Efésios 4

IMO vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Akumunga na Awilimunga kongono terumunga ka ulkena pepo moro iyemu, nani enge nimbo eno ungu mane tipolio nimboindo Goteni enondo eno nanga imboma molko nanga kongono tendangi wangei nimbe kanopa ltimuna ongo yu kinye moromele imboma mele molkolio yuni kanopa penga pimo uluma teko molaio.
1 Ayu i Regah wabinamaim dibur arun ama’ama, imih kwa ao’ototofari, God ayawas ya’asair eaf kwana kwabaib imaim kwanama.
2 Waliwalima nanga imbi ola naa molopili, imboma kinye peya taka lipo molambo ningo molaio. Imbomani eno teko kenjinge wali anjo enoni konopu mondoko pundu naa toko we tiye kolko konopu awini liko naa mundeio.
2 Mar etei taiyuw kwanayara’iyi, kwanakakaf, yatenanub, yabowamaim taituwa kwanabuwih.
3 Lino Kraistinga imbo talape tendekumu moromolo imboma konopu tendekuna pupili taka lipo molamili ningo konopu tendekuna pupili nimo Minimuni eno nombeya tepa ka topa ambolopili ningo molaio.
3 Anun Kakafiyin buwi kwana bita’imoni i kwanasinaftobon a kou’ay nati i kwanabukikin tufuwamaim kwanama.
4 Lino Kraistinga imboma, lino kangi tendekumu. Mini Kake Teli linonga konopumanga moromomu yu tendekumu kau. Aku tepala Goteni linondo yunge imboma molangei waio nimu mele kombu pengana pumbo molomolo nimbo konopu tipo nokopo moromolo ulu tendekumula.
4 Biyat i ta’imon, Anun Kakafiyin i ta’imon, God ea’afit i nuhifot ta’imon tabai,
5 Linonga Awilimu tendekumula. Ipuki tili ulumu tendekumula. No lili ulu pulumu tendekumula.
5 Regah i ta’imon, baitumatum i ta’imon, bapataito i ta’imon.
6 Linonga pali Lapa Gote tendekumu kau. Yu lino Kraistinga imbomanga pali olando moromo. Yu linonga pali tukundo kongono tepa moromo. Yu linonga pali konopumanga moromo.
6 Naatu God i ta’imon, sabuw tutufin etei’imak Tamat, naatu iti etei’imak ata ukwarin, Regah ta’imon, etei’imak wanawanatamaim ebowabow, naatu wanawanatamaim ema’am.
7 Gote we kondo kolorumumunga Kraistini lino tepo kondoromolo engema moke tepa lino te te nimbe awini we tirimu.
7 It ta’ita’imon manaw kabeberamaim Keriso ana usar bitit i ra’at naatu igewasin kwanekwan.
8 Gotenga Bukumunga i tepa nimbe peremo:
8 Buk Atamaninamaim iti na’atube eo,
9 Kraist yu olando purumu nimu akumu olando kau purumumunga lipe ondorumuya? Molo. Oi yu paa maina mainyendo purumumunga lipe ondorumu.
9 Tur iti, “Yen Auyom.” Ana’an i iti, wantoro’ot i marane ra’iy, re anababatun me wanawanan run.
10 Iye muluna paa olandopa purumu iye kanomu oi maina mainyendo purumu iyemu. Mulu mai talonga pali undukana molombai aku terimu.
10 Imih orot nati taiyuwin yara’iy re’er, nati orot ta’imon yen auyomtoro’ot tit, naatu mar ana hanef etei natabir rabon mar tafaram tutufin etei ana’itinin bai karatan.
11 Kano iyemuni kau maina imboma engema moke tepa we tirimu. Imbo mare yunge kongonomu tendangei nimbe lipe mundumbeindo eno aku kongonomu teangei engemu tipe, mare kanopa lipe yunge nimbe munduli unguma imbomando ningo tengei engemu tipe, mare kanopa lipe Gotenga ungu pengamu nilko tilko andangei engemu tipe, mare kanopa lipe Kraistinga imbo talapemanga tapu iye kongono teangei enge tipe mare kanopa lipe Goteni kanopa penga pilimbelo mele mane tinge enge tipe aku teangei engemu tirimu.
11 Naatu i taiyuwin siwar bow orot ta ta faramih, orot afa tur abarayah himatar, afa dinab tur faramayah himatar, afa binanuyah himatar, afa Kirisiyan hai bonawiyenayah himatar, naatu afa bai’obaiyenayah himatar,
12 Kraistini nanga kangimu enge nimbe molopa kondopili nimbe Gotenga imboma pali Kraistinga kendemande kongonomu teko molangei nimbe aku tepa engema yunge imboma moke tepa we tirimu.
