Atos 23

IMO vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Pol kano Juda imbomanga kaunsil nombeya teko moloringi akuma pipili naa kololi enge nimbe taki lepa kanopalie nimbei, “Nanga Israel imbo ango kame, Goteni imbomando tewi nimo uluma aku penga tepo telipo ombo kinye i walimunga wendo oro. Nani ulu te tepo kenjindu konopu naa lteo,” nimu.
1 E, pondo Paulo os olhos no conselho, disse: Homens irmãos, até ao dia de hoje tenho andado diante de Deus com toda a boa consciência.
2 Aku wali popo tondoli iye awili Ananaias akuna molorumu. Poloni nimu kano ungu yuni pilipelie wali iye kopu teko angileringimando da iye kere tuku tieio nimu.
2 Mas o sumo sacerdote, Ananias, mandou aos que estavam junto dele que o ferissem na boca.
3 Aku wali Poloni Ananaiasindo i tepa nimbei, “Nu kape Goteni tombalo. Nunge tukundo kalaro moromo nalo kangindo olando penga teko mololi none tereno. Nu Mosesinga mane ungumu ambolko dana molkolio na kanoko moke tereno. Nalo imbomani na tangei ninomu aku Mosesinga mane unguna aku naa teaio nimbe peremo kanomu,” nimu.
3 Então Paulo lhe disse: Deus te ferirá, parede branqueada; tu estás aqui assentado para julgar-me conforme a lei, e contra a lei me mandas ferir?
4 Pol yu kinye kopu teko angileringi kano iyemani yundo i teko ningi, “Nuni Gotenga popo tondoli iye awilimundo aku teko manda naa nino. Ambe telka ninoya? Yunge imbimu ningo keri ltendereno,” ningi.
4 E os que ali estavam disseram: Injurias o sumo sacerdote de Deus?
5 Kano teko ningi wali Poloni nimbei, “Imbo ango kame, nani iye imu Gotenga popo tondoli iye awili te nimbo naa lipo manjindu. Gotenga bukuna i tepa nimbe peremo,
5 E Paulo disse: Não sabia, irmãos, que era o sumo sacerdote; porque está escrito: Não dirás mal do príncipe do teu povo.
6 Akuna moloringi iye mare Sadyusima, mare Farisima moloringi. Aku teko moloringimunga Pol yuni konopu te lipe manjipelie iye kanomando ungu ola enge nimbe nimbei, “Imbo ango kame, na iye Farisi. Nanga ara kape iye Farisi molorumu. Imbo kololima altoko makilinge nimbo ipuki tiromunga kinye kotena i ombo angilto,” nimu.
6 E Paulo, sabendo que uma parte era de saduceus e outra de fariseus, clamou no conselho: Homens irmãos, eu sou fariseu, filho de fariseu; no tocante à esperança e ressurreição dos mortos sou julgado.
7 Aku tepa nimu wali, ne kano Farisima kinye Sadyusima kinye ungu melenale enge nili teringi. Aku tekolio nombeya teko moloringi kano imboma imunana nendo yando mokemake leringi.
7 E, havendo dito isto, houve dissensão entre os fariseus e saduceus; e a multidão se dividiu.
8 Aku mokemake leko ungu melenale teringi ungu pulumu i tepa, Sadyusi manga pupu akumuni ningei, “Imboma kolkolio wali altoko makilko koinjo naa molonge. Enselema kape kuroma kape minima kape naa moromele,” ningi. Nalo Farisi manga pupu akumuni i uluma pali ipuki tiringi.
8 Porque os saduceus dizem que não há ressurreição, nem anjo, nem espírito; mas os fariseus reconhecem uma e outra coisa.
9 Nombeyana moloringi Juda imbomani ungu panjiringi ungumu omba olando olando purumu. Farisi manga pupu akumunga mane ungumunga ungu imbo iye mare ola angilkolio ungu toko akuko ningei, “Linoni iye imunga ulu alowa te naa kanopo ltenderemolo. Yu paimbo enselereni kape molo kuro minireni kape ungu nimbe timonje,” ningi.
9 E originou-se um grande clamor; e, levantando-se os escribas da parte dos fariseus, contendiam, dizendo: Nenhum mal achamos neste homem, e, se algum espírito ou anjo lhe falou, não lutemos contra Deus.
10 Ungu toko akuringi kano ulumuni opa makinjiringi. Ele iyema nokoli iye awili kanomuni Pol kano Juda imbomani yu melema ambolko ongoko kimbo ki lupe lupe tendenge konopu lepa yu pipili kolorumu. Aku konopu lepalie wali ele iyemando nimbei, “Mainyendo pungo Pol Juda imbomanga imunana enge ningo wendo likolio meli pungo enonga ulkena tuku mondaio,” nimu.
10 E, havendo grande dissensão, o tribuno, temendo que Paulo fosse despedaçado por eles, mandou descer a soldadesca, para que o tirassem do meio deles, e o levassem para a fortaleza.
11 Kano wali ipu leli Awili Jisas kano Pol perimu kumbekerena omba angilipelie nimbei, “Nu pipili naa kolkono konopu enge nipili molowi. Nuni Jerusalem kombu imbomando nanga ungu nindirino. Aku mele nu paa Rom kombu kape pungolio aku imbomando nanga ungumu ningo tindiwila,” nimu.
11 E na noite seguinte, apresentando-se-lhe o Senhor, disse: Paulo, tem ânimo; porque, como de mim testificaste em Jerusalém, assim importa que testifiques também em Roma.
12 Otilikondo otili oi Juda iyemareni ulu te wai toko noiringi. Aku wai toringi ulumu Pol topo kondamili ningi. Juda iye akumani enongano mi enge ningo lekolio ningei, “Eno i teli oi langi nombo no naa nomolo. Pol paa topo kondopolio wali kau aku kere langima nomolo,” ningi.
12 E, quando já era dia, alguns dos judeus fizeram uma conspiração, e juraram, dizendo que não comeriam nem beberiam enquanto não matassem a Paulo.
13 Aku ungumu wai toringimu iye 40 akumanga mare winjiko molkolio ungu ningo panjiringi.
13 E eram mais de quarenta os que fizeram esta conjuração.
14 Aku Juda iyemani popo tondoli iye kumbe leko moloringimando kinye Juda iye mololimando kape i ungumu pungo ningo tikolio ningei, “Lino mi paa enge nilte lemolo. Lino i teli oi langi nombo no naa nomolo. Nalo Pol paa topo kondopolio wali kau langi nomolo nimolo.
14 E estes foram ter com os principais dos sacerdotes e anciãos, e disseram: Conjuramo-nos, sob pena de maldição, a nada provarmos até que matemos a Paulo.
15 Akumunga kinye enoni tendangei konopu ltemolo ulumu i tepa: Eno kinye Juda iye mololima palini ele iyema nokoli iye awilimu moromona pungo ungumu waltindiko i teko kolo toko neio, lino moromolondo Pol meko wendo owi. Aku wali linoni yundo ungu mare wambo walipo pilimolo neio. Aku teko ninge wali eno molongeindo ele iyemani Pol meko aulkena ongo molonge kinye akuna linoni yu topo kondomili nokopo angilimolo,” ningi.
15 Agora, pois, vós, com o conselho, rogai ao tribuno que vo-lo traga amanhã, como que querendo saber mais alguma coisa de seus negócios, e, antes que chegue, estaremos prontos para o matar.
16 Nalo Polonga kepa iye wenepo teni aku tengei wai toringi ungumu pilerimu. Ele iyemanga ulke kanona tuku pumbelie Polondo kano wai toringi ungumu nimbe tirimu.
16 E o filho da irmã de Paulo, tendo ouvido acerca desta cilada, foi, e entrou na fortaleza, e o anunciou a Paulo.
17 Kano wali Poloni ele iyema nokoli iye mandopa tendo owi nimbelie nimbei, “Kelo iye imu ele iyema nokoli iye awilimu moromona meko puwi. Yuni ungu te pilipili nimbei nimbe mepa omo,” nimu.
17 E Paulo, chamando a si um dos centuriões, disse: Leva este jovem ao tribuno, porque tem alguma coisa que lhe comunicar.
18 Ele iyema nokoli iye awilimu molorumuna iye mandopa kanomuni Polonga kepa iye kanomu mepa purumu.
18 Tomando-o ele, pois, o levou ao tribuno, e disse: O preso Paulo, chamando-me a si, rogou-me que trouxesse este jovem, que tem alguma coisa para dizer-te.
19 Kano kinye ele iyema nokoli iye awili kanomuni Polonga kepa iye kanomu ki ambolopa meli kulendo pumbelie elongalo kau molkolio nimbei, “Ungu ambelemu nando ningo tini meko onioya?” nimu.
19 E o tribuno, tomando-o pela mão, e pondo-se à parte, perguntou-lhe em particular: Que tens que me contar?
20 Aku kinye kelo iyemuni ungu pundu topa nimbei, “Juda iyemani otili enonga nombeya tengena Pol nuni mendeko owi nemili ningo wai tonge. Polondo ungu mare awini waltindimolo konopu nuni leani ninge.
20 E disse ele: Os judeus se concertaram rogar-te que amanhã leves Paulo ao conselho, como que tendo de inquirir dele mais alguma coisa ao certo.
21 Nalo aku teko ninge ungumu nuni ipuki naa tiwi. Aku kolo tonge. Juda iye 40 akumanga winjipe mare Pol toko kondongei lopeke teko nokoko angilinge. Aku iyema palini mi enge ningo lekolio ningei, eno i teli oi langi nombo no naa nomolo. Nalo Pol topo kondopolio wali kau no nombo langi nomolo ninge. Topo kondamili ningolio, kinye nuni ee neni ungumu pilingei nokoromele,” nimu.
21 Mas tu não os creias; porque mais de quarenta homens de entre eles lhe andam armando ciladas; os quais se obrigaram, sob pena de maldição, a não comer nem beber até que o tenham morto; e já estão apercebidos, esperando de ti promessa.
22 Ele iyema nokoli iye awili kanomuni Polonga kepa kelo iye kanomu pupili nimu. Aku pupili nimbelie mainye nimbei, “Enonga wai tonge i ungumu imbo tendo anjo nando nimbo tindu ungu naa niwi,” nimu.
22 Então o tribuno despediu o jovem, mandando-lhe que a ninguém dissesse que lhe havia contado aquilo.
23 Kano kinye ele iyema nokoli iye awili kanomuni yunge maindo ele iyema nokoli iye mandopa talondo walio nimu. Aku tepalie nimbei, “Sisaria kombu pangei kani ele iye 200 pungo tumbi tipelio. Aku iyema kinye popo tiko pangei aku kongi os umbuluna molko opa toli iye 70 tumbi tiko toloni opa toko ambelea nili iye 200 liko tumbi tielio. Aku tekolio ipu leli ena mongo 9 klok pangei tumbi tielio.
23 E, chamando dois centuriões, lhes disse: Aprontai para as três horas da noite duzentos soldados, e setenta de cavalaria, e duzentos archeiros para irem até Cesaréia;
24 Pol kape molopa pupili kongi os mare liko tumbi tindelio. Kombu gavman nokoli iye Feliks molombalona meko pungili kewale molombalo kani nokoko kondoko Pol meko anjikondo palio,” nimu.
24 E aparelhai animais, para que, pondo neles a Paulo, o levem salvo ao presidente Félix.
25 Aku tepa nimbelie kinye ele iyema nokoli iye awili kanomu yuni pipia te torumumu i tepa nimbe perimu;
25 E escreveu uma carta, que continha isto:
26 “Na Klodius Lisiasini i pipiamu gavman nokoli paa iye muli muli Feliksindo topo tiro. Molko kondowi, nio.
26 Cláudio Lísias, a Félix, potentíssimo presidente, saúde.
27 Juda iyemareni iye imu ambolko liko toko kondongei tenge. Nalo yu Rom kombu mai pulu iye nimuna pilipolio nanga ele iyema kinye pumbolio yu nani koinjo lindu.
27 Esse homem foi preso pelos judeus; e, estando já a ponto de ser morto por eles, sobrevim eu com a soldadesca, e o livrei, informado de que era romano.
28 Iye imundo Juda imbomani ungu mune tenge ungu pulumu pilimboindo enonga kaunsil nombeya tengena mepo maindo pundu.
28 E, querendo saber a causa por que o acusavam, o levei ao seu conselho.
29 Aku pumbolio kanopo ltendendu uluma i tepa: Juda imbomani ningei Poloni ulu mare tepa alowa temo ninge. Nalo aku ninge unguma enonga Juda imbomanga mane unguma kau ungu mare ninge. Aku teko ninge unguma pilindu nalo lino Rom iyemanga mane ungumuni yu ka ulke pepili kape yu topo kondamili nimbe aku tepa ungu te naa ltemo.
29 E achei que o acusavam de algumas questões da sua lei; mas que nenhum crime havia nele digno de morte ou de prisão.
30 Nando ningei Juda imbomani Pol toko kondongei lopeke teko wai tonge ninge. Aku wali walitikale nani nu moronondo Pol tipo munduro. Aku Juda imbomando kape nani nimboi, enoni kape Polondo ungu mare ambolonge lemo aku unguma nundo ongo ningo tieio nindu,” pipiamu i tepa torumu.
30 E, sendo-me notificado que os judeus haviam de armar ciladas a esse homem, logo to enviei, mandando também aos acusadores que perante ti digam o que tiverem contra ele. Passa bem.
31 Ele iye kanomani enonga ele iye nokoli kiyendo kanomuni nimu kano uluma paa teringili. Neya aku wali ipu leli Pol kano Antipasi siti kombu meko puringi.
31 Tomando, pois, os soldados a Paulo, como lhe fora mandado, o trouxeram de noite a Antipátride.
32 Otilikondo kongi os umbuluna mololi ele iyemani Pol kano meko mondoli Sisaria kombu puringi. Nalo we ele iye kanoma kinye toloni opa teli ele iye kanoma peya Jerusalem kombundo yando enonga ulke angilerimundo oringi.
32 E no dia seguinte, deixando aos de cavalo irem com ele, tornaram à fortaleza.
33 Sisaria kombu wendo puringi wali, akuna gavman nokoli iye kanomunga kindo pipia kanomu tiko, Pol yu kape aku iyemu yunge kindo tiringi kala.
33 Os quais, logo que chegaram a Cesaréia, e entregaram a carta ao presidente, lhe apresentaram Paulo.
34 Gavman nokoli iye kanomuni pipia kanomu kambu topa kanopalie wali Pol nu tekai iyemuya nimbe waltindirimu. Pol kano Silisia kombu iyemu ltemo nimbe kanopa imbi tipelie,
34 E o presidente, lida a carta, perguntou de que província era; e, sabendo que era da Cilícia,
35 nimbei, “Na Silisia kombu imbomanga kot pio. Akumunga nu kot tenderemele imboma onge wali aku nunge unguma pilimbo,” nimu. Aku tepa nimbelie Pol kano king Herotenga ulke enge nili awilina wamongo ka tiko tapu teko nokaio nimu.
35 Disse: Ouvir-te-ei, quando também aqui vierem os teus acusadores. E mandou que o guardassem no pretório de Herodes.

Ler em outra tradução

Comparar com outra