João 4
IMO vs AAI
1 Juda imbomanga iye nomi Farisimani ungu te pileringi mele i tepa, Jisas moromona imbo awini no ltindipili ningo purumele, Jon moromona imbo koltalo mele no ltindipili ningo purumele ningi ungumu pileringi.
1 Pharisee hinowar Jesu i bigegesairih naatu John natabir ana bai’ufununayah moumurih na’in bapataito ebitih,
2 (Nalo Jisas yu lombili puringi imboma yuni no naa ltindirimu. Yunge lombili andoli iyemani imboma no ltindiringi.)
2 turobe iti i men Jesu bapataito ebitih, baise i ana bai’ufununayah.
3 Aku wali, Farisi iyemani temane akumu pileringi mele pilipelie Awilimuni kombu Judia distrik tiye kolopa kombu Galili distrikindo altopa pumbei purumu.
3 Anamaramaim Jesu, i Judea ihamiy naatu matabir maiye in Galilee.
4 Yu Galili pumbei aulke akumu kombu Samaria imunana lerimu.
4 Boun ana remoramaim i boro Samaria wanawanan narun nan.
5 Aulkemu aku tepa lerimuna yu Samaria ulke kombu tenga orumu, aku taunomunga imbimu Sikar. Aku kombumu lino Juda imbomanga ara kaue Jekoponi yunge malo Josep tirimu maimunga nondopa lerimu.
5 Imih i Samaria bar merar wabin Sychar tit, Jacob ana me kamar i natun Joseph bitin i sisibinamaim.
6 Jekoponi no molopili nimbe muru akurumu aku no mongolumu kano kombu Sikar lerimu. Jisas aulke tuluena orumumunga tiye terimuna aku no kulendona omba mainye molopa mulu pilerimu. Kombu awi tangoli mele akuna omba molorumu.
6 Jacob ana harew karakar i nati’imaim, naatu Jesu ef nan hahar, karakar sisibin mara’at ma. Nati i ouyit.
7 — ausente —
7 Samaria babin harew huninamih nan anamaramaim, Jesu babin isan eo, “Karam harew ititu atatom?Jesus Samaritan babin hairi tibidudur|alt="Jesus talking to Samaritan woman" src="CN01674B.TIF" size="col" loc="Jhn 4.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.7"
8 — ausente —
8 I ana bai’ufununayah hin bar merar bay tobonamih.
9 Samaria ambomuni yundo nimbei, “Nu Juda iyemu. Na Samaria ambomu. Ambe temona nando no tiwi ninoya?” nimu. (Aku nimumunga ungu pulumu i tepa: Juda imbomani Samaria imboma kanoko keri pilko langi tendekumu moke teko naa nongo, eno kinye tendekuna kopu teko naa andoringi aku ungundo nimu.)
9 Samaria babin Jesu isan eo, “O i Jew naatu ayu i Samaria babin. Mi’itube ayu isou harewamih kufefefeyan?” (Jew hai naukwat, o hai kerowas boro men Samaria bairi hinafaram hinaa hinatom.)
10 Jisasini topondopalie ambomundo nimbei, “Goteni melemu we tirimo mele liko manjiko, i iye no tiwi nimu iyemu kanoko imbi tilinanje yundo no tiwi nilino kinye yuni koinjo molopa kau puli nomu nu tilka,” nimu.
10 Jesu, babin isan iya’afut eo, “O God ana siwar itasoso’ob na’at yait o isa harew tomamih efefeyan, o boro itibatiy i boro yawas ana harew tit itatom”.
11 Ambomuni topondopa nimbei, “Awilimu, nu no koloni mingi te naa menio. No muruna paa mainye moromo. I no koinjo molopa kau puli nino nomu nuni tena kolkolio tinioya?
11 Babin eo, “Aro, o taratarfuruwen men ibai ina naatu karakar ana sou i manin na’in ra’iy in. Karakar menatanamaim boro iti yawas ana harew inab?
12 Linonga kaue i no mongolu tirimu iye Jekop, yu kinye yunge bakuluma kinye yunge ari tirimelema kinye i nomu noringi, kano iyemu mainyendopa nu olandopa ningo ninoya?” nimu.
