Marcos 12
IMO vs ARA
1 Aku ungu nimbelie wali Jisasini ungu kongolino te lipelie nimbei, “Iye teni wain poinye te panjirimu. Aku tepalie poinyemu undukana pape tepa okorumu. Poinyena tuku wain nowi lembalo wali kambulko ingiriko wain nomu wendo liko wain teangei nimbe muru te akupe noirimu. Da tepalie wali wapu iyemani wain mongo ongo wapu inie tonge nimbelie poinye tapu ulke te takorumu. Kano uluma tepa pora tipe noipelie wali, wain poinye kanomu yu kinye moke liko peya tuku moloringi kano iyemanga kindo tipe nokoko molangei nimbe yu kombu ponenge purumu.
1 Depois, entrou Jesus a falar-lhes por parábola: Um homem plantou uma vinha, cercou-a de uma sebe, construiu um lagar, edificou uma torre, arrendou-a a uns lavradores e ausentou-se do país.
2 Altopa wain nowi lepa inie toromele waimu wendo orumu wali, poinye pulu iyemuni yunge poinyemu tapu teko nokaio nimu iyema moloringina yunge moke limbelo mele wain mongo mare inya toko tiengei nimbe yunge kongono iye te lipe mundurumu.
2 No tempo da colheita, enviou um servo aos lavradores para que recebesse deles dos frutos da vinha;
3 Nalo lipe mundurumu iyemu orumu wali poinye tapu teko nokoringi iyemani yu ambolko likolio koipeni pupu toko ulkendo we pupili ningi.
3 eles, porém, o agarraram, espancaram e o despacharam vazio.
4 Kano teringi wali poinye pulu iyemuni yunge kongono iye te lupe altopala aku iyema moloringina lipe mundurumu. Nalo kano iyemani kongono iye lipe mundurumu kanomu ambolko liko pinyewe imu tuku tiko paa keri teko toringi.
4 De novo, lhes enviou outro servo, e eles o esbordoaram na cabeça e o insultaram.
5 Aku teringi kape poinye pulu iye kanomuni yunge kongono iye te lupe altopala lipe mundurumu, nalo kano iyemu ambolko liko toko kondoringi. Kelepa yunge kongono iye pulumu aku tepala lipe mundurumu. Aku terimu wali, kano iyemani lipe mundurumu iyemanga mare koipeni paa kenjiko toringi, wema toko kondoringi.
5 Ainda outro lhes mandou, e a este mataram. Muitos outros lhes enviou, dos quais espancaram uns e mataram outros.
6 Peyalimekondo iye tendekumu kau lipe mundumbelo mele molorumu. Aku iyemu lemo yunge marenu tendekumu. Yuni konopu paa lakopa mondorumu. Marenu peyalimekondo lipe mundupelie nimbei, ‘Nanga malo oromo ningolio yunge nimbelo ungumu pilko tenge tiko marenu ulte naa tengei,’ nimu.
6 Restava-lhe ainda um, seu filho amado; a este lhes enviou, por fim, dizendo: Respeitarão a meu filho.
7 Nalo yu kinye moke liko poinye nokoko moloringi iyemani yunge marenu orumuna kanokolio wali enongano nendo yando ningei, ‘I poinye pulu iyemunga malo akilio poinye maima limbelo iyemu oromo kani yu topo kondamili waio. Aku tepolio yunge poinye maimu pali lino liemili,’ ningi.
7 Mas os tais lavradores disseram entre si: Este é o herdeiro; ora, vamos, matemo-lo, e a herança será nossa.
8 Aku teko langi ningolio, poinye pulu iyemunga marenu ambolko liko toko kondokolio wain poinyena toko wendo munduringi.
8 E, agarrando-o, mataram-no e o atiraram para fora da vinha.
9 Aku ulu teringimunga poinye pulu iyemuni ambe tembaloya? Omba poinye tapu teko moromele iyema pali topa kondopalie poinyemu iye we marenga kindo timbelo.
9 Que fará, pois, o dono da vinha? Virá, exterminará aqueles lavradores e passará a vinha a outros.
10 Akumunga Gotenga oi topa panjirimu ungu karolomu eno kambu toko naa pimeleya? Aku ungumu i tepa,
10 Ainda não lestes esta Escritura:
11 Awilimuni aku ulumu terimu linoni kanopo paa penga karomolo,” (Sng 118:22,23)
11 isto procede do Senhor, e é maravilhoso aos nossos olhos?
