Lucas 7

IMO vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kano unguma imbomando pilengei nimbe pora tipelie Jisas ulke kombu Kaperneam tukundo purumu.
1 Jesu tur etei eo binan sabuw hinowar in sasawar ufunamaim na Capernaum tit.
2 Akuna Rom Imbomanga ami iye nomi tenga kendemande te yu paa konopu mondorumumu kuro awili tepa topalie yu kolombai tepa lerimu.
2 Nati’imaim Roman baiyowayan orot ukwarin ana akirwairafin isan biyabow kwanekwan i sawow gagamin bai morobomih biwa’an.
3 Kano ami iyemuni Jisas orumu ulu pilipelie yuni Juda iye awili mare lipe Jisas molorumuna mundupelie nimbei, “Nanga kendemandemu kuro awili tepa tomo kani ongo yu teko koinjo liwi,” nimu.
3 Baise Jesu na nati’imaim titit ana tur nonowar ana maramaim, Jew hai orot gagamih iyunih hin Jesu biyan hitit ana akir wairafin baiyawasin isan Jesu hifefeyan.
4 — ausente —
4 Basit Jew hai orot gagamih hina Jesu biyan hitit turobe’emaim hifefeyan hio, “Iti orot ana yababan i ekokok kwanekwan o baibais initin ana akir wairafin iniyawas.
5 — ausente —
5 Anayabin ata sabuw isah i yabow, aki ai Kou’ay Bar wowab.”
6 Aku ningi ungu pilipelie Jisas eno kinye kano iyemunga ulkena pumbei purumu.
6 Basit bairi hin, naatu hina bar hibiyubin auman, baiyowayan orot ana ofonah afa iyunih hin Jesu biyan hitit hio, “Regah aki ai of iti na’atube eo, Aisim inan a nababan, anayabin ayu men orot gagamu boro inan au bar inatit.
7 — ausente —
7 Na’atube ayu auman taiyuwu ai’itu ayu men orot gewasu boro anan nanamaim anatit, baise akokok turawat nao au akir wairafin boro nayawas.
8 — ausente —
8 Anayabin ayu auman baiyowayah orot isah, au fair ema’am, orot ta aniyun anao, ‘Ni’imaim kwen.’ I boro nan, naatu orot ta isan anao, ‘Iti’imaim kuna.’ I boro nan, naatu au akir wairafin orot ta isan anao, ‘Iti kusinaf.’ I boro nasinaf.”
9 Jisasini Rom ami iye nomimuni nimu mele pilipelie yu konopu awini lipe mundupelie topele topa yu lombili oringi imbomando nimbei, “Nani enondo i tepo paimbo nimbo tiro. I Israel imbomanga talapena wendo mololi iyemuni na ungumuni kau manda tembalo konopu ltemo mele na kombuma pali, Israel kombuna tukundo, imbo tendekureni kape aku teko enge ningo ipuki tirimele mele paa naa karo,” nimu.
9 Jesu iti orot ana tur nonowar ifofofor men kafaita, naatu tatabir sabuw hi’ufunun bairi hinan iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen Israel wanawananamaim ama areremor, men kafa’imo orot ta ana baitumatum iti na’atube aitinimih.”
10 Aku nimu ungu pilkolio ami iye nomimuni Jisas molorumuna mundurumu iyema kano ami iyemunga ulkena yando ongolio kano kendemandemu koinjo pumbe molorumuna kanoringi.
10 Imaibo orot kob nayah himatabir maiye hin bar hititit, akir wairafin yawas ma’am hi’itin.
11 Jisas ulke kombu Nain nilina purumu, yu lombili andolima kinye imbo mare awini peya puringi.
11 Nati ufunamaim sabuw rau’ay gagamin na’in, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar wabin Nain imaim hitit.
12 Yu ulke kombu pape kerepuluna nondopa purumu wali Nene iye te kolorumu ono tenge taropela teko meko wendo pungei oringi. Kano kolorumu iyemu yunge anumu lapa taloni yu lomamu meringili altopa lapa kolorumu. Altopa yunge anumu ambo waimu molopili ungulumu yu kolorumula. Ungulu kanomu ono tengeindo imbo awini anumu kinye kopu teko puringi.
12 Jesu na bar merar ana fur awan titit auman, kwafur babin natun orot ta’imonamo morob, sabuw rau’ay gagamin na’in kwafur babin hibai hirerey auman natun hi’abar hititit bairi hitar.