12 Iti karakar i aki agir Jacob kair imaim ma tomatom, naatu ana haru ana for ouman. Iti karakar aki iti. O taiyuw ku’o’o, o Jacob inatabir?
13 Jisasini topondopa nimbei, “I no mongoluna no nongei imboma altopa no wali kolonge,
13 Jesu iya’afut eo, “Orot babin etei iti harew natomatom boro sikan namamah maiye,
14 nalo nani no timbo nonge imboma altoko eno no wali naa kolonge. Paimbo nio, nani no timbona nonge imbomanga konopuna no akupe pikopiko nimbe kau molopa, koinjo molko kau punge ulu pulumu timbelo,” nimu.
14 baise yait ayu harew anitin natomatom boro men sikan namamah. Naatu harew nati ayu anabitin boro wanawananamaim harew buruburur namatar. Naatu yawas’anaharew imaim na’in nitin, naatu yawas wanatowan nab.
15 Jisasini ungu iko torumu mele naa pilipelie nimumuni, ambomuni yundo nimbei, “Awilimu, na altopa no wali naa tepili, ya altopo takiraki ombo no naa kolambo kani nuni no ninomu nambo tiwi!” nimu.
15 Babin Jesu isan eo,” Aro, harew nati ayu kwiti saise ayu men sikou namamaa nan naatu men mar etei iti’imaim harew huninamih anan.”
16 Jisasini yundo nimbei, “Nunge iyemu waye wangili, pungo lipuwi!” nimu.
16 Jesu babin iu, “Kwen ku’af aaw isan naatu kumatabir kuna.”
17 Ambomuni topondopa nimbei, “Nanga iye te naa moromo,” nimu. Jisasini nimbei, “Nunge iye te naa moromo ninomu paimbo nino.
17 Babin iya’afut eo, “Ayu aawu en.” Jesu eo,” O aaw en ku’o’o i turobe.”
18 Oi nu iye kite pakera purunu. Kinye nu iye te peya perembelemu nunge omena molo. Nuni kinye ungu ninomu paimbo nino,” nimu.
18 Anababatun, o oro’orot etei five, i aa’awanen naatu orot iti boun airi kwama’am i men o aawamih. Abistan iti boun i’o’o i turobe.”
19 Ambomuni yundo nimbei, “Awilimu, na lipo manjiro, nu Gotenga iye profet te lepamo.
19 Babin eo, “Aro, ayu ai’iti, o i dinab orot.”
20 Linonga ara kaueni i mulu kembona Gote popo toko kapi ningi nalo eno Juda imbomani ningei, Gote popo toko kapi ninge kombumu paa Jerusalem kau, nimele,” nimu.
20 “Aki ai a’agir iti oyawemaim hikwakwafir, baise kwa Jew kwa’o’o kwafiren efan i Jerusalemamaim tanakwafir.”
21 Jisasini enge nimbe nimbei, “Ambomu, nani nio ungumu pilko lieni! Wai te wendo ombalo aku walimunga i mai pangina kape Jerusalem kape imbomani Lapa popo toko kapi naa ninge. Eno Samaria imbomani popo toko kapi nimele iyemu pilko tunduko we nimele.
21 Jesu eorereb eo, “Babin ayu initutumu, veya i enan anamaramaim kwa boro men Tamat no oyawemaim o Jerusalemamaim kwanakwafir.
22 Nalo Goteni imbomanga kolopa tukundo limbei iyemu Juda imbomanga talape wendo ombalo nimumuni lino Juda imbomani Gote paa lipo manjipolio popo topo kapi nimolo.
22 Kwa Samaria men kwaso’ob abistan kwakwakwafir, aki aso’ob abistan a kwakwafir, anayabin yawas i Jew sabuw biyahine na.
23 Nalo wai te wendo ombai pereremo kinye wendo oromo. Gote tumbi tiko popo toromele imbomani ulu tukume toya toko Mini Kake Teli enge tirimomuni Ara kapi ningo popo toromele. Imbo aku tepama Arani konopu mondoromo.
