Lucas 13
IMO vs ARIB
1 Kano kinye Jisasini ungu mane tirimuna moloringi imbo mareni yundo temane toko tikolio ningei, “Kombu Galili imbo mareni Gote popo toko kalko molangei Rom gavman iye awili Pailateni eno topa kondorumu,” ningo temane toringi.
1 Ora, naquele mesmo tempo estavam presentes alguns que lhe falavam dos galileus cujo sangue Pilatos misturara com os sacrifícios deles.
2 Jisasini aku temanemu pilipelie enondo nimbei, “Kombu Galili imboma aku teko mindili noringi ulu pilkolio Galili imbo moloringi lupe wemani ulu pulu keri teringi mele mandopa, kano mindili noringi imboma ulu pulu keri teringi mele paa olandopa konopu ltemeleya?
2 Respondeu-lhes Jesus: Pensais vós que esses foram maiores pecadores do que todos os galileus, por terem padecido tais coisas?
3 Paimbo nani enondo aku tepa molo nio. I moltomele imboma, eno ulu pulu keri teremelema umbulu tiko munduko kelko konopu topele toko naa tenge lemo eno aku teko toko kondongela,” nimu.
3 Não, eu vos digo; antes, se não vos arrependerdes, todos de igual modo perecereis.
4 Altopa Jisasini temane te topalie nimbei, “Ulke kombu awili Jerusalem tukundo kombu kelo Siloam kouni takoli ulke awili olana te topa kalalu tepa topa mainye mundupelie imbo 18 topa kondorumuna koloringi. Kano imboma ulke kombu Jerusalem imbo lupe moloringimani pali ulu pulu keri teringi mele mandopa, koloringi imbomani ulu pulu keri teringi mele paa olandopa konopu ltemele ya?
4 Ou pensais que aqueles dezoito, sobre os quais caiu a torre de Siloé e os matou, foram mais culpados do que todos os outros habitantes de Jerusalém?
5 Paimbo nani enondo aku tepa molo nio. I moltomele imboma, eno ulu pulu keri teremelema umbulu tiko munduko kelko konopu topele toko naa tenge lemo eno aku teko kolongela,” nimu.
5 Não, eu vos digo; antes, se não vos arrependerdes, todos de igual modo perecereis.
6 Jisasini aku ungu nimbelie ungu iko te topalie enondo nimbei, “Iye teni unjo fik te yunge unjo wain poinyena imbo panjirimu. Altopa fik mongo tombalo nimbe omba kanorumu kinye te naa torumu.
6 E passou a narrar esta parábola: Certo homem tinha uma figueira plantada na sua vinha; e indo procurar fruto nela, e não o achou.
7 Fik mongo te naa torumu kano wali yunge unjo wain poinye tapu iyemundo nimbei, ‘Piliwi! Poinye yupoko peya i unjo fik angimomunga ombo kanoru nalo fik mongo tendeku kape naa torumu kani yu mai kopongo we noromo kani peke toko ltewi,’ nimu.
7 Disse então ao viticultor: Eis que há três anos venho procurar fruto nesta figueira, e não o acho; corta-a; para que ocupa ela ainda a terra inutilmente?
8 Poinye pulu iyemu aku tepa nimu kano kinye poinye tapu iyemuni yundo topondopa nimbei, ‘Awilimu, i poinye tendekumu kau aku unjomu we angilipili! Unjomu akopa mongo topili nimbo unjo puluna era tepo mai mundupo kongi le lipo mundupo tembo.
8 Respondeu-lhe ele: Senhor, deixa-a este ano ainda, até que eu cave em derredor, e lhe deite estrume;
9 Pele nekondo poinyemunga mongo tomo lemo paa penga. Naa tomo lemo kamukumu peke tani,’ nimu,” nimbe Jisasini nimu.
9 e se no futuro der fruto, bem; mas, se não, cortá-la-ás.
10 Walite, Juda Imbomanga koro mololi wale Sabat tenga Juda imboma maku toko Gotenga ungu pileringi ulke tenga tuku Jisas pumbelie imboma ungu mane tipe molorumu.
10 Jesus estava ensinando numa das sinagogas no sábado.
11 Akuna ambo te molorumu, yu kuro topa umbulu langorumuna ola angilipe tinio timbeindo perepa molorumu. Yu aku tepa molopili poinye 18 omba purumu.
11 E estava ali uma mulher que tinha um espírito de enfermidade havia já dezoito anos; e andava encurvada, e não podia de modo algum endireitar-se.
12 Jisasini kano ambomu kanopalie yundo owi nimbelie nimbei, “Ambomu, nu kuro torumumu topa kelepili!” nimbelie
12 Vendo-a Jesus, chamou-a, e disse-lhe: Mulher, estás livre da tua enfermidade;
13 ambomu kini ambolorumu kano wali yu tamburumbu tumbi tipe ola angilipelie Gote kapi nimu.
13 e impôs-lhe as mãos e imediatamente ela se endireitou, e glorificava a Deus.
14 Nalo kano ulkemu nokorumu iyemu yuni Jisas koro mololi wali Sabatemunga imbo tepa koinjo ltimuna kanopa keri pilipelie akuna maku toringi imbomando nimbei, “Kongono wali ki te talo pakera ltemomanga teko koinjo lengei onge manda. Nalo koro mololi Sabat waimunga manda naa tenge, molo,” nimu.
14 Então o chefe da sinagoga, indignado porque Jesus curara no sábado, tomando a palavra disse à multidão: Seis dias há em que se deve trabalhar; vinde, pois, neles para serdes curados, e não no dia de sábado.
15 Yuni aku tepa nimu kano kinye Jisasini nimbei, “Eno topele mapele iyema. Waliwali koro mololi wali Sabat wendo oromo kinye eno pali yu mele mele enonga kongi kao molo kongi donki langi nomba molorumuna moki leko no oromo kombu tenga no nopili ningo meko purumele kanomu.
15 Respondeu-lhe, porém, o Senhor: Hipócritas, no sábado não desprende da manjedoura cada um de vós o seu boi, ou jumento, para o levar a beber?
16 Eno enonga kongima Sabat walimunga paa moki leko nokoromele kano, i ambomu Sabat walimunga paa lipo tapondoro. Kongimu mandopa mele, ambomu olandopa mele kanomu. Akumunga i ambomu, yu Abrahameni kalopa ltimu ambo te, kuromanga nomi Sataneni yu poinye 18 mindili tirimu ambomu Sabat walimunga moki lepo nokoro mele tepo kenjiro konopu ltemeleya?” nimbe waltindirimu.
16 E não devia ser solta desta prisão, no dia de sábado, esta que é filha de Abraão, a qual há dezoito anos Satanás tinha presa?
17 Yu aku tepa nimu kinye yu terimu mele kanoko keri pileringima mai koloringi. We imbomani yu ulu enge nili terimuma kanokolio tono koloringi.
17 E dizendo ele essas coisas, todos os seus adversário ficavam envergonhados; e todo o povo se alegrava por todas as coisas gloriosas que eram feitas por ele.
18 Kano kinye Jisasini imbomando kelepa nimbei, “Gote iye nomi kingimu molopa yunge imboma nokombalo molonge mele ambe tepa mele manda lepo nembonje.
18 Ele, pois, dizia: A que é semelhante o reino de Deus, e a que o compararei?
19 Yu i tepa: Iye teni yu unjo mongo paa kelo te, yunge poinyena mundurumu kano kinye kano unjo mongomu muli topa akopa unjo awili te angilerimu kano kinye aku unjo komanga kera manga takoko peringi,” nimu.
19 É semelhante a um grão de mostarda que um homem tomou e lançou na sua horta; cresceu, e fez-se árvore, e em seus ramos se aninharam as aves do céu.
20 “Gote iye nomi kingimu molopa yunge imboma nokombalo molonge mele ambe tepa mele manda lepo nembonje?
20 E disse outra vez: A que compararei o reino de Deus?
21 Ambo teni yu langi plawa akoli mele isi nili walo kolte lipelie plawa awininga tukundo panjirimu kano kinye plawa pali akorumu aku tepa melela,” nimu.
21 É semelhante ao fermento que uma mulher tomou e misturou com três medidas de farinha, até ficar toda ela levedada.
22 Jisas ulke kombu awili Jerusalem purumo aulkena pumbei pumbelie ulke kombu awilima kinye keloma kinye pumbe, akumanga moloringi imboma ungu mane tilipe purumu.
22 Assim percorria Jesus as cidades e as aldeias, ensinando, e caminhando para Jerusalém.
23 Kano imbomanga teni yu walipe pilipelie nimbei, “Awilimu, Gote molombalo kombuna tukundo pungo kamukumu molko kondoko punge imboma koltalo kauya?” nimbe waltindirimu kano kinye yuni enondo nimbei,
23 E alguém lhe perguntou: Senhor, são poucos os que se salvam? Ao que ele lhes respondeu:
24 “Gote iye nomi kingimu molombalo ulkemunga kerepulu paa kelona imbo awini kanona tuku pungeindo perenge. Akumunga kano ulkena tukundo pungo molongeindo eno enge ningo paio nimbo nio.
24 Porfiai por entrar pela porta estreita; porque eu vos digo que muitos procurarão entrar, e não poderão.
25 Kano ulke Goteni ola angilipe nambu timbelo kinye eno pena molkolio, kune gaungau tikolio waliko pilkolio ningei, ‘Awilimu, lino nu kinye peya molamili wamili kani linonga ulke nambu tondowi,’ ninge kinye yuni enondo nimbei, ‘Tena molkolio oromeleya? Eno imbo tekai marenje naa lipo manjiro,’ nimbelo.
25 Quando o dono da casa se tiver levantado e cerrado a porta, e vós começardes, de fora, a bater à porta, dizendo: Senhor, abre-nos; e ele vos responder: Não sei donde vós sois;
26 Yuni aku tepa nimbelo kinye enoni yundo ningei, ‘Nu peya kere norumulu. Linonga ulke kombumanga ongolio lino ungu mane tirinu kano,’ ninge.
26 então começareis a dizer: Comemos e bebemos na tua presença, e tu ensinaste nas nossas ruas;
27 Nalo yuni enondo nimbei, ‘Eno nemboi pileio! Eno imbo tekaima na naa lipo manjiro. Eno ulu pulu keri teko moromele imboma pali na morona anjo paio,’ nimbelo.
27 e ele vos responderá: Não sei donde sois; apartai-vos de mim, vós todos os que praticais a iniqüidade.
28 Akuna tawendo molkolio eno anda kolepale Abraham, Aisak, Jekop poko kinye Gotenga iye profetema pali kinye, eno Gote iye nomi kingimu molopa nokombalo kombuna tukundo molongena kanokolio eno enono akuna tawendo molkolio eio ningo kola teko molonge.
28 Ali haverá choro e ranger de dentes quando virdes Abraão, Isaque, Jacó e todos os profetas no reino de Deus, e vós lançados fora.
29 Israel imboma eno kau Gote iye nomi kingimu molopa nokombalo kombuna tukundo naa punge. Mai kombuna pali imbo mare Gote iye nomi kingimu molopa nokombalo kombuna tukundo pungo Gote kinye peya langi nongo molonge.
29 Muitos virão do oriente e do ocidente, do norte e do sul, e reclinar-se-ão à mesa no reino de Deus.
30 Pileio! Mandoko moromele imbo mare Gote iye nomi kingimu molopa nokombalo kombuna tukundo kiyendo molonge. Kiyendo moromele imbo mare mandoko molonge,” nimu.
30 Pois há últimos que serão primeiros, e primeiros que serão últimos.
31 Aku tepa mane tilipe purumu kinye Farisi iye mareni ongo Jisasindo ningei, “Iye Nomi King Heroteni nu topo kondambo nimbe moromo kani nu ina naa molkolio tenga kowa puwi!” ningi.
31 Naquela mesma hora chegaram alguns fariseus que lhe disseram: Sai, e retira-te daqui, porque Herodes quer matar-te.
32 Jisasini enondo nimbei, “Na tombai teremo iyemu, yu kolo topa konopu keri peli owa takera mele akumu moromona i ungumu pungo ningo tipeio!” nimbelie nimbei, “Kinye otili talo kuro kerima imbomanga konopuna peremoma makoropo, kuro toli imboma tepo koinjo lipo tepo molopolio akinjo wali yupoko tipena na kongono tepo moromu tepo pora timbo.
32 Respondeu-lhes Jesus: Ide e dizei a essa raposa: Eis que vou expulsando demônios e fazendo curas, hoje e amanhã, e no terceiro dia serei consumado.
33 Nalo Jerusalem pumboindo kinye kape otili akinjo kape na we kongono telipo pumbo. Gotenga iye profet te ulke kombu awili Jerusalem tawendo manda naa kolombalo. Akumunga Jerusalem kombuna kolombo,” nimu.
33 Importa, contudo, caminhar hoje, amanhã, e no dia seguinte; porque não convém que morra um profeta fora de Jerusalém.
34 Jisas yuni Jerusalemendo ungu te aku tepa nimbelie Jerusalem moloringi imboma yu kondo kolopalie enondo nimbei, “O Jerusalem imboma, Goteni eno moloringina yunge kongono tendeli iye profet mundurumu iyema toko kondoko, Goteni eno Liko tapondangei nimbe mundurumu iyema kouni toko teremele imboma, kera gula amboi yunge waloma lipe yunge kongona lopeke teremo mele nani wali awini eno aku tepo nokolka nalo eno molo ningi.
34 Jerusalém, Jerusalém, que matas os profetas, e apedrejas os que a ti são enviados! Quantas vezes quis eu ajuntar os teus filhos, como a galinha ajunta a sua ninhada debaixo das asas, e não quiseste!
35 Akumunga pileio! Opa pule ongo eno tonge kinye Goteni altopa eno naa nokopa naa lipe tapondombalo kani eno kinye enonga kombumu kinye enonga ulke tempelemu kinye ongo kamukumu toko bembo tinge. Enondo ungu te peya nimbo tiemboi! Eno Jerusalem imboma, enoni nando Awilimuni lipe mundurumu oromo iyemu imbi ola molopa, molopa kondopili ninge walimunga na altoko kanonge. Oi molo,” nimu.
35 Eis aí, abandonada vos é a vossa casa. E eu vos digo que não me vereis até que venha o tempo em que digais: Bendito aquele que vem em nome do Senhor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?