12 saise God ana sabuw tatabobuna’ih bowabow ana ef hitaso’ob. Naatu bowabow tataburiri tatabow Keriso biyan tatawowab tara’at tayen
13 Lino yunge imboma paimbo nimbo enge nimbo pilimolomunga konopu tendekuna pupili molopo, Gotenga Maloni konopuni pilipe moromo mele lino pali tendeku tipo pilipo kondopo, imbo yu konopu pepili mololipo pumbo, kamukumu Kraist moromo mele lino imbo konopu pepili molamili nimbe aku terimu.
13 tanan it etei ata baitumatum an ta’imon tamatar. Naatu God Natun ana kirikirifot tataso’ob gewas, wanawanat takwat Keriso ana tutufin tatab.
14 Aku tepo tepo molomolo kinye bakulu keloma konopu naa peli moromele mele naa molomolo. Nomuna poporome topa sip mare we topa mepa andoromo mele iye mare kondi toko kolo toromele iyema ongo eno i teko teaio i teko teaio ningo mane tirimele kinye we pilko konopuma alowa malowa teko lombili purumele mele lino aku tepo naa temolo.
14 Saise it boro men kek na’atube tatama’am, sabuw baifufuwenayah hitan hitifufuwit ata baitumatum hitiyuwiyuwimih. Kotar yabat nane ebabin ebiyuwiyuwibe. Anayabin sabuw hai notamaim baifuwen tur afa himataren sabuw afa hifufuwih hinawiyih sa’ab tenan.
15 Kolo toli iyemani ninge mele komu tendepo naa pilipolio Kraistinga kangimu moromolo imbomani lino nokopo linonga pinyewe moromo iye Kraist moromo mele molamili nimbo nendo yando konopu mondopo ungu paimboma kau nimbo molamili.
15 En baise nati efanin, yabowamaim tur anababatun tanao, ef tata’ane ata orot ukwarin Keriso wanawananamaim tanawowabit tanayen.
16 Yu kimbo ki kangi melemanga pali nokoromo iye pinyewemu. Yuni ombele pulkono melema pali enge nipili nimbe enge tirimo. Akumunga kangimunga melema pali nendo yando konopu mondopa lipe tapondoromomuni kangimu akopa awili lepa enge nimbelo.
16 I ana bainakokomaim biyat tutufin etei bai na ikokofan wowab gewas. Naatu biyat hai bowabow Regah bitih na’atube tebowabow ana veya biyat i erara’at naatu yabowamaim ewowowab gewas.
17 Jisasinga kongono iye molopo yunge imbi lipo eno kane kane molaio ungumu nimbo timboi. Eno imbo imbomanga tenge ulu naa teaio. Enonga konopu mepa andoromo.
17 Regah ana onowatenamaim ayu kwa abimatnuwi, Eteni Sabuw tema’am na’atube men kwanama’amih, anayabin nati sabuw i hai not hikwaris koko’awabe tema’am.
18 Kano imboma eno uluma pali naa pilko enonga konopuma pipi tirimelemunga Gote molopa teremo mele naa pilko, enonga lipe manjilima tumbulu toromo akumunga eno Gotenga koinjo molopa kondolimunga tawendo moromele.
18 Hai not etei i gugumin awan karatan, God ana yawasamaim i hitabaratait nabin anababatun tebatabat, anayabin ukwarih i hifokar naatu dogoroh hikabay.
19 Ulu teremelema pilko moke teko pipili kolonge ulu pulumu mainye purumu eno kinye naa peremomunga eno ulu kerimanga tukundo tumbi tiko pungo, imboma kanokolio mai koromele ulu kalaro mololima konopu kimbo tiko teko moromele.
19 Biya’ohow naniyan i men kafai hiso’ob, hai yawas tutufin etei kakafin nowanamih hitin bai susuw, naatu in sesebar teo’onofar.
20 — ausente —
20 Baise kwa i men iti na’atube hi’obaiyi kwana Keriso kwasu’ubimih.
21 — ausente —
21 Kwa Keriso isan i hio kwanowar, naatu Turobe yawas gewasin Jesu wanawananamaim ema’ama isan i hi’obaiyi.
22 Eno tenge mele ningo mane tirimulu mele i tepa: Eno oi moloringi kinye enonga oi we konopumani ulu pulu kerima eio konopu leringi kano konopuma tiye kolangei. Aku teringi ulumani ya mai kombuna molko kenjiko kolkolio kombu kerina pungo mindili nongo molko kenjiko kau pulimala.