13 Awilimuni ambomu kanopalie paa kondo kolopa yundo “Kola naa tewi,” nimu.
13 Jesu nuw kwafur babin i’itin ana maramaim dogoron wanawanan yababan awankaratan naatu kwafur isan eo, “Babin men inarerey.”
14 Aku wali yu imbo taropelamunga nondopa omba taropelamu omba ambolopalie meringi iyema we meko angilengei yuni nimbei, “Iye wenepomu nu makiliwi!” nimu.
14 Imaibo na sabuw biyah tit eof ir sum butubun, sabuw orot hi’abar hinan hinutanub hibat, Jesu orot murubin isan eo, “Orot boubun kumisirimih ayu ao!”
15 Kano wali kolorumu iyemu ola molopa yu ungu nimu. Kano wali Jisasini iye kolorumumu lipelie iyemu yunge anumu tirimu.
15 Orot murubin inu’in yawas misir mare ma tur eo. Jesu nawiy hairi hin hinah itin.
16 Jisasini aku ulu terimuna imbomani kanoko mini ltekolio ningei, “Apa! Gotenga profet iye awili te lino moromolona wendo omo lepamo,” ningo Gote yunge imbi ola ltindikolio ningei, “Gote yunge imboma moromelena omba lipe tapondomo,” ningi.
16 Sabuw etei orot murubin yawas mimisir hi’itin hai bir ra’at baise God ana merar hiyi wabin hibora’ara’ah hio, “Dinab orot fairin anababatun wanawanatamaim tit! God ana sabuw baiyawasih isan na!”
17 I Jisasini terimumunga temanemu kombu Judia pali kinye Judia wendo kombu lupe lupema pali kinye pileringi.
17 Jesu iti sisinaf ana tur ra’at tafaram Judea wanawanan hima’am etei hinowar na’atube tafaram nati sisibinamaim hima’am auman hinowar.
18 Jisasini terimu mele Jon yu lombili andolimani yundo ningo tiringi wali Jononi yu lombili andolimanga talo walio nimbelie nimbei,
18 — ausente —
19 “Goteni lipo mundumbo ombalo nimbe panjirimu iyemu nu, molo te lupe ombalomunga nokopo molamiliya nimbe i teko pungo nindipelio,” nimbe Jisas molorumuna elo lipe mundurumu.
19 — ausente —
20 Kano iye taloni Jisas molorumuna ongo yundo ningili, “Jon Imbo No Ltindilimuni ilto lipe mundupelie nimbei, Goteni Enonga lipo mundumbona ombalo nimbe panjirimu iyemu nu molo te lupe ombalomunga nokopo molamiliya nimo,” ningili.
20 Iti na’atube eo imaibo hina Jesu biyan hitit ana tur hi’owen hio, “Aki John Baptist o baibatiyimih iyafari ana, imih akokok inao ananowar, John o isa eo anonowar o iti ina, o aki boro orot ta isan anama anakaif.”
21 Aku teko waliko pilko kanoko angilengili wali Jisasini kuro torumu imboma kinye, konopuna kuro keri perimu imboma kinye, mongo akuli imbo awini kinye, tepa koinjo lipe molorumuna kanoringili.
21 Nati ana veya’amaim Jesu sabuw maumurih na’in hai sawow yumatah ta ta, naatu demon kauh hiyen hima hibiwawa’anih etei biyawasih. Naatu sabuw moumurih na’in matah fim iwa’an matah higewasin hinuwanuw.
22 Altopa Jisasini elondo nimbei, “Elo Jon moromona nendo pungo elo kinye pilko kanongele mele yundo ningo tiengili! Mongo akuli imboma kelko kombu kanoko, kimbo keri leli imboma kelko ola angilko andoko, kuro kendi noli imboma kelko imbo kangi angilko, komu tili imboma kelko ungu pilko, imbo kololima kelko koinjo pungo molko, imbo koropama ungu tukumemu pilko moromele. Aku teko Jonondo ningo tielio!
22 Imih Jesu John ana bai’ufununayah iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itah John ana tur kwa’owen. Sabuw matah fim higewasin tinuwanuw, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, kokom ani’anih biyah igewasin, tainih gugurih higewasin tur tenonowar, naatu sabuw morobone abiyawasih, tur gewasin i yababan sabuw isah abibinan.
23 Na paimbo kano iyemu moro ningo ipuki tiko, konopu talo naa panjiko molonge imboma eno tono kolko molko kondonge,” nimu.
23 Sabuw iyab erekasiy auman ayu tibitutumu i boro men baigegewasin hinab!”
24 Jononi mundurumu iye talo nendo puringili wali Jisasini kelepa imbo awini maku toko moloringimando Jon molorumu mele nimbei, “Kombu imbo naa pelina Jon imbo no ltindipe molorumu kinye eno kano kombu imbo naa pelimunga mele ambelemu kanongei puringiya? Imbo, kambe mele poporomeni mepa andopa molorumuna te kanongei puringiya? Jon yu aku tepa mele molo.
24 Kob nayah himatabir John isan hinan ufut, Jesu tatabir sabuw rau’ay gagamin hina hima’am ibatiyih eo, “Arar yan John abisa sisinaf itinamih kwatit kwan? Kotar wadar bi’inuwas itinamih kwan?
25 Aku tepa mele kanongei naa puringi lemo ambele mele kanongei puringiya? Iye te maminye paa pengama pakopa molorumuna kanongei puringiya? Jon yu aku tepa naa moromola. Imbo kamako molko, mele awini noiko, maminye paa penga pakoromelema iye nomi kingimanga ulkena kau moromelena karomele kano.
25 Abisa itinamih kwatit kwan? Orot sawar wairafin e’abur gewas ma’am itinamih kwan? En anayabin sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
26 Aku tepa imbo te kanongei naa puringi lemo Gotenga profet iye te kanongei puringiya? Nani eno paimbo nio. Jon yu paimbo Gotenga profet iye te, nalo yu we profet te molo. Yunge kongono olandopamu.
26 Imih kwao anowar. Abisa itinamih kwan? Dinab orot? Turobe, baise a tur ana’owen, iti orot i dinab oro’orot etei tafahimaim.
27 Yuni Goteni oi lipo mundumbo ombalo nimbe kanopa ltimu iyemunga aulkemu tepa wamorumu kanomu. Kano iyemu yundo Gotenga bukumunga tukundo nimbe peremo ungu te i tepa:
27 Anayabin John isan, God iti na’atube eo Buk Atamaninamaim hikirum,
28 Nani eno paimbo nio. Oi maina moloringi imboma Jon mele, te manda molo. Jon yu paa olandopa mele. Nalo kinye wai koinjo wendo oromo. I wai koinjomunga Goteni nokoromo imbomanga te paa imbi naa molombalo imbomu olandopa mele, Jon yu mandopa mele,” nimu.
28 Jesu iban eo maiye, “‘Tur anababatun a tur ao’owen, baibin hitatoub wanawanahimaim, orot men yait ta John natabirimih. Baise orot ta God ana aiwobomaim taiyuwin bikafai i John natabir.”
29 Jisasini aku tepa nimu ungu pilkolio we imboma kinye kou takisi lili iyema kinye Jisasini Jonondo nimu ungumu pilko penga pilko Gote kapi ningi. Kano imbomani oi Jon Imbo No Ltindilimuni nimu ungumu pilko penga pilkolio eno ulu pulu keri teringima umbulu tiko, konopu topele toko eno Jononi no ltindipili ningo no ltingi.
29 Sabuw etei, kabay o’onayah auman tur hinonowar ana maramaim, hiorereb God ana ef i turobe mutufurin, anayabin iti sabuw etei’imak i John bapataito itih.
30 Nalo Farisi iyema kinye, Gotenga ungumanga pulumu pilko ningo tili iyema kinye, kano Juda Imboma nokoringi iyema enoni Goteni Jon naa mundurumu ningo pilkolio, Goteni imbomanga lipo tapondopo tendembo nimu ungumu pilko keri pilko umbulu tikolio altoko Jononi eno no naa ltindipili ningo no naa ltingi.
30 Baise Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah God abisa sinafumih kokok i hikwahir men hisinaf naatu John ana bapataito hikwahir.
31 Aku wali Jisasini nimbei, “Kinye maina moromele imbomanga eno ambe tepa mele nimbo manda lepo nemboa.
31 “Imih sabuw iti boun tema’am hai itin boro abisa’amaim anayai anao? Hai itinin i mi’itube?
32 Eno imboma maku toko moromele kombuna bakuluma kindipo nongo moromele mele. Kano bakulu aku tepa mareni nendo yando ningei, ‘Kunana nimolo nalo eno peya kunana nemili ungu naa ningi. Altopo kola temolo nalo eno peya kola teamili ungu naa ningi,’ ningo nimele.
32 Sabuw hai itinin i Kek gidigidih urababan tefafafow na’atube. Kek turih boro turahinah isah hio, ‘Aki tabin ana douduf arabirab baise kwa men kwabenabenamih. Naatu aki morob ana ew atatabor, baise kwa men kwarerereyamih.’
33 Jon Imbo No Ltindilimu ombalie kere langi kinye no wain kinye naa nomba, molopa naa kondorumu, nalo eno yu kanoko keri pilkolio ningei, yunge konopuna kuro keri peremo ningi.
33 John Baptist nan ana veya’amaim yohar bay, harew fokarih men eaa tomatom, naatu kwa kwao, ‘Iti orot i demon kaun hiyen!’
34 Nalo Iyemunga Malo ombalie kere langi kinye no wain kinye norumu ulu kanoko keri pilkolio ningei, ‘Yu kere langi awini nomba, no wain pulumu nomba, keke lepo topa teremo,’ ningolio altoko ningei, ‘Yu kou takisi lili iyema kinye, ulu pulu keri teremele imboma kinye yu peya tendekuna molamili nimbe teremo,’ nimele.
34 Baise Orot Natun na bay harew eaa tomatom kwa kwao, ‘Iti orot i ana bay aa naatu ana harew tom kakafin, kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah hai begon!’
35 Nalo Gotenga ungu lipe manjili ulumu pimele bakulumani ulu tukume tekolio Gotenga lipe manjilimu paimbo ltemo liko ondoromele,” nimu.
35 Baise God ana ukwar rerekab i sabuw iyab hikok tebaib isah ebiturobe.”
36 Walite, Farisi iye te Saimon nilimuni Jisasindo langi peya nambili owi nimu wali yunge ulkena tuku pumbe akuna langi polona nondopa polo tenga mainye molorumu kano wali
36 Pharisee orot ta wabin Simon Jesu ifefeyan na ana baremaim hairi bay aa isan, basit Jesu na orot ana bar run hairi hima bay hi’aa.
37 aku ulke kombuna molorumu ambo keri teni Jisas yu kano Farisi iyemunga ulkena tuku langi nomba molorumu pilipelie, yu kopongo wele paa penga te mingi pali lipe akuna mepa pumbelie,
37 Babin ta bowabow kakafin wairafin nati bar meraramaim ma’am, Jesu Pharisee ana baremaim ma bay eaa ana tur nowar, basit re kibub wabin alabaster kabayamaim hikwak biya rarouw yamurin gewasin hisuwai batabat bai na
38 Jisas molorumuna umbulkondo kimbona nondopa kola tepa angilipelie, Jisas yunge kimbo talo kola mongona orumumani kulumie tondopa, ambo yunge pinyewe lapiemuni kano kimbo talo kulu tondopa, kimbo talo nunu nimbe, kopongo wel mepa orumu kanomuni kimbona ondopa kandorumu.
38 Jesu ufunane bat, anamaim rerey maturin re an hihuruf, naatu kwafure aribunamaim Jesu an sasam naatu an mamay. Imaibo raiy bai Jesu anamaim isuwai re.
39 Kano ulke pulu iye Farisi Saimon yuni ambomuni aku terimu ulu kanopalie yunu konopu lipe manjipelie i iyemu paa paimbo Gotenga profet iye te molkanje i ambo yu amboltomomu moromo mele kinye ulu keri teremo mele kinye manda lipe manjipili na naa ambolko, ongo wendo pa nilka konopu lerimu.
39 Iti na’atube sisinaf Pharisee orot i’itin ana maramaim, nuhinamaim not eo, “Iti orot dinab mowan na’at iti babin ebubutubun boro taso’ob, naatu boro taso’ob iti babin i yait, anayabin iti babin i bowabow kakafin wairafin!”
40 Jisasini Saimon konopuna lerimu mele lipe manjipelie yundo nimbei, “Saimon, nu ungu te nemboi,” nimu wali Saimononi topondopa nimbei, “Ungu Mane Tilimu, manda, niwi!” nimu.
40 Naatu Jesu eo, “Simon, ayu tur ta anao inanowar.” “Bo i aisim bai’obaiyenayan. Kuo anowar.”
41 Aku tepa nimu wali Jisasini yundo temane te topa nimbei, “Iye teni iye talo kou mone pundu anjipe tirimu. Te pundu awili 100 kina mele tipe, te 10 kina mele tirimu.
41 Jesu eo, “Orot rou’ab hin orot ta kabay wairafin biyan kabay isan hifefeyan, basit orot 500 kina bai orot ta itin naatu 50 kina bai orot ta itin.
42 Altoko elo peya pundu manda naa toringili kinye iye pundu anjirimu kano iyemuni kano pundu talo we tiye kolopa ulure molo, yu tepili nimu. Aku nimumunga iye talonga narini yu konopu olandopa mondorumu konopu ltenoya?” nimbe Jisasini Farisi iyemundo aku tepa nimbe waltindirimu.
42 Baise ana maramaim orot hairi aurih men karam boro orot kabay wairafin ana kabay wan hitay, imih orot kabay matuwan turan hairi’ika wabih bosairen. Imih orot menatan isan i ana yabow ra’at?”
43 Kano Farisi iye Saimononi yundo topondopa nimbei, “Pundu awili anjirimu iyemu, konopu lteo,” nimu wali Jisasini paa nino nimu.
43 Simon Jesu iya’afut eo, “Anotanot orot nati kabay gagamin baibine.” Imaibo Jesu Simon iu, “Nati kuo i turobe.”
44 Kano kinye Jisasini topele topa kano ambomu angilerimuna kanopalie Saimonondo nimbei, “I ambomu kanowi. Na nunge ulkena tukundo ondu wali nuni kimbo kulumie towi ningo no naa tinio nalo i ambomuni nanga kimbo yunge kola mongoni kulumie tondopa, yunge pinyewe lapiemuni nanga kimbo kulu tondomo.
44 Imaibo Jesu tatabir babin isan Simon iu, “Iti babin i’itin? Ayu ana o a bar atit o men au sauwin isan harew iyai’imih, baise iti babin maturinamaim au sauw naatu aribunamaim au sasam.
45 Na ondu wali nuni na naa kangulunio nalo i ambomuni na morona ombalie wali temo mele nanga kimbo kangulupe moromo.
45 O men au merar iyi imamayu’umih, baise iti babin a bar aruruka busuruf au mamay men ihamiyimih.
46 Na ondu wali nuni nanga pinyewena kopongo wele liko wakulu naa kandonio nalo i ambomuni nanga kimbo talo kopongo wel penga teni wakulu kandondoromo.
46 O men olive iroro’onamaim aribu isuwei’imih, baise iti babin raiy yamurin gewasin au’umaim isuwai re.
47 Yuni ulu pulu keri awini terimuma omba wendo pumomunga na konopu awili tepa mondopalie aku tepa temo. Nalo ulu pulu keri koltalo kau teremo imbomu yunge terimu mele omba wendo pupili nimbo iyemu konopu alaye tepa mondombalo,” nimu.
47 Imih anababatun a tur ao’owen, iti babin ana bowabow kakafin maumurih na’in etei’imak anotanot tawiyen, anayabin ana yabow gagamin na’in ayu itu. Baise orot yait ana bowabow kakafin kikimin anotanotawiyen i ana yabow kikimin.”
48 Iye Saimonondo aku tepa nimbe pora tipelie, ambomundo nimbei, “Nu ulu pulu keri terinu nunge konopuna peremoma omba wendo pupili! Tiye kolopo altopo naa lipo manjimbo,” nimu.
48 Imaibo Jesu babin isan eo, “A bowabow kakafih etei i anotanotawiyen.”
49 Aku nimu ungu pilkolio yu kinye langi nongo moloringi mareni yuni nimu mele pilko keri pilkolio enono nendo yando ungu i teko ningei, “I iye imbomani ulu pulu keri teremelema omba wendo pupili nimo iyemu yu nariya? Yu Gote konopu lepalie nimonje?” ningi.
49 Sabuw afa bairi hima bay hi’aau, hibusuruf taiyuwih hibabatiyih, “Iti i abi’orot bowabow kakafih notawiyenayan.”
50 Kano wali, Jisasini ambomundo kamukumu nimbei, “Nani nu ulu pulu keri terinu mele omba wendo pupili manda nimbo ningo ipuki tiko ninomunga na paimbo aku tepo manda lipo tapondoro kani nu konopu ame topili molko puwi,” nimu.
50 Baise Jesu babin isan eo, “O a baitumatumamaim iyawasi tufuwamaim inatit inan.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra