Mateus 9

FAR vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Aia, sa Jesus fainia na fafurongo nia ki, kera ra laona baru, ma kera ka tofolo lau ana 'osi baita nai 'i Galili. Ma kada kera dao na ana fere nia 'i Kapaneam,
1 E, entrando no barco, passou para o outro lado, e chegou à sua cidade. E eis que lhe trouxeram um paralítico, deitado numa cama.
2 tani wane kera ka ngalia mai te wane ne nonina mae 'i fafona 'ifitai siana sa Jesus, fua nia ka gura. Ma kada sa Jesus nia ada saitamana na famamanae kera, nia ka fata 'uri fuana wane nonina mae nai, “Nao 'oe si mau lau wele nau. Nau ku manatalugea na ta'alae 'oe ki.”
2 E Jesus, vendo a fé deles, disse ao paralítico: Filho, tem bom ânimo, perdoados te são os teus pecados.
3 Ana kada nai, tani wane famanata ana taki ki kera manata 'uri, “Taifilia God go ne saitamana manatalugea ta'alae ki. Nia fabolotania fainia God.”
3 E eis que alguns dos escribas diziam entre si: Ele blasfema.
4 Ma sa Jesus nia saitamana go ana manatairu kera ki laona lioda, ma nia ka fata 'uri fuada, “Mulu si manata ta'a lau 'urinai.”
4 Mas Jesus, conhecendo os seus pensamentos, disse: Por que pensais mal em vossos corações?
5 'Urinai nia ka fata 'uri, “Dia nau ku fata 'uri fuana wane nonina mae ne, ‘Ta'alae 'oe ki, nau ku manatalugea na,’ nao mulu si ada to'ona go ne nia fuli. Boroi ma dia nau ku fata 'uri, ‘Tatae, ma 'oe fali,’ senai kamulu ka fi ada to'ona ne nikilalae 'e nia aku fuana guralae.
5 Pois, qual é mais fácil? dizer: Perdoados te são os teus pecados; ou dizer: Levanta-te e anda?
6 Kada nau gura wane ne, nau fatainia fua mulu ne nau, na Wele nia Wane, nau ku too ana nikilalae fua manatalugelana na ta'alae ki.”
6 Ora, para que saibais que o Filho do homem tem na terra autoridade para perdoar pecados (disse então ao paralítico): Levanta-te, toma a tua cama, e vai para tua casa.
7 Ana kada nai go, wane nai ka tatae, ma ka oli na 'uria fere nia.
7 E, levantando-se, foi para sua casa.
8 Ana kada ne wane ki kera ada to'ona te ne sa Jesus nia fulia, kera kwele, ma kera mau. Ma kera ka tangoa God sulia nia kwatea na nikilalae 'urinai fuana wane ki.
8 E a multidão, vendo isto, maravilhou-se, e glorificou a Deus, que dera tal poder aos homens.
9 Ma kada sa Jesus nia leka na fasia kula nai, nia ka ada to'ona sa Matiu. Nia gouru ga 'ana ana kula fuana konilana malefo ana takisi, sulia ne nia rao senai. Ma sa Jesus ka fata 'uri fuana, “'Oe leka mai fai nau.” Ma sa Matiu tatae, ma ka leka na fainia.
9 E Jesus, passando adiante dali, viu assentado na alfândega um homem, chamado Mateus, e disse-lhe: Segue-me. E ele, levantando-se, o seguiu.
10 Ma burina ne sa Jesus nia talaia sa Matiu fuana fafurongo nia, nia ka leka fanga na 'i lume nia. Ma na tooa ni koni malefo ana takisi ki to laugo senai. Ma tani wane aburongo, kera fanga laugo fainia sa Jesus ma na fafurongo nia ki.
10 E aconteceu que, estando ele em casa sentado à mesa, chegaram muitos publicanos e pecadores, e sentaram-se juntamente com Jesus e seus discípulos.
11 Ma kada Farasi ki kera ada to'ona ru nai, kera ka fata fuana fafurongo nia ki kera 'uri, “Nia bobola fuana nia si fanga lau fainia wane aburongo ki.”
11 E os fariseus, vendo isto, disseram aos seus discípulos: Por que come o vosso Mestre com os publicanos e pecadores?
12 Sa Jesus ka rongoa ru nai, ma ka fata 'uri, “Wane ne nao kera si matai ki, kera si doria go ta wane kwaigurai, boroi ma wane ne kera matai ki, kera ka bobo 'uria wane kwaigurai.
12 Jesus, porém, ouvindo, disse-lhes: Não necessitam de médico os sãos, mas, sim, os doentes.
13 Mulu manata basi sulia fadalana Kekedee Abu be 'uri, ‘Nau dori kamulu kai kwaimanatai fuana wane ki, ma nao lau na afafue kamulu ki.’ Nau kusi leka lau mai fuana riilae 'uria wane 'o'olo ki fua kera kai kari abulo, boroi ma na wane ne abulolada ta'a ki lalau ne, nau ku leka mai fuana riilae 'uria tatala manatalae.”
13 Ide, porém, e aprendei o que significa: Misericórdia quero, e não sacrifício. Porque eu nào vim a chamar os justos, mas os pecadores, ao arrependimento.
14 Burina ru nai ki, na fafurongo sa Jon wane ni Siuabu ki, kera leka mai siana sa Jesus, kera ka fata 'uri, “Kalu fainia na Farasi ki, kalu saitamana kalu ka abu fanga. Ma 'uta mone ne fafurongo 'oe ki nao si sasi 'urinai?”
14 Então, chegaram ao pé dele os discípulos de João, dizendo: Por que jejuamos nós e os fariseus muitas vezes, e os teus discípulos não jejuam?
15 Ma sa Jesus ka olisida ka 'uri, “Nia si bobola fua tooa ne kera too ana fafanga ana araie ne kera kwaimanatai. Sulia ne, kada arai falu nia ga 'ana 'ua faida, wane ki kera eele. Boroi ma kada kai dao mai kada ne kera kai talaia na arai falu fasida. 'Urinai, kera fi abu fanga, sulia ne kera kwaimanatai. Nia ne nao si bobola fua fafurongo nau ki kera ka abu fanga kada nau ku to 'ua ga 'aku faida.”
15 E disse-lhes Jesus: Podem porventura andar tristes os filhos das bodas, enquanto o esposo está com eles? Dias, porém, virão, em que lhes será tirado o esposo, e então jejuarão.
16 Sui sa Jesus ka fata lau 'uri, “Nao ta wane si modea ta maku ne nia muu ana ta ngingisi maku falu. Sulia dia nia sasi 'urinai, na ngingisi maku falu nai ka musia na maku 'ua nai sulia maku falu nia lukuluku burina taufilana, ma nia ka sasia mae kwakwa ne 'e baita 'asiana.
16 Ninguém deita remendo de pano novo em roupa velha, porque semelhante remendo rompe a roupa, e faz-se maior a rotura.
17 “Ma mulu saitamana laugo, nia nao si bobola fuana ta wane ka alua waeni falu laona ngwai 'ua ana 'ungana nanigot, sulia ngwai 'ua nai si bose. Dia nia sasi 'urinai, kada na waeni nai kai torotoro go mai, nia ka musia na ngwai 'ua nai, ma na waeni nai ka 'igitai, ma na ngwai nai ka ta'a na. Nia ne wane kai alua waeni falu 'i laona ngwai falu ne nia saitamana kai bose fua ro ru nai ki nao si ta'a.”
17 Nem se deita vinho novo em odres velhos; aliás rompem-se os odres, e entorna-se o vinho, e os odres estragam-se; mas deita-se vinho novo em odres novos, e assim ambos se conservam.
18 Kada sa Jesus nia fatae 'ua, te wane fanaonao ana wane Jiu ki 'e leka mai. Ma nia ka boruru 'i naona sa Jesus, ma ka fata 'uri, “Na wele keni nau fi mae go. Nau ku doria 'oe leka mai fua 'oe alua 'abamu fafia fua nia ka mauri lau.”
18 Dizendo-lhes ele estas coisas, eis que chegou um chefe, e o adorou, dizendo: Minha filha faleceu agora mesmo; mas vem, impõe-lhe a tua mão, e ela viverá.
19 Ma sa Jesus fainia na fafurongo nia ki kera ka leka fainia wane nai.
19 E Jesus, levantando-se, seguiu-o, ele e os seus discípulos.
20 Ma ana kada kera leka 'ua ga 'ada, te 'afe ne gwa 'abu tafangia, ma nia ka matai ana sulia akwala ma ro fangali ki, nia ka leka mai burina sa Jesus, ma ka samo to'ona kakamuna maku gwala nia.
20 E eis que uma mulher que havia já doze anos padecia de um fluxo de sangue, chegando por detrás dele, tocou a orla de sua roupa;
21 Sulia na keni ne nia manata 'uri, “Sui boroi 'ana dia nau ku samo to'ona na kakamuna maku sa Jesus, nau ku 'akwa na.”
21 Porque dizia consigo: Se eu tão-somente tocar a sua roupa, ficarei sã.
22 Kada nia samo to'ona na kakamuna maku nia, sa Jesus ka abulo, ma ka ada to'ona na keni nai, ma ka fata 'uri fuana, “'Oe si manata 'abero lau. 'Oe 'akwa na, sulia 'oe famamana nau.” Ma ana kada nai go, na mataie nai ka suina fasia.
22 E Jesus, voltando-se, e vendo-a, disse: Tem ânimo, filha, a tua fé te salvou. E imediatamente a mulher ficou sã.
23 Ma kada sa Jesus fainia na fafurongo nia ki kera dao, kera ru 'i lume wane fanaonao nai, kera ka ada to'ona na wane ki kera ufia na 'au ana maea, ma na wane 'oro ki lau go kera oku senai, ma kera ka angi.
23 E Jesus, chegando à casa daquele chefe, e vendo os instrumentistas, e o povo em alvoroço,
24 Ma sa Jesus ka fata 'uri fuana wane nai ki, “Kamulu tafau go mulu ru 'i maa. Wele keni ne nao si mae go, boroi ma nia maleu ga 'ana.” Kada kera rongoa sa Jesus nia fata 'urinai, kera ka waelasia lalau.
24 Disse-lhes: Retirai-vos, que a menina não está morta, mas dorme. E riam-se dele.
25 Ma 'i burina na wane ki kera ka leka fasia, sa Jesus ka ru kau laona mae lume ne wele keni nai tio ana, ma ka samo 'i maana 'abana wele keni nai, ma nia ka tatae.
25 E, logo que o povo foi posto fora, entrou Jesus, e pegou-lhe na mão, e a menina levantou-se.
26 Burina ru ne sa Jesus nia sasia, na faoraie sulia talofia na lofaa nai tafau.
26 E espalhou-se aquela notícia por todo aquele país.
27 Burina sa Jesus nia leka kau fasia kula nai, na ro wane maada rodo ki keroa leka burina sa Jesus, keroa ka akwa, ma keroa ka fata 'uri, “'Oe Wele ana kwalafa sa Deved, 'oe manatai karo!”
27 E, partindo Jesus dali, seguiram-no dois cegos, clamando, e dizendo: Tem compaixão de nós, filho de Davi.
28 Ma ana kada sa Jesus nia ru 'i laona te lume, ro wane maada rodo nai ki keroa ka ru laugo 'i burina. Ma sa Jesus ka fata 'uri fuadaro, “'Uri ma kamoro famamana ne nau bobola fuana guralana maamoro?”
28 E, quando chegou à casa, os cegos se aproximaram dele; e Jesus disse-lhes: Credes vós que eu possa fazer isto? Disseram-lhe eles: Sim, Senhor.
29 Ma sa Jesus ka samo to'ona na maadoro, ka fata 'uri, “Sulia ne kamoro famamana, ru nai ka fuli mamana na fuamoro.”
29 Tocou então os olhos deles, dizendo: Seja-vos feito segundo a vossa fé.
30 Ma na maadoro ka ada na, ma sa Jesus ka fata nikila fuadaro nao keroa si farongoa ana ta wane.
30 E os olhos se lhes abriram. E Jesus ameaçou-os, dizendo: Olhai que ninguém o saiba.
31 Boroi ma kada keroa ru na kau, keroa fi fata na 'adaro sulia sa Jesus siana sa tifaida ne keroa dao to'ona laona lofaa nai.
31 Mas, tendo eles saído, divulgaram a sua fama por toda aquela terra.
32 Aia, ma kada ro wane be ki keroa ru kau, tani wane kera ngalia lau mai te wane siana sa Jesus. Na ngiduna wane nai ato, sulia te anoeru ta'a ne rufia.
32 E, havendo-se eles retirado, trouxeram-lhe um homem mudo e endemoninhado.
33 Ma sa Jesus ka ifulangainia anoeru ta'a nai fasia wane nai. Sui, na wane ne ka fata laugo 'ana. Ma na wane ne kera oku ana kada nai, kera ka kwele 'asiana ana, ma kera ka fata 'uri, “Nao kulu si ada to'ona 'ua mai ta ru 'uri 'i Israel!”
33 E, expulso o demônio, falou o mudo; e a multidão se maravilhou, dizendo: Nunca tal se viu em Israel.
34 Boroi ma na Farasi ki, kera ka ngengea sa Jesus, kera 'uri 'ada, “Wane gwaungai ana anoeru ta'a ki ne kwatea nikilalae fuana wane ne ka ifulangainia ana anoeru ta'a ki.”
34 Mas os fariseus diziam: Ele expulsa os demônios pelo príncipe dos demônios.
35 Ma kada sa Jesus nia liu ana fere baita ki ma na mae fere tu'u ki, nia ka famanata laona beu fuana folae kera ki, ma ka fulangainia na Farongoe Lea sulia 'Initoe God, ma ka gura wane ne kera matai ana mataie 'e'ete ki tafau.
35 E percorria Jesus todas as cidades e aldeias, ensinando nas sinagogas deles, e pregando o evangelho do reino, e curando todas as enfermidades e moléstias entre o povo.
36 Ma sa Jesus nia ada to'ona na konie nai, ma ka kwaimanatai 'asiana fuada sulia kera ka manata 'abero, ma kera si bobola fua 'afilada talada. Kera dia sipsip ki ne nao ta wane fuana adalae sulida.
36 E, vendo as multidões, teve grande compaixão delas, porque andavam cansadas e desgarradas, como ovelhas que não têm pastor.
37 Ma nia ne sa Jesus ka fata 'uri fuana fafurongo nia ki, “Na wane ne kera sasi akau na fuana famamanalae ana God ki, kera dia na ru 'oro ki 'i laona oole fuana konilada. Boroi ma, wane fuana konilana na ru nai ki, kera si 'oro.
37 Então, disse aos seus discípulos: A seara é realmente grande, mas poucos os ceifeiros.
38 Nia ne, mulu fosia God fua nia kwatea mai wane ni rao ki fai kamulu.”
38 Rogai, pois, ao Senhor da seara, que mande ceifeiros para a sua seara.

Ler em outra tradução

Comparar com outra