Mateus 25

FAR vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Ma sa Jesus ka fata lau 'uri, “Ana kada ne nau ku oli lau mai, na 'Initoe God kai dia na akwala keni sari ne kera ngalia na fa kwesu kera ki, ma kera ka kwaimakwali ana na arai falu ne kai leka mai ka ngalida 'uria laona fafanga ana araie.
1 Então, o Reino dos céus será semelhante a dez virgens que, tomando as suas lâmpadas, saíram ao encontro do esposo.
2 Ma ta lima keni sari ada kera oewanea, ma ta lima ai ada kera ka lioto.
2 E cinco delas eram prudentes, e cinco, loucas.
3 Na keni sari oewanea nai ki kera ngalia na fa kwesu kera ki, boroi ma kera nao si ngali go faida ta 'oele ne ka bobola fuana fasarulana fa kwesu kera ki.
3 As loucas, tomando as suas lâmpadas, não levaram azeite consigo.
4 Ma lima keni lioto nai ki kera ngalia 'oele fuana fasarulana kwesu fainia na fa kwesu kera ki.
4 Mas as prudentes levaram azeite em suas vasilhas, com as suas lâmpadas.
5 Ma kada arai falu nai nao si dao 'ali'ali, ma keni sari nai ki maada ka maleua tafau, ma kera ka maleu na 'ada.
5 E, tardando o esposo, tosquenejaram todas e adormeceram.
6 “Ma laona tofungana rodo, wane ki kera akwa ka 'uri, ‘Na arai falu nia dao na mai! Mulu leka mai fua mulu ada to'ona.’
6 Mas, à meia-noite, ouviu-se um clamor: Aí vem o esposo! Saí-lhe ao encontro!
7 Na akwala keni sari nai kera ka tatae, ma kera ka fasarua na fa kwesu kera ki.
7 Então, todas aquelas virgens se levantaram e prepararam as suas lâmpadas.
8 Ma na keni sari oewanea nai ki kera ka fata 'uri fuana keni sari lioto nai ki, ‘Mulu 'e kwatea ta 'oele fuana sarulae amalu, sulia ne 'oele kalu ki fuana sarulae karangi ka suina.’
8 E as loucas disseram às prudentes: Dai-nos do vosso azeite, porque as nossas lâmpadas se apagam.
9 “Ma kera olisida kera ka 'uri, ‘Nao go, sulia nao nia si bobola na fai kulu tafau. Mulu leka 'amulu ana ta lume, fua mulu ka folia ta 'oele fuana sarulae 'amulu.’
9 Mas as prudentes responderam, dizendo:
10 Ma kada kera leka fuana folilae, na arai falu nai ka dao na mai. Ma na sari nai ki ne kera sasi akau, kera ka leka na 'ada fainia 'uria na fafanga ana araie. Ma kera ka bilaki na 'usia na mae.
10 E, tendo elas ido comprá-lo, chegou o esposo, e as que estavam preparadas entraram com ele para as bodas, e fechou-se a porta.
11 “Ma 'i burina na keni sari oewanea be ki, ka dao laugo mai, kera ka 'uri, ‘Wane baita 'ae! 'Oe 'ifingia kau na mae fua malu!’
11 E, depois, chegaram também as outras virgens, dizendo: Senhor, senhor, abre-nos a porta!
12 Ma na arai falu nai 'e olisida ka 'uri, ‘Ru mamana nau ku saea fua mulu, nau ku ulafusi kamulu.’”
12 E ele, respondendo, disse: Em verdade vos digo que vos não conheço.
13 Ma sa Jesus ka fasuia na tarifulae ne ka 'uri, “Nia ne, mulu kai adaada lea, sulia mulu ulafusia fa dangi naoma kada ne nau kai dao lau mai ana.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis o Dia nem a hora em que o Filho do Homem há de vir.
14 Sui sa Jesus ka saea lau na tarifulae ne fuana fafurongo nia ki ka 'uri, “Ana kada nau kai oli mai, na 'Initoe God nia dia ta wane baita ne nia leka ana ta kula tau, ma ka saea na wane rao nia ki, ma ka kwatea kera ka ada sulia na toorue nia ki.
14 Porque isto é também como um homem que, partindo para fora da terra, chamou os seus servos, e entregou-lhes os seus bens,
15 Ma nia ka kwatea lima to'oni seleni ki fuana te wane. Ma fuana ta wane lau, nia ka kwatea ro to'oni seleni ki. Ma fuana ta wane lau, nia ka kwatea te to'oni seleni. Nia ka kwatea ka bobola na fainia na liotoe kera ki. Sui nia ka leka na 'ana ana lekalae nia.
15 e a um deu cinco talentos, e a outro, dois, e a outro, um, a cada um segundo a sua capacidade, e ausentou-se logo para longe.
16 Ma na wane ne ngalia na lima to'oni seleni, nia ka rao ana, ma ka to lau ana ta lima to'oni seleni.
16 E, tendo ele partido, o que recebera cinco talentos negociou com eles e granjeou outros cinco talentos.
17 Ma na wane be ngalia na ro to'oni seleni ki, nia ka rao laugo ana, ma ka toda lau ta ro to'oni seleni.
17 Da mesma sorte, o que
18 Boroi ma na wane be ngalia te to'oni seleni, nia 'e leka, ma ka 'elia te kilu laona ano, ma ka safungainia 'ana seleni be na wane baita nia kwatea fuana.
