopa paa ora topa awili ltemo.
21 “Além disso, ninguém remendaria uma roupa velha usando pano novo. O pano novo encolheria a roupa velha e a rasgaria, deixando um buraco ainda maior.
22 Imunga aku tepa mele kala, imbo teni no wain koinjomu kongi kangimu mingi tiliona ondopa naa mundurumo. Aku ulu temo lemo, no wain koinjomuni kongi kangi mingi oi tiliomu nomba anjo yando mundupe pakalu tembo nimbe tembalo kinye kongi kangi mingi tiliomu tuku nimbelo. Aku tembalo wali wain koinjomu kinye kongi kangi mingi tiliomu talo peya bembo ningele. Aku teremo ulumunga ningolio kinye no wain koinjomu kongi kangi mingi koinjona kau ondoko mondoromele kinye aku ulu te naa teremo,” nimu.
22 “E ninguém colocaria vinho novo em velhos recipientes de couro. O vinho os arrebentaria, e tanto o vinho como os recipientes se estragariam. Vinho novo precisa de recipientes novos”.
23 Walite Juda imbomanga koro awili kinye Jisas kano yunge kitipi kanoli iye kanoma kinye wit poinye tenga anjikondo puringi. Kano kinye yunge kitipi kanoli iyema engele kolkolio wit mongomare inie toko noliko puringi.
23 Num sábado, enquanto Jesus caminhava pelos campos de cereal, seus discípulos começaram a colher espigas.
24 Aku wali i teringi ulu Farisi ningo iye mareni kanokolio Jisasindo ningei, “Nunge kitipi kanoli iyemani linonga koro awili kinye molo nili ulumu ambe telka teremeleya?” ningi.
24 Os fariseus lhe perguntaram: “Por que seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado?”.
25 Jisasini ungu pundu topa nimbei, “Oi linonga kolepa Devit kinye yunge waye andoringi iyema engele kolko nowi mele maa torumu kinye kelko ambe teringi karolo ungu temanemu eno naa kambu toko pimeleya?
25 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
26 Aku teringi ulumu i tepa, Devit yuni Gotenga ulkena tuku pumbelie kinye Gotendo paa tereno ningo bret tiringi akuma Gote popo tondoli iye teni lipe tirimuna norumu. Aku teli bretema linonga mane ungumuni nimbei Gote popo tondoli iyemani kau nangei nimo kano eno liko manjirimele. Nalo Devit yuni yunge waye andoringi iyema mare nangei tipe yu nombai terimu. Aku teringi ulumu koro oi Apiata nimbe Gote popo tondoli iye awili te molorumu. Nalo, nuni i ulu kerimu tereno ungu naa ningi,” nimu.
26 Ele entrou na casa de Deus, nos dias em que Abiatar era sumo sacerdote, comeu os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer e os deu também a seus companheiros”.
27 Aku tepa nimbelie Jisasini ungu nimbei ulu lepa nimbei, “Enoni koro awili waimu teko kenjirimele. Enoni mane ungu wamoko panjirimelemani imboma teko bembo tiko umbuni liko tirimele. Nalo Goteni koro awilimu lemo imboma mulu liko koro molangei nimbe tenderimu.
27 Então Jesus disse: “O sábado foi feito por causa do homem, e não o homem por causa do sábado.
28 Imunga na Iyemunga Malo linonga koro awilimunga pulu. Nani imbomando teaio nimbo ulumu manda tenge,” nimu.
28 Portanto, o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?