12 Jisasini iye pinyewema kongolino lipelie nimu ungu liko manjikolio wali enoni yu ambolko liko kot tendengei aulkere kororingi. Nalo imbo pulumu angileringina kanokolio pipili kolkolio Jisas yu tiye kolko eno puringi.
12 E procuravam prendê-lo, mas temiam o povo; porque compreenderam que contra eles proferira esta parábola. Então, desistindo, retiraram-se.
13 Altopa walite Farisi ningo manga pupumunga kinye King Herotenga talapena iyemareni Jisas yuni ungu alowa tepa nimbelomanga yu ambolko liengei ningolio Juda imbomanga iye pinyewemani Jisas molorumuna liko munduringi.
13 E enviaram-lhe alguns dos fariseus e dos herodianos, para que o apanhassem em alguma palavra.
14 Kano iyema Jisas angilerimuna ongolio ningei, “Ungu imbo iyemu, linoni lipo manjirimolo, nu iye tumbi nilimu. Nuni imbomanga i teko tewi nimele unguma ipuki tiko naa tono kondokolio Gotenga ungu paimboma kau nino. Walite kolo naa torono. Aku tekolio nuni imbo koropa noli kamakoma ningo kambu naa torono. Nalo nuni Gotenga ungu paimbomu imbo iyema kinye pimo mele tumbi tiko ningo tirino. Imunga linonga mane ungumuni Rom kombu nokoli iyemunga kou takis toko tieio nimonje naa nimoya? Molo linoni aku gavmanemunga kou takis tamilinje naa tamiliya? Aku ungumu lino tumbi tiko ningo tiwi,” ningi.
14 Chegando, disseram-lhe: Mestre, sabemos que és verdadeiro e não te importas com quem quer que seja, porque não olhas a aparência dos homens; antes, segundo a verdade, ensinas o caminho de Deus; é lícito pagar tributo a César ou não? Devemos ou não devemos pagar?
15 Nalo Jisasini yu kili tiringi ungumu lipe manjipelie iye kanomando ungu te nimbei, “Enoni na ambe telka melu leko poingei teremeleya? Na kanamboi kani kou mongo te meko waio,” nimu.
15 Mas Jesus, percebendo-lhes a hipocrisia, respondeu: Por que me experimentais? Trazei-me um denário para que eu o veja.
16 Yu molorumuna kou mongo te meko oringi. Kano kou mongomu lipe kanopalie kinye iye kanomando walipe pilipelie nimbei, “I kou mongomunga tuku imbi naringamu kinye kumbekere naringamu moromoya?” nimu.
16 E eles lho trouxeram. Perguntou-lhes: De quem é esta efígie e inscrição? Responderam: De César.
17 Aku teko ningi wali Jisasini nimbei, “Aku lemope, Rom kombu nokoli iyemunga melemu lemo aku yunge tieio. Gotenga melemu lemo aku Gote yunge tieio,” nimu.
17 Disse-lhes, então, Jesus: Dai a César o que é de César e a Deus o que é de Deus. E muito se admiraram dele.
18 Kano wali imbo kololima altoko naa makilinge nimele Sadyusi ningomanga pupu imbo mareni Jisas angilerimuna ongo ungu walipe pileli temeko ongolio Jisasindo ningei,
18 Então, os saduceus, que dizem não haver ressurreição, aproximaram-se dele e lhe perguntaram, dizendo:
19 “Ungu imbo iyemu, Mosesini mane ungu te linonga i tepa tondorumu. Iye te kolombalo wali yunge omenu ambomu we molombalo nalo ambomu wangono pemo lemo, aku iye kolombalomunga angenumuni ambo waimu yu lipili nimu. Aku tepalie oi iye kololimunga bakuluma mendepili.
19 Mestre, Moisés nos deixou escrito que, se morrer o irmão de alguém e deixar mulher sem filhos, seu irmão a tome como esposa e suscite descendência a seu irmão.
20 Piliwi. Walite iye angenupili kite yupoko pakera moloringi. Iye komomu ambo lipelie bakulu naa meli yu kolorumu.
20 Ora, havia sete irmãos; o primeiro casou e morreu sem deixar descendência;
21 Kano terimu wali angenu iye tukunamuni ambo wai kanomu yu ltimu. Nalo kano iyemuni kape bakulu te naa meli yu kolorumu. Aku wali kano tendeku ulumu angenu iye yupoko tipemuni aku terimu nalo kano teko bakulu te naa meli yu kolorumu.
