João 3
IMO vs ACF
1 Juda imbomanga iye mare Farisima ningo moloringi. Aku iye Farisimanga iye te, imbi Nikodemus, yu Juda imboma nokorumu kaunsil iye te,
1 E havia entre os fariseus um homem, chamado Nicodemos, príncipe dos judeus.
2 yu Jisas molorumuna ipu leli ombalie nimumuni, yundo nimbeindo, “Ungu Mane Tilimu, nu Gote peya molkolio ungu mane tinindo orunu nimbo pimolo. Iye te Gote kinye naa molkanje Goteni ulu enge nili teremo mele nuni tereno aku tepa yuni manda naa telka nimbo pimolo,” nimu.
2 Este foi ter de noite com Jesus, e disse-lhe: Rabi, bem sabemos que és Mestre, vindo de Deus; porque ninguém pode fazer estes sinais que tu fazes, se Deus não for com ele.
3 Jisasini topondopa yundo nimbeindo, “Nani nundo paimbo nimbo tiro. Imbore kelko naa menge lemo kano imbomuni Goteni iye nomi kingimu molopa kombu nokoromo kombumu manda naa kanopa yunge imbo manda naa molombalo,” nimu.
3 Jesus respondeu, e disse-lhe: Na verdade, na verdade te digo que aquele que não nascer de novo, não pode ver o reino de Deus.
4 Nikodemusini yundo nimbeindo, “Imbo te anda lepa moromo kinye yu ambe teko mengeya? Yu anumunga olona altopa manda tuku pumbelo, anumuni yu kelepa manda membaloya?” nimu.
4 Disse-lhe Nicodemos: Como pode um homem nascer, sendo velho? Pode, porventura, tornar a entrar no ventre de sua mãe, e nascer?
5 Jisasini topondopa nimbeindo, “Nani nu paimbo nimbo tiro. Imbore nomuni kape Minimuni kape naa mengili lemo aku imbomu Gotenga bakulu naa molopa Gote iye nomi King molopa nokoromo kombuna tuku manda naa pumbelo, molo.
5 Jesus respondeu: Na verdade, na verdade te digo que aquele que não nascer da água e do Espírito, não pode entrar no reino de Deus.
6 Mele kangimuni merimu mele, akumu kangimu yu maina molombalo melemu kau. Mele Gotenga Minimuni merimu mele akumu minimu aku melemu kau Gote moromona manda pumbe molombalo.
6 O que é nascido da carne é carne, e o que é nascido do Espírito é espírito.
7 Akumunga nani nundo nimboindo, Gote iye nomi kingimu molopa nokoromo kombuna pamili ninge imboma pali oi altoko meangei niomundo konopu awini naa lewi!
7 Não te maravilhes de te ter dito: Necessário vos é nascer de novo.
8 Poporomemu yunu pilipe kombu lupe lupemanga toromo kinye enoni yunge ungumu pilko, melema lopelape teremo karomele, nalo yu naa kanoko yu wendo oromona kape purumona kape naa karomele. Gotenga Minimu aku tepala. Mini Kake Telimuni meremo imboma mini koinjo pupili eno paa imbo lupe mele moromele imbomani karomele, nalo Gotenga Minimuni kano imboma mini koinjoma tirimo kano Minimu naa karomele,” nimu.
8 O vento assopra onde quer, e ouves a sua voz, mas não sabes de onde vem, nem para onde vai; assim étodo aquele que é nascido do Espírito.
9 Nikodemusini yundo nimbeindo, “I uluma ambe tepa wendo oromoya?” nimu.
9 Nicodemos respondeu, e disse-lhe: Como pode ser isso?
10 Jisasini yundo nimbeindo, “Nu Israel imbomanga ungu mane tili iye te nalo i nio mele naa piltino lepamo.
10 Jesus respondeu, e disse-lhe: Tu és mestre de Israel, e não sabes isto?
11 Nani nundo i tepo paimbo nimbo tiro, Lino pimolomando nimolo, karomolomando nimbo tirimolo. Nalo i ungu nimolo unguma enoni pali pilko limele imbo te molo.
11 Na verdade, na verdade te digo que nós dizemos o que sabemos, e testificamos o que vimos; e não aceitais o nosso testemunho.
12 Ya mai kombuna uluma eno nimbo tiro kinye enoni kolo toromonje ningo pimelemunga pele kinye mulu kombuna uluma nimbo tindu lemo paimbo nimu ningo ambe teko manda pilingeya? Manda naa pilinge lemo.
12 Se vos falei de coisas terrestres, e não crestes, como crereis, se vos falar das celestiais?
13 Imbo tendekure kape olando tiko mulu kombuna tuku naa puringi. Iye tendekumu kau, mulu kombuna mainyendo tipe orumu iyemu kau oi mulu kombuna molorumu. Yu Iyemunga Malo.
13 Ora, ninguém subiu ao céu, senão o que desceu do céu, o Filho do homem, que está no céu.
14 Oi Mosesini imbo naa peli kombu kuna kongi ka waimbe kapani telimu lipe ola uku topa panjirimu aku teko mele imbomani Iyemunga Malo liko ola uku toko panjinge.
14 E, como Moisés levantou a serpente no deserto, assim importa que o Filho do homem seja levantado;
15 Aku wali, oi imbo waimbemani nongo kondoringi kolongei teringi imbomani Mosesini lipe ola uku topa panjirimu waimbe kapani telimu kanokolio koinjo puringi aku mele kinye aku teko imbomani yu mele mele na ulu pulu keri teru konopuna peremomanga kombu kerina pumbo molopo naa kenjembo, Yuni na lipe tapondombalo ningo pilkolio Iyemunga Malo liko ola uku toko panjingena kanonge wali, aku imboma pali molko kondoko kau pangei nimbe Goteni Malo unjo polopeyana ola uku toko panjengei nimu.
15 Para que todo aquele que nele crê não pereça, mas tenha a vida eterna.
16 Goteni maina imboma konopu paa pulumu mondopalie imboma kombu kerina naa pungo, waliwalima molko kondoko kau pangei nimbe yunge malo tendekumu kau molorumu nalo akumu maina imboma tirimu. Imboreni Yu ipuki timo lemo kombu kerina naa pumbe waliwalima molopa kondopa kau pumbelo.
16 Porque Deus amou o mundo de tal maneira que deu o seu Filho unigênito, para que todo aquele que nele crê não pereça, mas tenha a vida eterna.
17 Goteni Malondo nuni maina imboma kot pilko eno ka ulkena liko mundeni puwi ungu naa nimu. Nalo Maloni teremo ulumuni mai kombu imboma kombu kerina naa pangei nimbe tepa lipili nimbe Goteni yu kanopa lipe mundurumu.
17 Porque Deus enviou o seu Filho ao mundo, não para que condenasse o mundo, mas para que o mundo fosse salvo por ele.
18 Malo ipuki tirimo imbomu yunge kot naa pembalo, molo. Nalo ipuki naa tili imbomu, yunge kotemu oi wendo orumu. Kano imbomuni Gotenga Malo tendekumu kau moromo akumundo Gotenga Malo naa nimu. Ne kano imbomu kot pimo iyemuni lipe kot tendepa yu kolopili nimbe koro oi kot pilipe pora tirimu.
18 Quem crê nele não é condenado; mas quem não crê já está condenado, porquanto não crê no nome do unigênito Filho de Deus.
19 Kotemunga ungu pulumu i tepa: Pa telimu maina wendo orumu nalo maina imbomani ulu pulu kerima kau tekolio pa telimu konopu naa mondoko tumbulu tolimu kau konopu mondoromele.
19 E a condenação é esta: Que a luz veio ao mundo, e os homens amaram mais as trevas do que a luz, porque as suas obras eram más.
20 Imbo ulu pulu kerima teremelemani pa telimu kanoko keri pilkolio, pa telimuni nanga uluma mona ltendembalo ningo pa telimunga wendo naa oromele.
20 Porque todo aquele que faz o mal odeia a luz, e não vem para a luz, para que as suas obras não sejam reprovadas.
21 Nalo imbo ulu paimboma teremo imbomuni Goteni na lipe taporomona i ulu pulu paimboma tero kani tero uluma imbomani kanangei nimbe pana wendo oromo,” nimu.
21 Mas quem pratica a verdade vem para a luz, a fim de que as suas obras sejam manifestas, porque são feitas em Deus.
22 Altopa Jisas kinye yunge lombili andoli iyema kinye Judia distrik kombu tenga pungolio ningimuni, akuna wali mare yu eno kinye molkolio, yuni imboma no ltindirimu.
22 Depois disto foi Jesus com os seus discípulos para a terra da Judéia; e estava ali com eles, e batizava.
23 Jon yu imboma no ltindipe molorumula. Ulke kombu Salim nondopa kombu Ainan no awini omba purumu kala Jon yuni akuna imboma no ltindirimu. Imbo awini yu molorumuna no lingei oringi.
23 Ora, João batizava também em Enom, junto a Salim, porque havia ali muitas águas; e vinham ali, e eram batizados.
24 (Jon yu iye nomi king Heroteni ka oi naa tipili aku tepa molorumu.)
24 Porque ainda João não tinha sido lançado na prisão.
25 Walite Jononga lombili andoli iyema kinye Juda iye te kinye nendo yando karaye teko ningolio, “Lino no ambe tepo lemolo kinye Goteni lino kake tembalo kanombaloya?” ningo ningi.
25 Houve então uma questão entre os discípulos de João e os judeus acerca da purificação.
26 Altopa Jononga lombili andolima Jon yu molorumuna ongolio ningeindo, “Ungu Mane Tilimu, iye te no Jordan nekondo nu peya moloringili kinye nuni yu moromo mele ningo tirinu kano iyemuni imbo no ltindipe moromona imbo awini purumele,” ningi.
26 E foram ter com João, e disseram-lhe: Rabi, aquele que estava contigo além do Jordão, do qual tu deste testemunho, ei-lo batizando, e todos vão ter com ele.
27 Aku ningi ungu pilipelie Jononi topondopa nimbeindo, “Mulu kombuna Goteni iye te ulu te tepili ungu naa nilkanje aku iyemuni manda naa telka.
27 João respondeu, e disse: O homem não pode receber coisa alguma, se não lhe for dada do céu.
28 Nani eno oi nimbo tiru pileringi mele i tepa: Nani nimboindo, na iye Kraist molo, Goteni na oi kumbe lepa lipe mundurumu niu pileringi kanomu.
28 Vós mesmos me sois testemunhas de que disse: Eu não sou o Cristo, mas sou enviado adiante dele.
29 Iye ambo limbeimunga ambomu yunge kau. Iye ambo limbei iyemunga pulu lembalo iyemuni ambo limbei iyemuni ungu nimbelo mele pilimbeindo komu tendepa molombalo. Yunge ungumu pilipelie paa tono kolombalo. Akumunga iyemu kinye pulu lembalo iyemu konopu timbelo mele na aku tepo kamukumu tono kolto. Ambo limbei iyemu olandopa, yunge pulu ltemo iyemu yu kinye we tapu topa moromo, aku iyemu mainyendopa.
29 Aquele que tem a esposa é o esposo; mas o amigo do esposo, que lhe assiste e o ouve, alegra-se muito com a voz do esposo. Assim, pois, já este meu gozo está cumprido.
30 Aku tepa mele neya no ltindipe moromo iyemu yunge imbimu paimbo paa olandopa pumbelo. Nanga imbimu paa mainye pumbelo.
30 É necessário que ele cresça e que eu diminua.
31 Iye wi ola molopalie mainyendo orumu iyemu imbomanga pali yu olandopamu. Lino maina imbo moromoloma maina melemanga kau molopo maina melemanga kau imbima nimbo tipo temane toromolo. Lino mainyendopa, mulu kombuna molopalie mainye orumu iyemu yu imbomanga pali olandopa.
31 Aquele que vem de cima é sobre todos; aquele que vem da terra é da terra e fala da terra. Aquele que vem do céu é sobre todos.
32 Yuni mulu kombuna kanopa pilerimu mele nimbe tirimo nalo imbomani kolo toromo ningo liko tui tiko naa pimele.
32 E aquilo que ele viu e ouviu isso testifica; e ninguém aceita o seu testemunho.
33 Imbo teni yunge ungumu pilipe lipe paimbo nimu nimbe imbomuni aku tepa Goteni paimbo nimo nimbelola.
33 Aquele que aceitou o seu testemunho, esse confirmou que Deus é verdadeiro.
34 I Goteni lipe mundurumu iyemu Gote yunge Minimu paa awili tepa tirimo konopuna pepa manda teremo kani yuni Gotenga ungumu tumbi tipe nimo.
34 Porque aquele que Deus enviou fala as palavras de Deus; pois não lhe dá Deus o Espírito por medida.
35 Lapani Malo konopu mondopalie melema pali Malo nokopili nimbe tirimu.
35 O Pai ama o Filho, e todas as coisas entregou nas suas mãos.
36 Imbo te Yu paimbo nimu Yu paimbo Gotenga Malo ltemo ninge imboma waliwalima koinjo molko kau punge. Nalo imbo te Malo umbulu tiko yunge ungumu liko tui tiko naa pilinge imboma koinjo mololi ulu pulumu naa linge. Aku imboma kinye kape, pele kamukumu kape Goteni mindili lipe timbelo ulu pulumu eno kinye peremo,” nimu.
36 Aquele que crê no Filho tem a vida eterna; mas aquele que não crê no Filho não verá a vida, mas a ira de Deus sobre ele permanece.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?