Gálatas 3

IMO vs XGS

Sair da comparação
XGS Xwɨyí̵á Gorɨxoyá Sɨŋí̵pɨrɨnɨ
1 Nani enondo Jisasini unjo polopeyana kolopalie terimu ulumu mona toya topo lipo ondopo nimbo tiru kanomu. Nalo enondo imboreni ungure nimona enonga konopuma mepa andorumuya? Eno Galesia kombuna tukundo Gotenga ungumu pilko moromele imboma eno imbo paa konopu keke lepo tolima.
1 Majɨmajɨ́á ikárɨnarɨgɨ́á Garesia ŋweagɨ́áyɨ́né, ámá go dɨŋɨ́ pɨ́rɨpɨ́rɨ́ seaíagɨ yarɨŋoɨ? Kiraisomɨ yoxáɨ́pámɨ yekwɨroáráná nene nánɨ neaiiŋɨ́pɨ nánɨ nionɨ seyɨ́né tɨ́nɨ nɨŋwearɨ́ná píránɨŋɨ́ repɨyɨ́ nɨseaiéra uŋá eŋagɨ nánɨ sewanɨŋɨ́yɨ́né sɨŋwɨ́ tɨ́nɨ́nɨŋɨ́ wɨnɨgɨ́á eŋagɨ nánɨ rarɨŋɨnɨ.
2 Oi Gotenga Mini Kake Telimu ltingi. Eno Juda imbomanga mane ungumuni teaio nimo mele aku uluma lombilkolio Gotenga Mini Kake telimu ltinginje molo eno Jisasinga ungu koinjomu pilko ipuki tikolio Gotenga Mini Kake Telimu ltingiya? I ungumu maa naa tondonge lemo na ningo tieio.
2 Nionɨ yarɨŋɨ́ bɨ rɨpɨnɨ oseaimɨnɨ, “Gorɨxo xegɨ́ kwíyɨ́pɨ nɨseaiapɨrɨ́ná seyɨ́né ŋwɨ́ ikaxɨ́ Moseso eaŋɨ́pimɨ xɨ́darɨŋagɨ́a nɨseanɨrɨ seaiapɨŋɨ́ranɨ? Xwɨyɨ́á Kiraiso nánɨ rɨnɨŋɨ́pɨ arɨ́á nɨwiro dɨŋɨ́ wɨkwɨ́róagɨ́a nɨseanɨrɨ mɨseaiapɨpa eŋɨ́ranɨ?”
3 Oi Mini Kake Telimunga engemu liko eno Gotenga imboma molkolio andoko teringi. Nalo kinye enongano engemunga angilengei teremele. Akumunga kinye eno imbo konopu keke lepo tolima mele andoko moltomele. Eno ambe tengei teremeleya!
3 Seyɨ́né arɨge nero majɨmajɨ́á ayá wí ikárɨnarɨŋoɨ? Iwamɨ́ó íná Gorɨxoyá oimónaneyɨnɨro kwíyɨ́pɨ eŋɨ́ seaímɨxɨŋɨ́pimɨ dánɨ néra núɨ́asáná agwɨ segɨ́ eŋɨ́ eánɨgɨ́ápimɨ dánɨnɨ yóɨ́ oimónaneyɨnɨro rɨyarɨŋoɨ?
4 Aku tenge lemope eno Kraistinga ungumu pilko molkolio wali umbuni pulumu meringi. Nalo kinye eno Juda imbomanga mane ungumu pilko lombilenge lemo aku oi umbuni meringi kanoma we meringi. Nalo aku umbunima we meringi konopu naa lteo.
4 Kiraisomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́róáná seaímeaŋɨ́ nɨpɨnɨ surɨ́má rɨseaímeaŋɨnigɨnɨ? “Oweoɨ, apɨ surɨ́má wí mɨseaímeaŋɨnigɨnɨ.” nimónarɨnɨ.
5 Mini Kake Telimuni eno moltomelena kongono enge nimbe ulu wengendelima teremo. Goteni yunge Minimu tirimumu aku Juda imbomanga mane ungumu lombilko teremelemunga tirimunje molo yuni eno Jisasinga ungu koinjomu pilko ipuki tiringimunga yunge Mini Kake Telimu tirimuya?
5 Gorɨxo xegɨ́ kwíyɨ́pɨ sɨxɨ́ nɨseayirɨ emɨmɨ́ nɨseaíwapɨyirɨ́ná seyɨ́né ŋwɨ́ ikaxɨ́ Moseso eaŋɨ́pimɨ xɨ́darɨŋagɨ́a nɨseanɨrɨ nánɨ seaíwapɨyarɨŋɨ́ranɨ? Xwɨyɨ́á yayɨ́ neainarɨŋɨ́ imónɨŋɨ́pɨ arɨ́á nɨwiro dɨŋɨ́ wɨkwɨ́róagɨ́a nɨseanɨrɨ nánɨ mɨseaíwapɨyipa yarɨŋɨ́ranɨ?
6 Eno ipuki tirimele ulumu oi Israel imbomanga kalopa lili Abrahameni kape i ulu terimu. Abrahameni kape Gote ipuki tirimu kinye Goteni Abraham nu nanga iye toya tolimu nimu.
6 Bɨkwɨ́yo re nɨrɨnɨrɨ eánɨnɨ, “Ebɨrɨ́amo Gorɨxo urɨ́ɨ́pɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́róagɨ nánɨ ‘Wé rónɨŋɨ́ imónɨŋɨ́ worɨnɨ.’ rárɨŋɨ́rɨnɨ.”
7 Akumunga eno wamongo liko manjeio. Gotenga ungumu pilko Jisasi ipuki tinge imbo akuma kau paimbo Abrahamenga bakuluma molonge.
7 E nɨrɨnɨrɨ eánɨŋagɨ nánɨ dɨŋɨ́ re móɨ́rɨxɨnɨ, “Gɨyɨ́ marɨ́áɨ, dɨŋɨ́ Gorɨxomɨ wɨkwɨ́roarɨgɨ́áyɨ́ Ebɨrɨ́amoyá ɨ́wiárɨ́awé imónɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ.” móɨ́rɨxɨnɨ.
8 Koro oi Goteni Juda imbomanga imbo lupema pali yunge ungumu pilko Jisasi ipuki tinge lemo aku imboma nanga imbo toya tolima nimbo nimbelie konopu kili kili ltendepa noirimu. Aku konopu lepalie ungu tukumemu Goteni Abrahamendo mi lepa nimbei,
8 Eŋíná Gorɨxo re eŋwɨpeárɨŋɨ́ eŋagɨ nánɨ “Émáyɨ́ nionɨ dɨŋɨ́ nɨkwɨ́róáná ‘Wé rónɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ.’ rárɨ́ɨmɨgɨnɨ.” nɨrɨrɨ eŋwɨpeárɨŋɨ́ eŋagɨ nánɨ Bɨkwɨ́yo nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pa Ebɨrɨ́amomɨ xwɨyɨ́á yayɨ́ winarɨŋɨ́ imónɨŋɨ́ rɨpɨ urɨŋɨnigɨnɨ, “Joxɨmɨ dánɨ ámá rɨxɨ́ wɨrɨ́ wɨrí egɨ́áyo nɨyonɨ naŋɨ́ wiimɨ́árɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
9 Akumunga Goteni mai kombuna imboma yunge ungumu pilko Jisasi ipuki tingema popo tipo Abraham yunge ungu pilipe ipuki tirimu iyemu kinye mane ungu timbo nimu.
9 Ayɨnánɨ re rɨpaxɨ́rɨnɨ, “Gorɨxo ámá xɨ́omɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨgɨ́á gɨyɨ́ gɨyo Ebɨrɨ́amo, dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roŋomɨ tɨ́nɨ nawínɨ naŋɨ́ wiiŋɨ́yɨ́rɨnɨ.” rɨpaxɨ́rɨnɨ.
10 Nalo Gotenga bukuna i tepa nimbe moromo:
10 Rɨpɨ nánɨ enɨ dɨŋɨ́ nɨmorɨ́ná axɨ́pɨ yaiwipaxɨ́rɨnɨ. Ámá ŋwɨ́ ikaxɨ́ Moseso eaŋɨ́pimɨ nɨxɨ́dɨrɨŋɨ́pimɨ dánɨ Gorɨxoyá sɨŋwɨ́yo dánɨ wé rónɨŋwaéne oimónaneyɨnɨrɨ yarɨgɨ́á nɨ́nɨ oyá sɨŋwɨ́yo dánɨ sa anɨ́nɨmɨxɨnɨpɨ́rɨ́a nánɨ xwɨyɨ́á meárɨnɨgɨ́áyɨ́ imónɨŋoɨ. Bɨkwɨ́yo re nɨrɨnɨrɨ eánɨŋagɨ nánɨ rarɨŋɨnɨ, “Ámá ŋwɨ́ ikaxɨ́ Bɨkwɨ́yo eánɨŋɨ́ apɨ apɨ nɨyonɨ xɨxenɨ mɨxɨ́dɨpa yarɨgɨ́á gɨyɨ́ gɨyɨ́ Gorɨxoyá sɨŋwɨ́yo dánɨ sa nanɨ́nɨmɨxɨnanɨro nánɨ xwɨyɨ́á meárɨnarɨŋoɨ.” nɨrɨnɨrɨ eánɨŋagɨ nánɨ rarɨŋɨnɨ.
11 Nalo Gotenga bukuna Goteni koro oi nimbei:
11 Bɨkwɨ́yo rɨpɨ enɨ nɨrɨnɨrɨ eánɨŋagɨ nánɨ rarɨŋɨnɨ, “Ámá dɨŋɨ́ wɨkwɨ́róagɨ́a nánɨ Gorɨxo ‘Wé rónɨŋoɨ.’ rárɨŋɨ́yɨ́ dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́ tɨ́gɨ́á imónɨpɨ́ráoɨ.” nɨrɨnɨrɨ eánɨŋagɨ nánɨ dɨŋɨ́ re yaiwiárɨpaxɨ́rɨnɨ, “Ámá wo ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pimɨ xɨ́darɨŋagɨ nánɨ Gorɨxo ‘Wé rónɨŋoxɨrɨnɨ.’ urárɨpaxɨ́ mimónɨnɨ.” yaiwiárɨpaxɨ́rɨnɨ.
12 Gotenga bukuna i tepa nimbe peremo:
12 Wé rónɨŋɨ́ oimónaneyɨnɨro ŋwɨ́ ikaxɨ́ xɨ́darɨgɨ́ápɨ, ayɨ́ Gorɨxomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨgɨ́ápɨ tɨ́nɨ xɨxenɨmanɨ. Rɨpɨ Bɨkwɨ́yo nɨrɨnɨrɨ eánɨŋagɨ nánɨ rarɨŋɨnɨ, “Ámá ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ xɨ́darɨgɨ́áyɨ́ bɨ aí mɨwiamó wigɨ́ xɨxenɨ nɨxɨ́dɨrɨŋɨ́pimɨ dánɨnɨ dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́ tɨ́gɨ́áyɨ́ imónarɨgɨ́árɨnɨ.” nɨrɨnɨrɨ eánɨŋagɨ nánɨ rarɨŋɨnɨ.
13 Imbore i mane unguma pali naa temo lemo Goteni yu tepa topili nimbe ltemo kano. Lino pali imbo aku tepo moromolo nalo Kraistini lino ungu kanomunga maindo naa molangei nimbe linonga kombu lipe kolo wangopa kolorumu. Kolorumu wali, Mosesini torumu mane ungu te yu pala orumu. Aku ungumu i tepa:
13 Judayene ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pimɨ dánɨ nanɨ́nanɨ́wá nánɨ xwɨyɨ́á meárɨnɨŋwaéne imónɨŋagɨ aí Kiraiso xewanɨŋo nene nánɨ xwɨyɨ́á neameárɨniarɨ́ná wanɨ́nɨmɨxɨ́ápimɨ dánɨ gwɨ́nɨŋɨ́ nearoayíroŋɨ́rɨnɨ. Ayɨ́ rɨpɨ nɨrɨnɨrɨ eánɨŋagɨ nánɨ seararɨŋɨnɨ, “Ámá pɨkíáná íkɨ́áyo yekwɨroárɨnɨgɨ́á gɨyɨ́ gɨyɨ́ Gorɨxoyá sɨŋwɨ́yo dánɨ anɨ́nɨmɨxɨnanɨro xwɨyɨ́á meárɨnɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ.” nɨrɨnɨrɨ eánɨŋagɨ nánɨ “Kiraiso nene nánɨ xwɨyɨ́á neameárɨniŋɨ́pimɨ dánɨ gwɨ́nɨŋɨ́ nearoayíroŋɨ́rɨnɨ.” seararɨŋɨnɨ.
14 Kraistini lino tepa ltimumunga Goteni imbo lupema Abraham kinye popo tipe mane ungu manda tirimu. Aku wali Kraistinga ungumu pilko ipuki tinge imbo palima Goteni yunge Mini Kake Telimu tipo mundumbo nimbe mi lerimu akumu manda linge.
14 Ebɨrɨ́amomɨ sɨ́mɨmaŋɨ́yo dánɨ Gorɨxo “Naŋɨ́ e nɨseaiimɨ́árɨnɨ.” réroárɨŋɨ́pɨ émáyo enɨ wímearɨ Judayene Gorɨxo negɨ́ arɨ́owamɨ sɨ́mɨmaŋɨ́yo dánɨ “Nɨgɨ́ kwíyɨ́pɨ nɨseaiapɨmɨ́árɨnɨ.” rɨŋɨ́pɨ nene Kiraiso neaiiŋɨ́pɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨŋwápimɨ dánɨ neaímearɨ enɨ́a nánɨ gwɨ́nɨŋɨ́ nearoayíroŋɨ́rɨnɨ.
15 Kristen imbo ango kame, kinye nani ya i mainye mai kombuna imbomani ulu teremele mele manda lepo nimboi tero. Imbo te kolombai wali kande ungu nimbe mi lembalo mele imbo teni neya aku kande ungumu alowa tendembalo mele molo. Aku tepa mele mane ungumu altopa nimumuni oi Goteni kande ungu mele nimbe mi lerimu ungumu altopa mane ungumuni naa ongondoromo.
15 Gɨ́ nɨrɨxɨ́meáyɨ́né, ámaéne yarɨŋwápɨ nánɨ xwɨyɨ́á bɨ osearɨmɨnɨ. Ámá wo xwɨyɨ́á rɨxa nɨréroárɨrɨ́ná “E nɨsiimɨ́árɨnɨ.” nurɨrɨ nánɨ “Joxɨ rɨrɨ́ápɨ íkɨ́ sɨŋagɨ nɨkwɨ́rɨmónɨmɨ́ámanɨ.” énɨŋɨ́ nurɨrɨ́náyɨ́, rɨ́wéná ámɨ omɨwiárómɨnɨrɨ nerɨ wí rɨnɨ́áranɨ? Ámɨ sɨŋɨ́ bɨ gɨ́wɨ́ nímɨxɨrɨ wí rɨnɨ́áranɨ? Oweoɨ.
16 I ungumu kinye liko manjeio. Goteni Abraham kinye yunge kalopa limbelo iyemundo tembo nimbe mi lerimu uluma nimbe wendo mundurumu. Goteni ungu nimumu aku Abrahamenga kalopa limbelo imbomando ungu naa nimu. Nalo yuni imbo tendekumundo nimu. Aku Abrahamenga kalopa lili iye Kraistindo nimu.
16 Gorɨxo Ebɨrɨ́amomɨ tɨ́nɨ iyɨ́ axɨ́pámɨ tɨ́nɨ sɨ́mɨmaŋɨ́yo dánɨ “Dɨxɨ́ iyɨ́ axɨ́pámɨ dánɨ naŋɨ́ nɨseaiimɨ́árɨnɨ.” réroárɨŋɨ́pɨ nurɨrɨ iyɨ́ axɨ́páyɨ nɨrɨrɨ́ná Ebɨrɨ́amoyá ɨ́wiárɨ́awé obaxɨ́ nánɨ mɨrɨ́ ná wonɨ Kiraiso nánɨ rɨŋɨ́rɨnɨ.
17 I nio ungumunga pulumu i tepa, Goteni kumbe lepa Abraham kinye ee nimbe mi lepa tembo nimu unguma oi nimbe wendo mundurumu. Altopa pele poinye 430 omba purumu kinye aku Goteni Moses mane ungu tirimu. Imunga Mosesinga mane ungumuni Gotenga Abraham kinye ee nimbe mi leli ulu pulumu manda naa kanopa ltenderimu. Aku ungu kiyendomu Gote yuni yunu kau ee nimbe i paimbo nimu. Abraham kinye yunge kalopa limbelo iyemu kinye Goteni kiyendo ee nimbe mi lerimu ulumu oi pora naa nili. Aku ungumu we lepa pumbelo.
17 Nionɨ osearɨmɨnɨrɨ seararɨŋápɨ rɨpɨ imónɨnɨ. Wigɨ́ sɨ́mɨmaŋɨ́yo dánɨ “Naŋɨ́ e nɨseaiimɨ́árɨnɨ.” nurárɨmáná eŋáná xwiogwɨ́ rɨxa 430 nɨmúrómáná eŋáná ŋwɨ́ ikaxɨ́pɨ nurɨrɨ aiwɨ xámɨ “E nɨseaiimɨ́árɨnɨ.” nurɨrɨ́ná “Íkɨ́ sɨŋagɨ nɨkwɨ́rɨmónɨmɨ́ámanɨ.” énɨŋɨ́ urárɨŋɨ́pɨ nánɨ wí rakínɨŋɨ́manɨ. Ayɨnánɨ re nimónarɨnɨ, “ ‘E nɨseaiimɨ́árɨnɨ.’ urárɨŋɨ́pɨ Gorɨxo wí xwɨ́á oiwenɨnɨrɨ eŋɨ́manɨ.” nimónarɨnɨ.
18 I ungumu kape nio kala Goteni mi lepa mane ungu timbo nimu melemu lino Mosesini torumu mane ungumu lombilipoliomunga naa ltimulu. Nalo Goteni Abraham kinye mi lepa mane ungu timboi nimbelie kondo kolopa yu kinye konopu noipe yundo paa tirimu.
18 Ŋwɨ́ ikaxɨ́ rɨnɨŋɨ́pɨ xɨ́darɨŋwápimɨ dánɨ Gorɨxo nene nánɨ neaipɨmoáriŋɨ́pɨ neaímeapaxɨ́ nimónɨrɨ́náyɨ́, nene re yaiwianɨgɨnɨ, “O ‘Nɨseaiimɨ́árɨnɨ.’ réroárɨŋɨ́pimɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨŋwápimɨ dánɨ neaímeapaxɨ́manɨ.” yaiwianɨgɨnɨ. E nerɨ aí Ebɨrɨ́amomɨ sɨ́mɨmaŋɨ́yo dánɨ “Nɨseaiimɨ́árɨnɨ.” réroárɨŋɨ́pimɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roŋɨ́pimɨ dánɨnɨ wímeaŋɨ́ eŋagɨ nánɨ dɨŋɨ́ wí e yaiwianɨméwɨnɨ.
19 Mi leli mane ungu timboi nimu ungumu lerimu nalo altopa pele Goteni ambe telka Mosesini torumu mane ungumu tirimuya? Imbomani teko alowa teringi uluma kanoko imbi tiengei nimbelie tirimu. Goteni Abrahamenga kalopa limbelo iyemu timbo nimbe mi lerimu aku iye Kraist oi naa oli wali aku mane ungumu manda lerimu. Aku mane ungumupe enselemani Mosesindo tengei nimbelie Goteni mane ungumu aku tepa enge tirimu. Aku wali Moses imunana iyemuni mane ungumu imbomando yando nimbe tirimu.
19 E seararɨŋagɨ nánɨ ámá wo re nɨrɨnɨŋoɨ, “Ŋwɨ́ ikaxɨ́ rɨnɨŋɨ́pimɨ xɨ́darɨŋwápimɨ dánɨ Gorɨxo nene nánɨ neaipɨmoáriŋɨ́pɨ nepa mɨneaímeapaxɨ́ nimónɨrɨ́náyɨ́, pí nánɨ ŋwɨ́ ikaxɨ́pɨ nearɨŋɨ́rɨ́anɨ?” nɨrɨnɨŋoɨ. Ai ayɨ́ Ebɨrɨ́amoyá iyɨ́ axɨ́pá imónɨŋo —“Omɨ dánɨ naŋɨ́ nɨseaiimɨ́árɨnɨ.” urɨŋo, ayɨ́ orɨnɨ. O imónɨ́e nánɨ “Ɨ́wɨ́ nene yarɨŋwápɨ xɨ́oyá maŋɨ́ nɨwiaíkirɨ rɨ́a yarɨŋwɨnɨ?” oyaiwípoyɨnɨrɨ ŋwɨ́ ikaxɨ́pɨ nearɨŋɨ́rɨnɨ. Ŋwɨ́ ikaxɨ́ apɨ Gorɨxo aŋɨ́najɨ́yá maŋɨ́yo dánɨ apaxɨ́pánɨŋɨ́ imónɨŋɨ́ womɨ urɨŋɨ́pɨrɨnɨ.
20 Imunana iyemu angilipelie kongono teremo wali imbomani enonga nendo yando kumbe kere kanoko ungu ningo alowa malowa naa teremele. Nalo Goteni oi Abrahamendo mi lepa mane ungu timboi nimu wali toya topa ungu nimu.
20 Ámá wo apaxɨ́pánɨŋɨ́ imónɨŋo apɨ urɨnɨrɨ nurowárɨrɨ́ná xewanɨŋo apɨ urɨnɨmenɨŋoɨ. E nerɨ aí Gorɨxo “E nɨseaiimɨ́árɨnɨ.” nurɨrɨ́ná ámá apaxɨ́pánɨŋɨ́ imónɨŋɨ́ womɨ murowárɨ́ wayá sɨ́mɨmaŋɨ́yo dánɨ urarɨgɨ́ápa axɨ́pɨ e eŋɨ́rɨnɨ.
21 Imbo mareni i teko kala liko manjinge: Goteni oi tembo nimbe mi lepa ungumu Abrahamendo nimbelie altopa Moses mane ungumu tirimu. Akumunga yu konopu talo lepalie terimunje? Nalo aku molo. mane ungumuni imboma molko kau pangei nipili nimbe Goteni tilkanje neya aku mane ungumu pilko lombilimala imboma Goteni nanga imbo toya tolima nilka.
21 Ámá wo re rɨnɨŋoɨ, “Gorɨxo xwɨyɨ́á Ebɨrɨ́amomɨ sɨ́mɨmaŋɨ́yo dánɨ ‘E nɨseaiimɨ́árɨnɨ.’ nurɨmáná ámɨ rɨ́wɨ́yo xegɨ́ ámáyo ŋwɨ́ ikaxɨ́pɨ nurɨrɨ́ná ikweakwɨ́mɨ́ nerɨ mɨrɨpa reŋɨnigɨnɨ?” Ámá wo e ráná “Oweoɨ, wí e rɨpaxɨ́manɨ.” urɨmɨ́ɨnɨ. Gorɨxo ŋwɨ́ ikaxɨ́ ámá nɨxɨ́dɨrɨŋɨ́pimɨ dánɨ dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́ imónɨpɨ́rɨ́a nánɨ imónɨpaxɨ́ bɨ nɨrɨrɨ sɨŋwɨrɨyɨ́, ayɨ́ ŋwɨ́ ikaxɨ́ apɨ xɨxenɨ xɨ́darɨŋagɨ́a nɨwɨnɨrɨ́ná “Gɨ́ sɨŋwɨ́yo dánɨ wé rónɨgɨ́áyɨ́nérɨnɨ.” urɨpaxɨ́ imónɨmɨnɨrɨ eŋɨ́rɨnɨ.
22 Nalo aku tepa mane ungu te naa peremo. Gotenga Baibelena nimbei, Mai kombu imboma pali ulu alowa teringi ulumani imboma pali pange tenderemo aku tepa mele nimbe peremo. Mosesinga mane ungumuni lino manda naa tembalomunga Goteni Jisasinga ungumu pilko ipuki tinge imbomando mi lepo tembo nimu ulumu paa tembalo.
22 E nerɨ aí rɨ́wamɨŋɨ́ Bɨkwɨ́yo neánɨrɨŋɨ́yo dánɨ ámaéne negɨ́ ɨ́wɨ́ yarɨŋwápɨ nánɨ Gorɨxo gwɨ́nɨŋɨ́ neayáragɨ́rɨnɨ. Ámá Jisasɨ Kiraisomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨgɨ́áyo sa e yarɨgɨ́ápimɨ dánɨ “E nɨseaiimɨ́árɨnɨ.” réroárɨŋɨ́pɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ wiinɨ́a nánɨ ámaéne ɨ́wɨ́ yarɨŋwápɨ nánɨ ŋwɨ́ ikaxɨ́ neánɨrɨŋɨ́yo dánɨ gwɨ́nɨŋɨ́ neayáragɨ́rɨnɨ.
23 Goteni mi lepalie tembo nimbe Jisasi ipuki tieio nimu aku waimu wendo oi naa opili wali, mane ungumuni lino pange tenderimuna maindo molorumulu. Mololipo pumbo, Jisasi ipuki timolo ulumu moro tombalo walimunga mane ungumuni lino pange tendepa manda naa ambolombalo.
23 Xwɨyɨ́á dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨŋwáo nánɨpɨ sɨnɨ mɨrɨnɨpa eŋáná ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ yayɨ́wɨ́ nɨneaméra nɨbɨrɨ xwɨyɨ́á apɨ sɨŋánɨ imónɨ́e nánɨ gwɨ́nɨŋɨ́ neayáragɨ́rɨnɨ.
24 Goteni oi Jisasi ipuki tiemili nimbelie yunge mane ungumuni lino bakulu melema tapu tepa nokopili nimu. Nalo kelepo Jisasinga ungumu pilipo ipuki tirimolo ulumuni lino imbo yu apuwe ltemolo. Aku pilipo ipuki tirimolomunga kau Goteni lino yunge imbo toya tolima nimo.
24 Ayɨ́ rɨpɨ seararɨŋɨnɨ. Ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ Kiraiso tɨ́ŋɨ́ e nánɨ nɨneaipemeámɨ neaunɨ́a nánɨ yayɨ́wɨ́ nɨneaméra bagɨ́rɨnɨ. Ámá Kiraisomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨŋagɨ́a nánɨ Gorɨxo “Gɨ́ sɨŋwɨ́yo dánɨ wé rónɨŋoɨ.” rárarɨŋɨ́ eŋagɨ nánɨ nene apɨ e imónanɨ́wá nánɨ yayɨ́wɨ́ nɨneaméra bagɨ́rɨnɨ.
25 Kinye lino Jisasi ipuki tirimolomunga mane ungumuni lino bakulu mele manda naa tapu tembalo.
25 Xámɨ yayɨ́wɨ́ nɨneaméra bagɨ́ aí xwɨyɨ́á dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨŋwáo nánɨpɨ rɨxa nimónɨŋagɨ nánɨ yayɨ́wɨ́ neamearɨŋɨ́pimɨ sɨnɨ xɨ́dɨpaxɨ́ menɨnɨ.
26 Jisasini terimu ulumu ipuki tirimolomunga lino Gotenga bakuluma moromolo. Kinye imbo pupu i lupe lupema Jisasinga ungumu pilkolio ipuki tirimelemuni eno Gotenga bakuluma moromele.
26 Seyɨ́né nɨyɨ́nénɨ Kiraisɨ Jisasomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨgɨ́ápimɨ dánɨ o tɨ́nɨ nawínɨ nikárɨnɨro nánɨ niaíwɨ́ Gorɨxoyá imónɨgɨ́áyɨ́nérɨnɨ.
27 Eno Kraistinga imboma molomolo ningolio ungumu pilko no ltingi kinye Goteni eno Jisasi kinye tendeku tipe mondorumu.
27 Kiraiso tɨ́nɨ oikárɨnaneyɨnɨro nɨyɨ́nénɨ wayɨ́ nɨmearo xɨ́o imónɨŋɨ́pa oimónaneyɨnɨro rapɨrapɨ́ wúnɨŋɨ́ yínɨgɨ́árɨnɨ.
28 Ipuki tirimo imbomundo Goteni i tepa naa nimo: I Juda imbomu, i tawendo imbo lupemu. I koropa noli iyemu, i iye kamakomu ungu naa nimo. Kelepa i ambomu, i iyemu nimbe aku tepa moke naa teremo. Aku molo. Goteni imbi tipelie nimbei imbo Jisasi ipuki tirimele palima tendeku ulu teremomunga Kraist kinye tendeku tipo mondoro nimo.
28 Seyɨ́né nɨyɨ́nénɨ Kiraisɨ Jisaso tɨ́nɨ nawínɨ ikárɨnɨŋagɨ́a nánɨ wiyɨ́né Judayɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́néranɨ, wiyɨ́né Gɨrikɨyɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́néranɨ, wiyɨ́né wayá xɨnáíwánɨŋɨ́ nimónɨro omɨŋɨ́ wiiarɨgɨ́áyɨ́néranɨ, wiyɨ́né omɨŋɨ́ wayápɨ epɨ́rɨ nánɨ áxeŋwarɨ́ minɨgɨ́áyɨ́néranɨ, wiyɨ́né oxɨ́yɨ́néranɨ, wiyɨ́né apɨxɨ́yɨ́néranɨ, nɨyɨ́nénɨ sɨyikɨ́ ná bɨnɨ imónɨŋagɨ́a nánɨ Gorɨxoyá sɨŋwɨ́yo dánɨ ananɨ imónɨnɨ.
29 Akumunga Goteni eno paimbo Kraist kinye tendeku tipe mondomo lemo aku eno Abrahamenga imboma molonge. Kanomunga Goteni Abrahamendo ee nimbe mi lerimu ulumu kape aku enondo waye kala nimu mele eno manda linge.
29 Kiraiso tɨ́nɨ nawínɨ ikárɨnɨgɨ́áyɨ́né eŋagɨ nánɨ Ebɨrɨ́amoyá iyɨ́ axɨ́pá imónɨŋoɨ. Ayɨnánɨ xɨ́omɨ sɨ́mɨmaŋɨ́yo dánɨ “Nɨseaiimɨ́árɨnɨ.” réroárɨŋɨ́pɨ seaiinɨ́áyɨ́né imónɨŋoɨ. Segɨ́ arɨ́o Ebɨrɨ́amoyá dɨŋɨ́pɨ meapɨ́rɨ́áyɨ́nénɨŋɨ́ imónɨŋoɨ.

Ler em outra tradução

Comparar com outra