22 Imih kanab atamanin nawiyi yawas kakafih, baifufuwen in kura’ara’ahi kwasinaf gugurusi, nati kanab atamanin i kwanikiya’ub kwanabosair.
23 Kano oi we konopuma tiye kolko eno konopu koinjoma pepili molangei.
23 Dogor naatu a not etei i kwanabow kwaniwa’an boubuh hinamatar,
24 Gote konopu peremo mele lino yunge konopu koinjo teremomu aku tepa pepili ningolio Goteni ulu pulu penga tumbi nilima tepa paa kake tepili moromo mele aku teko molangei nimbo ungu mane aku tepo nimbo tirimulu.
24 naatu kanab boubun God ana’itininabe wowab yai inu’in i kwanab kwaniyoun, saise yawas anababatun, ana ef mutufor naatu kakafiyin boro imaim nirerereb.
25 Akumunga oi we konopuma tiye kolko konopu koinjoma liko panjikolio eno ungu kolo toli ungumu tiye kolko, kangi tendekumunga kimbo ki melema angimo mele aku tepo lino Kraistinga imboma pali konopu tendekumu pepili moromolo kani Kristen imbomando ungu paimboma kau ningo molaio.
25 Naatu baifufuwen i kwanihamiy, taituwa isah i turobe hai tur kwana’owen, anayabin it etei tana taita’imon Keriso biyan tamatar.
26 Eno mumindili tembalo kinye ulu pulu keri te naa teamili. ningo, pilko kondoko molaio. Eno mumindili kolko molangei ena naa pepupili.
26 Ya nasoso’ar na’at, men yaso’ar nabonawiyi bowabow kakafin inasinaf. Naatu men yaso’ar auman inama nan veya nare.
27 Nalo aku mumindili we kolkolio eno Satan nambu toko linge kani.
27 Men Demon Mowan veya nati’imaim initin narunamih.
28 Melema wapu ltimele imboma aku ulumu tiye kolko kinye wapu naa liko, kongono teangei. Enonga kimani melema wapu naa liko imbo mare mele molo lembaloma lipo tapondopo melema tiemili ningolio kano wapu noli imbomani enonga kimani kongono pengama teangei.
28 Orot yait ebabain, i bain nihamiy naatu nabusuruf nabow, saise ma gewasin nab nama gewas. Naatu sabuw yababan wairafih nibaisih.
29 Enonga keremanga ungu keri te wendo naa opili neio. Kraistinga imbo konopu tamba nimbeloma kinye molko kenjingema kinye eno enge timbelo unguma kau neio. Ungu mare kano imboma pilenge wali eno lipe tapondombalo unguma kau neio.
29 A tur men womararin ina’omih, baise baibais ana tur gewasin inao, saise sabuw baibais abisa tekokok boro hinab nawowabih hinara’at. Naatu sabuw iyab tur tenonowar boro nibaisih.
30 Mini Kake Telimuni eno imboma ulu pulu kerimani kondi toromo kombumunga pele kamukumu wendo pungo, ulu pulu keri te naa peremo kombuna wangei kani nokopa molopili nimbe Goteni Mini Kake Teli tirimu akumuni kanopa keri pilipe konopu naa mondombalo uluma naa teangei.
30 Naatu God Anun Kakafiyin men yababan kwanitin. Anayabin Anun Kakafiyin i God ana’i’inanen wanawanatamaim ema’am it i nowan. Saise nati Veya gagamin nanan ana veya it boro narufamit nabotaitit tanatit.
31 Imbo lupema kinye konopu keri panjiko teko kenjiko, iri toko mumindili kolko, opa teko ungu umbulkondo nindiko, aku ulu teremelemanga ulu puluma tiye kolaio.
31 Imih dogor wanawanan tenakuyakuy, gagamat, yaso’ar, okwanekwan naniyah kakafih ta ta etei kwanihamiyen.
32 Enoni enongano nendo yando kondo kolko teko kondoko, Kraistini enonga nimbe tenderimumunga Goteni enonga ulu pulu kerima we tiye kolopa enondo pundu taio naa nimu mele aku teko imbomani eno teko kenjinge uluma we tiye kolko pundu taio naa nengei.
32 Naatu nati sawar efanih, kwa i taituwa etei isah kwanamanaw kwanakabeber, kwaniwanbabanih. Naatu notawiyen isa nama, Jesu Keriso ana bowabowamaim God notanotawiyit na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra