Mateus 8

FRD vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Ti ma Yesus nsuta tali vuar, na tamata rivun rorang Ia.
1 Quando Jesus desceu do monte, grandes multidões o seguiam.
2 Naꞌut inyai, na tamata i ni suhut ngabaa nma ma nsangatur naꞌa Yesus wahan ralan a, ma nfalak ne, “Duilaꞌa, wean i mtorung, na fara motu ma lolin ewal yaꞌa.”
2 E eis que veio um leproso e o adorava, dizendo: Senhor, se quiseres, podes tornar-me limpo.
3 Ba Yesus nlauk liman a ma nkena ia ma nfalak ne, “Yaꞌa utorung ma ulobang oa, ba lolin roak oa!” Brian munuk, na tamata yai lolin lahir ia tali ni suhut a.
3 Jesus, pois, estendendo a mão, tocou-o, dizendo: Quero; sê limpo. No mesmo instante ficou purificado da sua lepra.
4 Nata Yesus nfalak verin ia ne, “Mungnanang ma deka fwamalik afa ini verin tamata iki watan, naꞌuk ti ma fwaturu tenam a verin mela falurut a ma nsiꞌik ne, lolin roak oa. Mala mu korban verin Ubu, wean i rfalak roak naꞌa Musa ni inukun ra, boma tamata munuk rkaꞌa ne, lolin roak oa.”
4 Disse-lhe então Jesus: Olha, não contes isto a ninguém; mas vai, mostra-te ao sacerdote, e apresenta a oferta que Moisés determinou, para lhes servir de testemunho.
5 Yesus nbana nti ahu Kapernaum. Roma rira suldadu dawan isa nma ma ntuan Ia, ma nera lablobang verin Ia ne,
5 Tendo Jesus entrado em Cafarnaum, chegou-se a ele um centurião que lhe rogava, dizendo:
6 “Duilaꞌa, yaꞌa ning tamata sansinir nawar ma dawan ia ma naklukut, ba ntuba watan rahan eri.”
6 Senhor, o meu criado jaz em casa paralítico, e horrivelmente atormentado.
7 Ba Yesus nfalak verin ia ne, “Baba, Yaꞌa ki uti mu rahan ma otu ma lolin ia.”
7 Respondeu-lhe Jesus: Eu irei, e o curarei.
8 Naꞌuk suldadu dawan yai nfalak ne, “Duilaꞌa, yaꞌa wol verang a ratang Oa, ba deka muti ning rahan. Fwalak watan vaivatul isa naꞌa ini, na ning tamata sansinir veka lolin lahir ia.
8 O centurião, porém, replicou-lhe: Senhor, não sou digno de que entres debaixo do meu telhado; mas somente dize uma palavra, e o meu criado há de sarar.
9 Ukaꞌa lahir ne, afa ovi fwalak ra kena, tevek usoak vali verin ning dawan a, ovu suldadu ra rsoak vali verin yaꞌa. Wean i ufareta suldadu isa ma ufalak ne, ‘Muti’, na ia nti. Wean i ufalak verin isa vali ne, ‘Mwa ini’, na ia nma. Wean i ufalak verin ning tamata sansinir a ne, ‘Mkarya afa ini’, na ia notu.”
9 Pois também eu sou homem sujeito à autoridade, e tenho soldados às minhas ordens; e digo a este: Vai, e ele vai; e a outro: Vem, e ele vem; e ao meu servo: Faze isto, e ele o faz.
10 Yesus nrenar afa ovi suldadu dawan yai nfalak a, na ntalkaka, ma nfalak verin tamata ovi rban-orang Ia ne, “Afa i ufalak verin mia ini kena urun! Tamata ini ni inorang a dawan urun. Naꞌa Israel, na wol utuan tamata isa obin ni inorang a dawan wean tamata ini!
10 Jesus, ouvindo isso, admirou-se, e disse aos que o seguiam: Em verdade vos digo que a ninguém encontrei em Israel com tamanha fé.
11 Ufalak vali verin mia ne, tamata ovi wol Yahudi ra veka rtali timur ovu rtali varat rma ma rdoku rafnaꞌan ovu Abraham, Ishak ovu Yakub, naꞌa Ubu Ni Fareta a.
11 Também vos digo que muitos virão do oriente e do ocidente, e reclinar-se-ão à mesa de Abraão, Isaque e Jacó, no reino dos céus;
12 Naꞌuk, velik ne tali lalan Ubu nera tamata Yahudi ra ma rleal Ni Fareta a, Ia veka nvatuk ma rivun vali ira ti rnaꞌa dedan ralan i raroa tali Ia. Ira veka rvakar lalawatan ovu nifarira ra rsitutu ira, tevek rfarnuang wawaꞌuk i dawan a.”
12 mas os filhos do reino serão lançados nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
13 Nata Yesus nfalak verin ia ne, “Mewal oa kikyai, tevek morang urun ne, veka otu ma mu tamata sansinir yai lolin ia. Wean urun i morang yai, ba mu sansinir a lolin roak ia.” Naꞌut inyai, na tamata sansinir yai lolin lahir ia.
13 Então disse Jesus ao centurião: Vai-te, e te seja feito assim como creste. E naquela mesma hora o seu criado sarou.
14 Nata Yesus nti Petrus ni rahan ma nsiꞌik, na Petrus avan a ntuba watan, tevek tenan ngnea.
14 Ora, tendo Jesus entrado na casa de Pedro, viu a sogra deste de cama; e com febre.
15 Ti ma Yesus ntaha vata yai liman a, na lolin lahir ia. Itvata yai nbatar lahir ma ti nasusan afamtahan verin Ia ma naꞌan.
15 E tocou-lhe a mão, e a febre a deixou; então ela se levantou, e o servia.
16 Yaꞌi laflofan roak, na tamata ra rovun tamata rivun rma verin Yesus. Tamata avyai nait sian ra rleal ira. Yesus nfareta nait sian ra ma rti rtalik tamata avyai, ovu notu ma tamata ovi rira suhut ra lolin ewal ira.
16 Caída a tarde, trouxeram-lhe muitos endemoninhados; e ele com a sua palavra expulsou os espíritos, e curou todos os enfermos;
17 Afa ovi Yesus notu ra rfakena lahir Ubu Ni vaivatul ovi nabi Yesaya ntulis roak naꞌa Surat Ralan a ne, “Ia veka nvara dida wawaꞌuk ra, ovu notu ma lolin ita tali dida suhut ra.”
17 para que se cumprisse o que fora dito pelo profeta Isaías: Ele tomou sobre si as nossas enfermidades, e levou as nossas doenças.
18 Amar isa, na tamata rivun rdir-lilit Yesus, ba nfareta Ni tamata ra ma rovun Ia rti danau Galilea ni lihir a.
18 Vendo Jesus uma multidão ao redor de si, deu ordem de partir para o outro lado do mar.
19 Yesus mane nti, na tamata isa tali Yahudi rira dawan ovi rair Musa ni inukun ra, nma ma nfalak verin Ia ne, “Tuan Guru, muti inba watan, na orang Oa!”
19 E, aproximando-se um escriba, disse-lhe: Mestre, seguir-te-ei para onde quer que fores.
20 Yesus nfalak verin ia ne, “Serigala ra warira ma rnaꞌa, ovu manut nangan ra rira renga, naꞌuk Yaꞌa, Tamata Yanan Yaꞌa, wol wang ma uyari Yaꞌa.”
20 Respondeu-lhe Jesus: As raposas têm covis, e as aves do céu têm ninhos; mas o Filho do homem não tem onde reclinar a cabeça.
21 Nata tamata isa tali tamata ovi rorang Yesus nfalak verin Ia ne, “Duilaꞌa, fara mtorung ma ewal yaꞌa veki ti ma oving yamang a.”
21 E outro de seus discípulos lhe disse: Senhor, permite-me ir primeiro sepultar meu pai.
22 Yesus nfalak verin ia ne, “Morang aꞌuk Yaꞌa! Tamata ovi wol rorang Yaꞌa, ira wearira tamata ovi rmata roak. Ba ira kaꞌi roving rira tamata ovi rmata roak a.”
22 Jesus, porém, respondeu-lhe: Segue-me, e deixa os mortos sepultar os seus próprios mortos.
23 Tali inyai, na Yesus nrata ula Ia naꞌa kumal isa, beti Ni tamata ra rorang Ia rarata, ma rti talik wan yai.
23 E, entrando ele no barco, seus discípulos o seguiram.
24 Brian munuk, na nait fufakmetan nkena ira naꞌa danau yai ralan a, ba saksakan dawan ra mane rulang ira ovu vali vaha mane nngora roak naꞌa rira kumal ralan a. Naꞌuk Yesus ntub-lufa watan.
24 E eis que se levantou no mar tão grande tempestade que o barco era coberto pelas ondas; ele, porém, estava dormindo.
25 Ni tamata ra rkadu Ia ma rfalak ne, “Duilaꞌa, bwatar ma mlobang ami! Ita mane takduvul roak ini!”
25 Os discípulos, pois, aproximando-se, o despertaram, dizendo: Salva-nos, Senhor, que estamos perecendo.
26 Yesus nfalak verin ira ne, “Notu afakinimi byobar i? Bira inorang a koꞌu daꞌin.” Nata Yesus ndiri ma nfareta nait ovu saksakan ra, ma rtalik ma ngarlina ma latlatan.
26 Ele lhes respondeu: Por que temeis, homens de pouca fé? Então, levantando-se repreendeu os ventos e o mar, e seguiu-se grande bonança.
27 Ni tamata avyai rtalkaka ma rsifalak afa verin ira ne, “Tamata ini iki Ia? Ia nfaret-nala nait ovu saksakan ra ma rorang Ia!”
27 E aqueles homens se maravilharam, dizendo: Que homem é este, que até os ventos e o mar lhe obedecem?
28 Yesus ovu Ni tamata ovi rorang Ia ti raran roak danau ni lihir a, naꞌa wan i tamata Gadara rleal. Raran inyai, na tamata irua nait sian ra rleal ira, rtali van ovi rfadoku tamata matmatan naꞌa rma ma rtuan Yesus. Tamata irua yai rira afa ovi rotu ra sian urun ma rfabobar tamata ra, ba tamata ra wol rabrahi ma rahu lingaꞌan yai.
28 Tendo ele chegado ao outro lado, à terra dos gadarenos, saíram-lhe ao encontro dois endemoninhados, vindos dos sepulcros; tão ferozes eram que ninguém podia passar por aquele caminho.
29 Nait sian avyai rsiꞌik Yesus ma rafwak ne, “Ubu Yanan Oa, mwa ini ma motu afaka verin ami? Deka motu sian ami, tevek Ubu Ni amar wol naran obin ma nukun ami!”
29 E eis que gritaram, dizendo: Que temos nós contigo, Filho de Deus? Vieste aqui atormentar-nos antes do tempo?
30 Nata Yesus nsiꞌik tali raroa ma nrea vavu dur dawan isa rafnuak ma al rdava rira fanaꞌan naꞌa inyai.
30 Ora, a alguma distância deles, andava pastando uma grande manada de porcos.
31 Nait sian avyai rera lablobang verin Yesus ne, “Wean i mane mulaꞌing ami tali tamata irua ini, na fara msinir ami ma ti amnaꞌa vavu avyai.”
31 E os demônios rogavam-lhe, dizendo: Se nos expulsas, manda-nos entrar naquela manada de porcos.
32 Ba Yesus nfalak verin ira ne, “Miti kikyai!” Nata nait sian avyai rti talik tamata irua yai ma ti rnaꞌa vavu dur yai. Vavu avyai rafla ma rti rtobur tali biliꞌin nelan a ma rsuta danau yai, ba rakduvul ma rmata munuk.
32 Disse-lhes Jesus: Ide. Então saíram, e entraram nos porcos; e eis que toda a manada se precipitou pelo despenhadeiro no mar, perecendo nas águas.
33 Tamata ovi rfawatak vavu avyai kaꞌi rsiꞌik afa avyai, ba rafla rti rira kota ma rfamalik afa avyai verin tamata ra. Ira rfamalik vali tamata irua i inlangin a nait sian ra rleal ira.
33 Os pastores fugiram e, chegando à cidade, divulgaram todas estas coisas, e o que acontecera aos endemoninhados.
34 Ba ti nata tamata ovi rnaꞌa ahu yai rti munuk ma rtuan Yesus. Rarea Yesus, na rera lablobang verin Ia ma nti talik warira yai.
34 E eis que toda a cidade saiu ao encontro de Jesus; e vendo-o, rogaram-lhe que se retirasse dos seus termos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra