Marcos 11

IMO vs XGS

Sair da comparação
XGS Xwɨyí̵á Gorɨxoyá Sɨŋí̵pɨrɨnɨ
1 Jisas kinye yunge kitipi kanoli iyema Jerusalem kombu nondoko onge wali Oliv nimbe mulu kembo nondopa ltemo Betfage kinye Betani kombu talonga wendo oringi. Akuna Jisasini yunge kitipi kanoli iye talo yunge kumbe lepa palio nimbelie tipe mundupelie
1 — ausente —
2 nimbei, “Neya ulke kombu kandombelena pungo nendo lekolio kongi donki kokele imboni kape oi naa molopa andoli te ka teli pembalona kanongele. Aku kongimu ka poikoliope na angio ina altoko yando meko walio.
2 — ausente —
3 Nalo imbo teni elo da ulu ambe telka terembeleya nimo lemo, aku imbomundo ningili ‘Iltonga Iye Awilimuni yu donkimuni mepili nimbe altopa walitikale da tipe yando mundumbelo,’ nelio,” nimu.
3 Ámá wí ‘Pí nánɨ íkweaarɨŋiɨ?’ yarɨŋɨ́ e eaíánáyɨ́, re urɨ́piyɨ, ‘Yegɨ́ Ámɨnáo dogí romɨ seáyɨ e nɨxeŋwearɨ unɨ nánɨ íkweaarɨŋwiɨ. Rɨxa nɨxeŋwearɨ nɨmeámɨ numáná ámɨ re wɨ́rénapɨnɨŋoɨ.’ urɨ́piyɨ.” urowáráná
4 Nimu kano mele kitipi kanoli iye kano taloni pungolo kongi donki kokele te aulke kulendo ulke kerepulurenga ka tepa perimuna kanoringili. Kano iye taloni kongi donki kanomu ka poiko angileringili kinye
4 awaú nuri ámá wíyoyá aŋɨ́ ɨ́wí e dogí sɨpɨkɨ́ wo gwɨ́ nɨyurárɨnɨmáná óɨ́ e roŋagɨ nɨwɨnɨri íkweaarɨ́ná
5 imbo mare akuna angileringimani waliko pilkolio ningei, “Andi kongimu ka poirimbele, aku ambe telka terembeleya?” ningi.
5 ámá wí dae rogɨ́áyɨ́ yarɨŋɨ́ re wigɨ́awixɨnɨ, “Awagwí pí nánɨ dogí o íkweaarɨŋiɨ?” urɨ́agɨ́a
6 Kano teko ningi wali iye kano taloni Jisasini nimu kano mele aku teko ungu pundu toringili. Aku wali iye kanomani iye talo pangili tiye koloringi.
6 awaú Jisaso “Re urɨ́piyɨ.” urɨ́ɨ́pɨ axɨ́pɨ uráná ayɨ́ xe oíkweápiyɨnɨrɨ sɨŋwɨ́ wɨnɨ́agɨ́a
7 Iye kano taloni kongi donkimu Jisas angilerimuna meko ongolio elonga ola wale pakolima kongi donkimunga umbuluna kulko pala noindiringili. Aku wali Jisas ola pumbe molorumu.
7 awaú dogí sɨpɨko Jisaso tɨ́ŋɨ́ e nɨméra nɨbɨri nɨwárɨmáná Jisaso seáyɨ e éɨ́ xeŋweanɨ nánɨ wigɨ́ iyɨ́á seáyɨ e ikwiáráná o seáyɨ e nɨxeŋwearɨ nɨmeámɨ warɨ́ná
8 Neya aku wali, Jisas yu kongi donkina molopa opili ningolio imbo pulumuni enonga ola wale pakolima aulkena mainye kumbe leko pawembo toliko puringi. Nalo aku wali, mareni kulekule poinye lerimumanga unjo koma langoko likolio gomo pukuko aulkena kumbe leko pawembo toliko puringi.
8 ámá obaxɨ́ wí eŋíná mɨxɨ́ ináyowamɨ yayɨ́ wianɨro nánɨ wigɨ́ iyɨ́á nɨpírayiro óɨ́ e íkwiaŋwɨ́ neapára warɨgɨ́ápa axɨ́pɨ wigɨ́ iyɨ́á óɨ́ e íkwiaŋwɨ́ neapára warɨ́ná wí óɨ́pá tɨ́ŋɨ́ e írɨmɨŋɨ́ nánɨ́nɨŋɨ́ íkwiaŋwɨ́ nɨdoro óɨ́ e íkwiaŋwɨ́ neapára warɨ́ná
9 Aku teringi wali imbo kumbe leko puringima kinye imbo akilio leko lombileringimani tono kolko alako toko ningei,
9 Jisaso áwɨnɨ e eŋáná xámɨ warɨgɨ́áyɨ́ tɨ́nɨ rɨ́wɨ́yo warɨgɨ́áyɨ́ tɨ́nɨ rɨ́aiwá re nɨra ugɨ́awixɨnɨ, “Gorɨxomɨ seáyɨ e oumeaneyɨ. Ámá Ámɨná Gorɨxo urowárénapɨ́agɨ barɨŋɨ́ ro oyá dɨŋɨ́ tɨ́nɨ seáyɨ e imónɨ́wɨnɨgɨnɨ.
10 Linonga kaue Devitinga kalopa ltimu iye nomi king
10 Arɨ́owa mɨxɨ́ ináyɨ́ Depitoyá xwioxɨ́yo ŋweaagɨ́ápa xwioxɨ́ nene ŋweanɨ́wá nánɨ nimóga barɨŋɨ́pɨ Gorɨxoyá dɨŋɨ́ tɨ́nɨ seáyɨ e imónɨ́wɨnɨgɨnɨ. Aŋɨ́namɨ seáyɨ e imónɨŋomɨ seáyɨ e oumeaneyɨ.” nɨra ugɨ́awixɨnɨ.
11 Jisas kano Jerusalem kombu tuku pumbelie Gotenga Ulke Tempelena purumu. Akuna tuku pumbelie tuku lerimu melema pali tiyomaye lipe kanorumu. Nalo kombu ipo lembai terimu wali yunge kitipi kanoli iye 12 kano poko kinye Betani kombundo altoko puringi.
11 Rɨxa Jerusaremɨ nɨrémoro Jisaso aŋɨ́ rɨdɨyowá yarɨgɨ́iwámɨ nɨpáwirɨ wáɨ́ ikwɨ́rónɨŋɨ́ e dánɨ wenɨŋɨ́ amɨ amɨ nemerɨ rɨxa sɨ́á órarɨŋagɨ nɨwɨnɨrɨ xegɨ́ wiepɨsarɨŋɨ́ wé wúkaú sɨkwɨ́ waú tɨ́nɨ nawínɨ aŋɨ́ yoɨ́ Betani nánɨ nuro sá wegɨ́á
12 Otilikondo Betani kombu tiye kolko puringi wali Jisas engele kolorumu.
12 wɨ́ápɨ tɨ́nɨ nɨwiápɨ́nɨmeámɨ Betani pɨ́nɨ nɨwiárɨmɨ nurɨ́ná Jisaso agwɨ́ wíagɨ
13 Aku wali, tule tepa weltenga fik nimbe unjo te mongo topalie gomo meremo mele aku tepa gomo mepa angilerimuna kanorumu. Jisas kano unjo mongo te peremonje nimbe lipe nombai purumu. Nalo unjo puluna omba kanorumu wali, unjomu yu gomo kau mepa angilerimu lemo. Ambe telka unjo mongo toromo waimu neya aku wali molo.