23 Veya i enan naatu natitaka anamaramaim anababatun kwafirenayah boro Regah turobe naatu Anuninamaim hinakwafir, naatu kwafirinayah iti na’atube i boun Regah enunuwet.
24 Gote yu minimu, akumunga yu popo toko kapi ninge imbomani yunge Minimuni enge tirimomunga ulu tengena tukume pembalo,” nimu.
24 God i Anunin, naatu i ana kwafirenayah i turobe naatu Anuninamaim hinakwafir.”
25 Ambomuni nimbei, “Iye nomi Mesaia ombalo. Yu ombalie ungumunga puluma pali lino wamba nimbe timbelo,” nimu. (Hibru unguna Mesaia ningi akumu, Grik unguna Kraist ningi aku ungu talonga pulumu tendekumu. Ungu talonga pulumu i tepa, Goteni lino maina imboma nokopili iye lipo mundumbo nimbe panjirimu.)
25 Babin eo, “Ayu nati Roubininenayan i aso’ob (Keriso terarouw) i enan. I nanan ana veya i boro sawar etei it isat nakubuna.”
26 Aku wali Jisasini enge nimbe nimbei, “Akumupe na. Ombalo ningi iyemu kinye nu kinye i ungu nimbolo,” nimu.
26 Imaibo Jesu eorereb eo, “Ayu i yait? Ayu yait airit ta’o’o.”
27 Yu aku nimbe molopili yunge lombili andoli iyema kelko yando ongolio ningimuni, yu ambo te kinye ungu ningo moloringilina kanokolio konopu awini liko munduringi. Nalo iye teni ‘Nu ambele mele lini terenoya?’ molo ‘Ambomu kinye ambe temona ungu ningo morombeleya?’ ningo teni kape naa waliko pileringi.
27 Jesu eo oumatan, ana bai’ufununayah himatabir hina hitit naatu Jesu babin hairi hibidudur hi’itih hi’ororsa’ir. Baise men yait ta kok babin tibatiy, o Jesu hitibatiy, “Anayabin aisimamih babin airi kwabidudur?”
28 Aku wali ambo kanomu yunge no mingimu tiye kolopa yu altopa kombu taunona nendo pumbelie imbomando nimbei,
28 Naatu babin ana harew hunihun ihamiy, i matabir in bar merar tit naatu sabuw nati’imaim hima’am hai tur eo’wen,
29 “Na ulu teruma pali iye teni na nimbe timo iyemu eno ongo kanaio! Goteni lino nokombalo iye te lipo mundumbo nimu iye Kraist akumu yunje?” nimu.
29 Kwana tan orot kwa’itin, sawar abistanawat asisinaf etei’imak au tur eowen. Ta’itin i Roubinineyan wariten?”
30 Aku nimu ungumu pilkolio imboma taun tiye kolko Jisas molorumuna ongei oringi.
30 Naatu bar merar hihamiy naatu sabuw etei ef hinuwet hin Jesu biyan hitit.
31 Aku teko molangei yunge lombili andolimani yu toperope tikolio ningei, “Ungu Mane Tilimu, langi te nowi,” ningi.
31 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah hi’o, “Bai’obaiyenayan bay ta ku’aan ya kurutan!”
32 Nalo yuni enondo nimbei, “Na langi nombomu ltemo, nalo akumu eno naa pilko naa karomele,” nimu.
32 Baise i isah eo, “Ayu au bay menamaim ana’ani’aan kwa men kafa’imo kwaso’ob.”
33 Aku nimu ungu pilkolio yunge lombili andolimani nendo yando ningolio ningei, “Imbo teni langi oi mepa omba timonje?” ningi.
33 Imih bai’ufununayah taiyuwih hima hi’o, “Ta’itin sabuw afa bay hibow hina hitin eaa wariten?”
34 Jisasini nimbei, “Nanga langi i tepa, Na kongono tepuwi nimbe lipe mundurumu iyemuni konopu mondoromo uluma tepo, yunge kongonomu tepo pora timbo. Akumu nanga langimu.
34 Jesu eo, “Ayu au bay, i yait ayu biyafaru i anakok anabosiyasiyar anasinaf naatu bowabow ayu bitu i anabow anisawar.
35 Enoni oli kite omba pumbelo wali rais wit nowi lembalo, inie topo lipo noimolo nimele kanomu. Nalo nani enondo poinyema kanaio nio! Poinyena langi pali koro nowi ltemo.
35 Kwa iti na’atube kwa’o’o, ’Sumar kwafe’en o tafanamaim aki boro anafour’. Baise a tur ao’owen, Kwa matatoniwa’an me kwana’itin gewas naatu bay iyamur sawar fourin isan ana veya tit.
36 Langima lepa kau pupili nimbe inie tondopa noirimo iyemu yunge kongonomunga mele pundu toko tiringima limbelo. Aku tenderemomunga poinye tepa langi panjirimu iyemu kinye langi inie tondoromo iyemu kinye waye talo tono kolongele.
36 Boun auman fourayan boro hibaiyan ana kabay nab, naatu bay four eya’ay ma’ama wanatowan isan, imih ta’itin tanumayan naatu fourayan i hairi auta’imon hiniyasisir.
37 Akumunga iye teni langi imbo panjirimo, teni langi inie toromo nimele ungumu paimbo.
37 Abistan hi’o’o i turobe, “Orot ta’imon etatanum naatu orot ta’imon efafour”.
38 Langi enoni imbo naa panjiringima nani eno inie topaio nimbo lipo munduru. Imbo lupemani poinye mindili nongo teringi, nalo imbo lupemani teringi langima eno inie toromele,” nimu.
38 “Efan men imaim ima ibowabow, ayu aiyafari kwenan inafouramih naatu i hai fairamaim hibowabow o nonowatin inafour inaa’amih”.
39 Ambomuni na ulu teruma pali yuni nimbe tirimo nimu ungu pilkolio taunona moloringi Samaria imbo awini Jisas paimbo iye Kraist ningo ipuki tiringi.
39 Samaria moumurih maiyow nati bar merar Jesu hitumitum anayabin babin ana turamaim, “I ayu au sinaf etei eo anowar”.
40 Akumunga Samaria imboma Jisas molorumuna ongolio, nu lino kinye kolte molamili ningi. Aku ungu pilipelie kano imboma kinye wali talo molorumu.
40 Imih anamaramaim Samaria sabuw hina Jesu biyan hititit, hifefeyan bairi ma isan, imih veya rou’ab bairi hima.
41 Moloringi wali imbo awini yuni nimu unguma pilkolio yu paimbo iye Kraist ningo pileringila.
41 Sabuw moumurin maiyow hitumatum anayabin i ana turamaim,
42 Enoni ambomundo ningei, “Nuni oi ungu niniomu pilipo yu paimbo iye Kraist nimbo pilimolo nalo kinye lino linongano yunge ungumu pilipolio paimbo, Gote mai kombu imboma tukundo lipe tepa koinjo mundurumo iyemu ltemo nimbo pimolo,” ningi.
42 naatu babin isan hi’o, “Aki bounabo abitumatum, men babin i’o isan, baise abistan tur eo’o aki taiyuwika taini anowar”.
43 Samaria imboma kinye wali talo molopalie Jisas eno tiye kolopa kombu Galili distrik pumbei purumu.
43 Veya rou’ab sasawar ufunamaim Jesu efan nati ihamiy, naatu au Galilee na’at misir in.
44 Galili Jisas yunge pulu kombumu. Oi walite Jisas yuni nimbei, “Gotenga iye profet moromomunga kombu puluna moromele imbomani yu wale naa pakoromele,” nimu.
44 Anayabin i taiyuwin isan eorereb eo, “Dinab orot taiyuwin ana tafaram sabuw isan men tekakakaf”.
45 Oi Juda imboma Pasova Pileringi Waimu wendo orumu wali Galili imboma Jerusalem pungo molangei yuni akuna ulu enge nili mare terimuna kanoringimunga enoni yu Galili kombu tukundo orumu kanokolio wali paa orono ningo tono kolko panjiko ltingi.
45 Imih anamaramaim na Galilee titit, sabuw ana merar hiyi hibai. Anayabin hin Jerusalem Tar Nowaten Hiyuw aa isan hiruru’ay, nati’imaim sawar abistanawat sinaf hi’i’itin isan.
46 Jisas Galili distrik pumbelie altopa ulke kombu Kana tukundo orumu. Kano ulke kombumunga oi yuni imbo no koloringima no wain apuwe ltenderimu. Ulke kombu Kaperneam iye nomi kingimunga kongono tendeli iye awili te molorumu, aku iyemunga malo kuro awili te torumu.
46 Naatu matabir maiye in Canna tit, nati Canna i Galilee wanawanan, imaim harew botabir wine mamatar. Naatu nati’imaim gawan ana orot ukwarin natun sawow Capernaumamaim inu’in.
47 Jisas Judia kombu tiye kolopa Galili kombu tukundo orumu ungumu pilipelie aku iyemuni, Jisas molorumuna pumbelie nimumuni, yundo konge tepalie nimbei, “Nanga ungulumu winjo lie mendo lie teremo kani mainyendo ongo yu teko koinjo liwi,” nimu.
47 Jesu Judea’ane na Galilee tit ma’am ana tur na nowar. Misir in biyan tit ana tur eowen naatu ifefeyan i tare tan natun sawow inu’in tiyawas i kafa’imo namorob.
48 Aku nimu ungu pilipelie Jisasini yundo nimbei, “Ulu enge nili te naa kanokoliope na ipuki naa tinge ltemo,” nimu.
48 Jesu sabuw iuwih, “Kwa sabuw ina’inan naatu baifofofor kwana’itah, baise boro men kwanitumatum.”
49 Kingimunga kongono tendeli iye awilimuni yundo nimbei, “Awilimu, nanga ungulumu nomi ka akumbei teremo kani nu welea maindo owi!” nimu.
49 Gawan ana orot ukwarin Jesu isan eo, “Aro, inare tananabo au kek namorob.”
50 Jisasini yundo nimbei, “Marena koinjo pumbelo kani puwi!” nimu. Iyemuni Jisasini nimu ungu pilipelie paimbo nimo nimbe ipuki tipe yu purumu.
50 Jesu orot isan eo, “Kwen! O a kek yawas ema’am!” Orot itumatum abistan Jesu tur isan eo naatu ana ef rura’ah in.
51 Mainyendo pumbei purumu wali yunge kendemandema aulkena ongo yu mainyendo orumu kanoko likolio enoni yundo ningei, “Marena koinjo pumo,” ningi.
51 I ra’iy inan efamaim ana akir orot bairi hitar naatu ana tur hi’owen, “O a kek i yawas ema’am
52 Aku wali yuni enondo nimbei, “Ena wai ambelemunga kuro pora nimoya?” nimbe walipe pilerimu. Enoni yundo ningei, “Olianga awi tangoli 1 klok mele kangina tipe tomomu pora nimo,” ningi.
52 Naatu ibatiyih, Veya abistanamaim au kek yawas?” Naatu i hiya’afut hi’o, “Fai ouyit one korok na’atube imaim sawow ihamiy”.
53 Lapani pilipelie Jisasini marena koinjo pumbelo nimu kano enamunga kuro pora nimo lepamo nimbe pilipelie, yu kinye yunge ulke peringi imboma kinye akumani Jisas ipuki tiringi.
53 Naatu imaibo tamah not nati ana veya Jesu eo, “O a kek i boro nayawas.” Imih nati ana baremaim hima’am etei hitumatum.
54 Judia distrik tiye kolopa Galili distrik omba molopalie Jisasini ungulumu tepa koinjo ltimu ulumu aku kombuna ulu enge nili talo tipe terimu. Te oi walite aku kombuna imbo no koloringima no wain apuwe ltenderimu kanomu.
54 Iti ina’inan bairu’abin men tesinaf emamatar Jesu sinaf matar, no Judea’ane na au Galilee inan ufunamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?