21 o segundo desposou a viúva e morreu, também sem deixar descendência; e o terceiro, da mesma forma.
22 Aku kinye we kano angenupili mendepa mendepa kanomani waye aku teringi. Akumunga iye angenupili kite yupoko pakerani ambo tendekumu liko oringi. Aku tekolio, peyamani bakulu naa meli eno koloringi. Peyalimekondo ambomu yu kape kolorumula.
22 E, assim, os sete não deixaram descendência. Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
23 Akumunga, kinye iye angenupili kite yupoko pakera peyani ambo tendekumu liko oringi. Nalo altoko imbo kololima makilinge wai akumunga ne aku ambomu iye temunga paa omenu molombaloya?” ningi.
23 Na ressurreição, quando eles ressuscitarem, de qual deles será ela a esposa? Porque os sete a desposaram.
24 Aku teko ningi wali, Jisasini ungu pundu topalie nimbei, “Eno Gotenga ungumu kinye yuni imbo kololima altopa makinjimbelo engemu talo naa liko manjirimelemunga paa alowa awilimu teremele!
24 Respondeu-lhes Jesus: Não provém o vosso erro de não conhecerdes as Escrituras, nem o poder de Deus?
25 Imbo kololima makilinge aku wali iye pungo ambo liko aku ulu naa tenge nalo muluna ensel melema molko punge.
25 Pois, quando ressuscitarem de entre os mortos, nem casarão, nem se darão em casamento; porém, são como os anjos nos céus.
26 Imbo kololima makilinge ulumundo ungu te nemboi. Mosesini torumu bukuna Gote yu tipena molopalie Moses yu alako torumu temane karolomu eno kambu toko naa pimeleya? Goteni Mosesindo nimbei,
26 Quanto à ressurreição dos mortos, não tendes lido no Livro de Moisés, no trecho referente à sarça, como Deus lhe falou:
27 Akumunga Gote yu lemo imbo kolkolio makilingemanga nokoli Gote, nalo kolko pora tilimanga gotere, molo. Akumunga enoni paa alowa awilimu teremele!” nimu.
27 Ora, ele não é Deus de mortos, e sim de vivos. Laborais em grande erro.
28 I teko toropo toko ningi ungumu Mosesini torumu mane ungumunga ungu imbo iye te akuna molopa pilerimu. Jisasini ne kano Sadyusi nimbe manga pupumunga ungu waliko pileringimu pundu topa kondorumuna pilipelie aku iyemuni Jisasindo ungu te walipe pilipelie nimbei, “Goteni teaio nimbe mane ungu tirimu ungumanga ambolopa mandopa ungu temu paa kiyendo mulimuli angimoya?” nimu.
28 Chegando um dos escribas, tendo ouvido a discussão entre eles, vendo como Jesus lhes houvera respondido bem, perguntou-lhe: Qual é o principal de todos os mandamentos?
29 Jisasini topondopa nimbei, “Mosesini teaio nimbe torumu ungumanga palinga lipe ongondopa ungu kiyendo mulimuli angimomu i tepa ltemo,
29 Respondeu Jesus: O principal é:
30 Nunge konopumuni kinye minimuni kinye kangimunga enge peremomuni kinye lipe manjilimu kinye kanomani pali enonga Awili Gote kau enge ningo konopu mondowi!
30 Amarás, pois, o Senhor, teu Deus, de todo o teu coração, de toda a tua alma, de todo o teu entendimento e de toda a tua força.
31 Ungu talo tipemu i tepa,
31 O segundo é:
32 Aku tepa nimu wali, iye kanomuni nimbei, “Ungu imbo iye, paa ningo kondorono. Iye awilimu yu kau Gote, we gote te naa moromo nalo yu kau Gote tendeku moromo nino aku paa nino.
32 Disse-lhe o escriba: Muito bem, Mestre, e com verdade disseste que ele é o único, e não há outro senão ele,
33 Konopumuni kinye minimuni kinye kangimunga enge peremomuni kinye lipe manjilimu kinye kanomani pali enonga Awili Gote kau enge ningo konopu mondowi ungu ningolio talo tipemu ninindo nunge nunu konopu mondorono mele imbo wema aku teko konopu mondowi ungu nino aku ulu talo lemo paa mulimuli. Kongima kinye melema popo topo kalopa Gotendo tiro nimolo ulu akuma mandopa,” nimu.
33 e que amar a Deus de todo o coração e de todo o entendimento e de toda a força, e amar ao próximo como a si mesmo excede a todos os holocaustos e sacrifícios.
34 Iyemuni lipe manjipelie nimbe kondorumu nimbe konopu lepalie Jisasini nimbei, “Goteni nu nokopili ungu nini tekolio yunge iyemu molambo konopu lteno lepamo,” nimu.
34 Vendo Jesus que ele havia respondido sabiamente, declarou-lhe: Não estás longe do reino de Deus. E já ninguém mais ousava interrogá-lo.
35 Jisas Gotenga tempel ulkena imboma ungu imbo tondopa angilipelie wali walipe pilipelie nimbei, “Mosesini torumu mane ungumunga ungu imbo iyemani Kraist nimbe aku iyemu Devitinga lapuna wendo ombalo ningi, nalo ambe tepalie aku ulumu wendo ombaloya?
35 Jesus, ensinando no templo, perguntou: Como dizem os escribas que o Cristo é filho de Davi?
36 Oi Gotenga Mini Kake Telimuni Devitinga konopundo molopalie tope tirimu wali, Devit yuni nimbei,
36 O próprio Davi falou, pelo Espírito Santo:
37 Devit yuni Kraist imbi tipe yu iye awili nimu akumunga altopa ambe tepalie Kraist Devitinga lapuna wendo ombaloya?” nimu.
37 O mesmo Davi chama-lhe Senhor; como, pois, é ele seu filho? E a grande multidão o ouvia com prazer.
38 Aku ungu mane tipelie wali, Jisasini imbomando nimbei, “Mane ungumunga ungu imbo iyema kinye kane kane molaio. Aku iyema enonga wale pakoli tule pengama pakoko mere mundukolio kinye maket kombu malio imbomani eno panjiko lengei aku tepo andamili konopu ltemele.
38 E, ao ensinar, dizia ele: Guardai-vos dos escribas, que gostam de andar com vestes talares e das saudações nas praças;
39 Nombeya teko ulkena pungo eno polo kiyendo pengamanga molamili konopu ltemele. Langi awili kaloromele wali lino imbi mololi kumbena molamili konopu ltemele.
39 e das primeiras cadeiras nas sinagogas e dos primeiros lugares nos banquetes;
40 Aku iyemani ambo waima taporomolo ningolio kolo toko tiko enonga poinye ulke melema eno wapu noromele. Aku tekolio, ekondo kulendo eno iye penga mare none teko konge tule teko ningo purumele. Nalo aku teremele ulumanga mindili paa awilimu nonge,” nimu.
40 os quais devoram as casas das viúvas e, para o justificar, fazem longas orações; estes sofrerão juízo muito mais severo.
41 Jisasini Gotenga tempel ulkena imbomani paa tereno kou tiko ongo mundupula teringi ulu kanopa, yu kou ketemu lerimu kulendona molorumu. Aku wali, imbo kamako awinini kou pulumu ongo mundupula teringi.
41 Assentado diante do gazofilácio, observava Jesus como o povo lançava ali o dinheiro. Ora, muitos ricos depositavam grandes quantias.
42 Nalo aku teringi wali, ambo wai koropa noli teni ombalie kou walo kololi talo koltalo waye omba mundurumu.
42 Vindo, porém, uma viúva pobre, depositou duas pequenas moedas correspondentes a um quadrante.
43 Jisasini i terimu ulu kanopalie wali yunge kitipi kanoli iyemando waio nimbelie nimbei, “Nani enondo paimbo nio. I ambo wai koropa nolimuni we imbomanga kou ongo mundurumelema pali lipe ongondopa yuni paa olandopa ketena omba mundurumo.
43 E, chamando os seus discípulos, disse-lhes: Em verdade vos digo que esta viúva pobre depositou no gazofilácio mais do que o fizeram todos os ofertantes.
44 We imbo palimani enonga noikolio melemanga arikilima ongo tirimele, nalo i ambo paa koropa pupilimuni altopa molopa pembalo ulumunga noimo koumu pali omba timo,” nimu.
44 Porque todos eles ofertaram do que lhes sobrava; ela, porém, da sua pobreza deu tudo quanto possuía, todo o seu sustento.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?