13 wenɨŋɨ́ éɨ́yɨ́ wɨnɨŋɨnigɨnɨ. Íkɨ́á yoɨ́ pikɨ́yɨ rɨnɨŋɨ́ wɨna, ɨwɨ́ inɨŋɨ́na jɨ́amɨ jɨ́ina roŋagɨ nɨwɨnɨrɨ sogwɨ́ nánɨ pɨ́á emɨnɨrɨ aŋwɨ e nurɨ wenɨŋɨ́ éɨ́yɨ́ wɨnɨŋɨnigɨnɨ. Ná mɨwé ɨwɨ́nɨ inarɨŋagɨ nɨwɨnɨrɨ xegɨ́ ná wearɨŋíná sɨnɨ mimónɨŋagɨ nánɨ ná mɨweŋagɨ nɨwɨnɨrɨ
14 Kano wali Jisasini unjomundo nimbei, “Nunge mongo toniomu imbo teni altoko paa naa nopili,” nimu. Aku tepa nimu ungumu yunge kitipi kanoli iyemani pileringi.
14 wiepɨsarɨŋowa arɨ́á egɨ́e dánɨ íkɨ́ánamɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “íkɨ́á rɨnaxɨnɨ, ámá wí sogwɨ́ mɨdanɨpa epɨ́rɨ́a nánɨ ná mɨwepa sa anɨŋɨ́ re éɨrɨxɨnɨ.” urarɨ́ná wiepɨsarɨŋowa arɨ́á wigɨ́awixɨnɨ.
15 Jisas kinye yunge kitipi kanoli iye kanoma Jerusalem kombu wendo oringi wali Jisasini Gotenga tempel ulke papena tuku pumbelie kinye melema tarepo toko topo toko moloringi imboma pali topa makoropa pena pena mundurumu. Aku tepalie yuni kou alowamalowa teringi imbomanga poloma kinye kera imili maket teringi poloma lipe topele tondorumu.
15 Jerusaremɨ nɨrémoro aŋɨ́ rɨdɨyowá yarɨgɨ́iwámɨ nɨpáwiro Jisaso re eŋɨnigɨnɨ. Ámá aŋɨ́ iwámɨ ínɨmɨ bɨ́ inarɨgɨ́áyo mɨxɨ́dámɨ́ wiowárɨrɨ ámá nɨgwɨ́ senisɨ́ ninayiro tarɨgɨ́áyɨ́yá íkwiaŋwɨ́ mɨmɨwiárɨ́ erɨ ámá iŋɨ́ xawiówɨ́ rɨdɨyowá nánɨ bɨ́ inarɨgɨ́áyɨ́ íkwiaŋwɨ́ éɨ́ ŋweaarɨgɨ́ápɨ mɨmɨwiárɨ́ erɨ
16 Aku tepalie imbo tukundo tawendo teringimani Gotenga ulke tempelena melte meko welkondo yalkondo teangei ungu naa nimu.
16 ámá saŋɨ́ amɨpí xwaŋwɨ́ níkwónɨmɨ aŋɨ́ iwámɨ áwɨnɨmɨ aŋwɨ e imónɨŋe xemoarɨgɨ́áyo pɨ́rɨ́ wiaíkímɨ́ wirɨ eŋɨnigɨnɨ.
17 Aku wali yuni imbomando mane tipelie nimbei, “Gotenga oi ungumunga i tepa nimbe peremo. Goteni nimbei,
17 E nemáná iwamɨ́ó nuréwapɨyirɨ́ná mɨŋɨ́ nirorɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Re mɨrɨnɨpa renɨ, ‘Aŋɨ́ Gorɨxonɨyáiwá nánɨ re rɨpɨ́rɨ́árɨnɨ, “Ámá gwɨ́ wɨrɨ́ wɨrí nɨ́nɨ Gorɨxomɨ xwɨyɨ́á urɨpɨ́rɨ́a nánɨ oyá aŋiwárɨnɨ.” rɨpɨ́rɨ́árɨnɨ.’ mɨrɨnɨpa renɨ? E nɨrɨnɨrɨ aiwɨ soyɨ́né ɨ́wɨ́ meaarɨgɨ́áyɨ́ yarɨgɨ́ápa axɨ́pɨ́nɨŋɨ́ nero nánɨ aŋɨ́ riwá ɨ́wɨ́ meaarɨgɨ́áyɨ́yá aŋɨ́nɨŋɨ́ imónɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
18 Aku tepa nimu ungumu Gote popo tondoli iye awilima kinye mane pimele ungu imbo iyemani pilkolio Jisas yu toko kondongei aulke mare kororingi. Nalo imbo pali nombeya teko angileringimani yunge mane tirimu ungumu pilkolio ereye ningo tono koloringina kanokolio yu pipili koloringi.
18 Apaxɨ́pánɨŋɨ́ imónɨgɨ́á xwéowa tɨ́nɨ ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ mewegɨ́áwa tɨ́nɨ ámá wí “Jisaso e neararɨnɨ. E neararɨnɨ.” rarɨŋagɨ́a arɨ́á nɨwiro ámáyɨ́ o xwɨyɨ́á uréwapɨyarɨŋɨ́yɨ́ nánɨ rɨxa dɨŋɨ́ nɨpɨkínɨro nɨ́nɨ Jisasomɨnɨ xɨ́dɨpɨ́rɨxɨnɨrɨ wáyɨ́ nero ínɨmɨ omɨ pɨkianɨro nánɨ mekaxɨ́ nɨméra ugɨ́awixɨnɨ.
19 Altopa ipo lerimu wali Jisas kinye yunge kitipi kanoli iye kanoma Jerusalem kombu tiye kolko eno wendo puringi.
19 Sɨ́á ayɨ́ ayo sɨ́á órarɨ́ná o wiepɨsarɨŋowa tɨ́nɨ Jerusaremɨ pɨ́nɨ nɨwiárɨmɨ nuro aŋɨ́ wíyo sá weagɨ́árɨnɨ.
20 Otilikondo aulkena pungo molko kanoringi kinye fik nimbe kano unjomu mundo maindo maindo kololipe pumo.
20 Jisaso wiepɨsarɨŋowa tɨ́nɨ sá wegɨ́á wɨ́ápɨ tɨ́nɨ nɨwiápɨ́nɨmearo Jerusaremɨ nánɨ nurɨ́ná wenɨŋɨ́ éɨ́áyɨ́ wɨnɨgɨ́awixɨnɨ. Íkɨ́á pikɨ́na mɨ́kɨ́ aí tɨ́nɨ rɨxa yeáyɨ́ yárɨ́agɨ nɨwɨnɨro
21 Kano wali Pitani aku terimu ulumu lipe manjipelie Jisasindo nimbei, “Ungu imbo iyemu, kanowi! Nuni monda nopili ninio kano unjomu gomo oo lepa kolomo ltemo,” nimu.
21 Pitao Jisaso agíná éɨ́pɨ nánɨ dɨŋɨ́ winɨ́agɨ mɨŋɨ́ sɨ́ŋá neánɨrɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ai, nearéwapɨyarɨŋoxɨnɨ, íkɨ́á pikɨ́na joxɨ agíná ramɨxárɨ́ɨ́na rɨxa yɨweánárɨnɨnɨ.” urɨ́agɨ
22 Jisasini topondopa nimbei, “Eno Gote ipuki tieio.
22 o “Emɨmɨ́ nionɨ éápa awa enɨ epaxɨ́rɨnɨ.” nɨyaiwirɨ nánɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Soyɨ́né enɨ Gorɨxomɨ dɨŋɨ́ nɨwɨkwɨ́róa úpoyɨ.
23 Nani enondo ungu tukumemu nio. Imbo narireni i mulumundo nimbei, nu makilko la tikolio nunu nomu kutana toko tuku munduwi nimbelie kinye yu konopu talo naa lembalo nalo yunge nimbelo ungumunga ipuki kau timo lemo, aku Goteni yunge nimbelo ulumu paa tendembalo.
23 Nionɨ nepa seararɨŋɨnɨ. Ámá gɨyɨ́ gɨyɨ́ ‘Dɨ́wɨ́ rɨpá nɨja rawɨrawáyo opiéronɨ.’ rɨrɨ dɨŋɨ́ ná bɨnɨ morɨ xɨ́o rɨ́ɨ́pɨ ‘Xɨxenɨ imónɨnɨŋoɨ.’ yaiwirɨ nerɨ́náyɨ́, Gorɨxoyá dɨŋɨ́ tɨ́nɨ xɨxenɨ enɨŋoɨ.
24 Akumunga nani enondo nio, mele ambele te konge ningo waliko pilingei wali, ipuki tikolio melemu oi lindu konopu leaio, aku tenge lemo, ambele mele te waliko pilinge aku melemu Goteni timbelo.
24 Ayɨnánɨ soyɨ́né woxɨ woxɨ Gorɨxomɨ yarɨŋɨ́ nɨwirɨ́ná ‘Nionɨ re emɨ́árɨnɨ.’ urɨro omɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roro ‘Gorɨxoyá dɨŋɨ́ tɨ́nɨ xɨxenɨ imónɨnɨ́árɨnɨ.’ yaiwiro nerɨ́náyɨ́, oyá dɨŋɨ́ tɨ́nɨ xɨxenɨ imónɨnɨ́árɨnɨ.
25 Akumunga eno konge ningo ola angilingei wali, imbo te kinye konopu te ambolongei lemo, aku ulumu tiye kondaio. Aku tenge wali enonga muluna moromo Lanieni enonga ulu alowa tengema tiye kondombalo.
25 Soyɨ́né woxɨ woxɨ éɨ́ nɨroro Gorɨxomɨ yarɨŋɨ́ nɨwirɨ́náyɨ́, ámá wí sɨpí seaikárɨ́áyɨ́ wikɨ́ mɨwónɨpa nero yokwarɨmɨ́ wiíɨ́rɨxɨnɨ. E nerɨ́náyɨ́, segɨ́ ápo aŋɨ́namɨ ŋweaŋo sɨpí soyɨ́né wimɨxɨ́ápɨ nánɨ enɨ yokwarɨmɨ́ seaiinɨ́árɨnɨ.
26 Nalo enoni imbo wemanga ulu alowama tiye naa kondonge lemo, aku enonga muluna moromo Lanieni enonga tenge ulu alowama kape tiye naa kondombalo,” nimu.
26 E mepa nerɨ́náyɨ́, aŋɨ́namɨ ŋweaŋo soyɨ́né maŋɨ́ pɨ́rɨ́ wiaíkigɨ́ápɨ nánɨ yokwarɨmɨ́ seaiinɨ́ámanɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
27 Jisas kinye yunge kitipi kanoli kano iyema Jerusalem kombu altokola yando oringi. Aku wali Jisasini Gotenga Tempel ulke papena tuku pumbe andorumu wali Gote popo tondoli iye awilima kinye, mane ungu pimele ungu imbo iyema kinye, we tapu iyemani Jisas angilerimuna oringi.
27 Rɨxa Jerusaremɨ nɨrémoro Jisaso aŋɨ́ rɨdɨyowá yarɨgɨ́iwámɨ ínɨmɨ aŋɨ́ emearɨ́ná apaxɨ́pánɨŋɨ́ imónɨgɨ́á xwéowa tɨ́nɨ ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ mewegɨ́áwa tɨ́nɨ Judayɨ́ mebáowa tɨ́nɨ omɨ nɨwímearo
28 Jisas waliko pilkolio ningei, “Nu enge temu ambolko da uluma terenoya? Nu imbo narini da uluma teani nimbe imbimu tirimuya?” ningi.
28 re urɨgɨ́awixɨnɨ, “Aga go rɨrɨ́agɨ ámá aŋɨ́ rɨdɨyowá yarɨŋwáiwá riwámɨ bɨ́ inarɨgɨ́áyo mɨxɨ́dámɨ́ éɨnigɨnɨ? Dɨŋɨ́ goyá tɨ́nɨ e éɨnigɨnɨ?” urɨ́agɨ́a
29 Jisasini topondopa nimbei, “Nani eno ungu tendekure kau walipo pilemboi. Aku ungumu pundu tonge lemo aku nani i ulu teromanga engemu tena ltionje aku enondo nimbo timbo.
29 Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Nionɨ enɨ yarɨŋɨ́ bɨ oseaimɨnɨ. Soyɨ́né nionɨyápɨ áwaŋɨ́ nɨránáyɨ́, nionɨ enɨ ‘E éɨrɨxɨnɨ.’ nɨrɨŋo nánɨ ananɨ áwaŋɨ́ searɨmɨ́ɨnɨ.” nurɨrɨ
30 Jononi imbo no ltindirimu ulumu Goteni tewi nimuna terimunje molo imbo iyemani tewi ningi ulumu terimuya? Aku ungumu na kondo ningo ningo tieio,” nimu.
30 re urɨŋɨnigɨnɨ, “Yarɨŋɨ́ nionɨyá rɨpɨrɨnɨ. Jono wayɨ́ nɨneameaia wago aŋɨ́namɨ ŋweaŋoyá dɨŋɨ́ tɨ́nɨ wayɨ́ nɨneameaia wagɨ́ranɨ? Xɨ́oyá dɨŋɨ́ tɨ́nɨ yagɨ́ranɨ? Nionɨyá apɨ nánɨ xámɨ áwaŋɨ́ nɨrɨ́poyɨ.” uráná
31 Iye kanoma enonga nendo yando toropo toko ningei, “Goteni tewi nimuna terimu nimolo lemo, aku yuni eno ambe telka Jon ipuki naa tiringiya nimbelo.
31 wiwanɨŋowa dɨŋɨ́ nɨmoro ínɨmɨ yarɨŋɨ́ re niga ugɨ́awixɨnɨ, “None ‘Jono Gorɨxo dɨŋɨ́ ukɨkayoŋagɨ yagɨ́rɨnɨ.’ áwaŋɨ́ e nurɨranénáyɨ́ o re nearɨnɨŋoɨ, ‘Pí nánɨ Jono searagɨ́pɨ nánɨ mɨkwɨ́ropa néra ugɨ́awixɨnɨ?’ nearɨnɨŋoɨ.” nɨrɨnɨro
32 Nalo linoni imbo iyemani tewi ningina terimu nimolo lemo aku lino umbuni limolo lepamo,” ningi. Ambe telka imbo palini Jon Imbo No Ltindili yu paimbo Gotenga nimbe munduli ungu nili iyemu ningo liko manjirimele.
32 ámɨ ínɨmɨ re rɨnɨgɨ́awixɨnɨ, “None ‘Jono xegɨ́ dɨŋɨ́ tɨ́nɨ yagɨ́rɨnɨ.’ uranɨréwɨnɨ? Oweoɨ. Ámá sɨpɨ́á re epɨ́royɨ́ egɨ́áyɨ́ iwaŋɨ́ neaeapɨ́rɨxɨnɨ.” nɨrɨnɨro —Judayɨ́ nɨ́nɨ Jono nánɨ “Gorɨxoyá wɨ́á rókiamoagɨ́ worɨ́anɨ?” yaiwiarɨgɨ́á eŋagɨ nánɨ “Apɨ enɨ xɨxenɨ urɨpaxɨ́ mimónɨnɨ.” nɨrɨnɨro ámá iwaŋɨ́ neaeapɨ́rɨxɨnɨrɨ wáyɨ́ nero nánɨ áwaŋɨ́ murɨ́
33 Konopu talo lekolio wali Jisasindo ningei, “Lino naa lipo manjirimolo,” ningi.
33 re urɨgɨ́awixɨnɨ, “Oweoɨ, none majɨ́árɨnɨ.” urɨ́agɨ́a Jisaso “Nionɨ enɨ ‘Joxɨ e éɨrɨxɨnɨ.’ nɨrɨŋo nánɨ áwaŋɨ́ wí nɨsearɨmɨméɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.

Ler em outra tradução

Comparar com outra