18 Mas o que recebera um foi, e cavou na terra, e escondeu o dinheiro do seu senhor.
19 “Ma burina ka kada tau, na wane baita be kera 'e oli mai, ma ka doria saitamana seleni be nia faida ki.
19 E, muito tempo depois, veio o senhor daqueles servos e ajustou contas com eles.
20 Ma na wane be ngalia lima to'oni seleni ki, ka ngalia lau mai ta lima to'oni seleni, ma ka fata 'uri, ‘Wane baita 'ae, 'oe kwatea lima to'oni seleni ki fuaku be. 'Oe ada to'ona basi, nau ku toda lau ta lima to'oni seleni fafia.’
20 Então, aproximou-se o que recebera cinco talentos e trouxe-lhe outros cinco talentos, dizendo: Senhor, entregaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco talentos que ganhei com eles.
21 “Ma na wane baita nia ka olisia ka 'uri, ‘'Oe wane ni rao lea nau. Nau ku saitamana, nau ku famamana 'oe! 'Oe rao lea ana ru tu'u ki, nia ne nau ku alu 'oe, 'oko baita fafia na ru 'oro ki. 'Oe leka mai, ma 'oko eele 'amu fai nau.’
21 E o seu senhor lhe disse: Bem Sobre o pouco foste fiel, sobre muito te colocarei; entra no gozo do teu senhor.
22 “Ma na wane ne ngalia ro to'oni seleni ki ka dao laugo mai. Ma ka fata 'uri, ‘Wane baita 'ae, 'oe kwatea go ro to'oni seleni ki fuaku be. 'Oe ada to'ona basi, nau ku toda lau ta ro to'oni seleni fafia.’
22 E, chegando também o que tinha recebido dois talentos, disse: Senhor, entregaste-me dois talentos; eis que com eles ganhei outros dois talentos.
23 “Ma na wane baita nia ka olisia ka 'uri, ‘'Oe wane ni rao lea nau, nau ku saitamana nau ku famamana 'oe! 'Oe rao lea ana ru tu'u ki. Nia ne nau kai alu 'oe, 'oko baita fafia na ru 'oro ki. 'Oe leka mai, ma 'oko eele 'amu fai nau.’
23 Disse-lhe o seu senhor: Bem
24 “Sui na wane be ngalia te to'oni seleni, ka dao mai. Ma nia ka fofone ru ga 'ana ka fata 'uri, ‘Wane baita 'ae, nau ku saitamana 'oe na wane ne fatamaudi. 'Oe saitamana ngeda ru ga 'amu ana kula ne nao 'oe si fasi ru ana.
24 Mas, chegando também o que recebera um talento disse: Senhor, eu conhecia-te, que és um homem duro, que ceifas onde não semeaste e ajuntas onde não espalhaste;
25 Nia ne nau 'e mau, ma nau ku leka safungainia seleni be 'oe laona ano. 'Oe ada to'ona malefo be 'oe go ne.’
25 e, atemorizado, escondi na terra o teu talento; aqui tens o
26 “Ma na wane baita nia ka olisia ka 'uri, ‘'Oe na wane rao ta'a, ma 'oe noni'ela 'asiana! 'Oe saitamana ga 'amu ne nau ku ngeda ru ana kula ne nau nao si fasi ru ana.
26 Respondendo, porém, o seu senhor, disse-lhe: Mau e negligente servo; sabes que ceifo onde não semeei e ajunto onde não espalhei;
27 Dia 'oe manata 'urinai, 'uta ne nao 'oe si alua 'amu na seleni nau ki laona kula ni totodae, ma ka dao ana kada nau ku oli mai ana, nau ku ngalia na seleni nai ma na seleni tarenga ki fainia.’
27 devias, então, ter dado o meu dinheiro aos banqueiros, e, quando eu viesse, receberia o que é meu com os juros.
28 “Sui na wane baita nai ka fata 'uri fuana wane ni rao nia ki lau, ‘Mulu ngalia na seleni ne ki fasia, ma mulu ka kwatea fuana wane ne too ana te akwala to'oni seleni.
28 Tirai-lhe, pois, o talento e dai-o ao que tem os dez talentos.
29 Sulia na wane ki tafau ne kera too ana ru 'oro ki, nau kai kwatea lau tani ru fuada, fua kera ka too ana ru ki ka takwala. Ma sa ti boroi 'ana nia too ana ta ru tu'u, nau kai lafua fasi nia.
29 Porque a qualquer que tiver será dado, e terá em abundância; mas ao que não tiver, até o que tem ser-lhe-á tirado.
30 Ma na wane ni rao ne, mulu kai 'ui 'ania 'i maa laona maerodo, kula ne wane ki kai angi ga 'ada fainia 'ala girigiri ana lifoda, sulia nia nonifi 'asiana.’”
30 Lançai, pois, o servo inútil nas trevas exteriores; ali, haverá pranto e ranger de dentes.
31 Sa Jesus ka fata lau 'uri fuana fafurongo nia ki, “Kada nau, na Wele nia Wane, nau kai oli lau mai 'uria na kingi fainia na 'ainsel ki, nau kai gouru ana kula ni gourue na kingi.
31 E, quando o Filho do Homem vier em sua glória, e todos os santos anjos, com ele, então, se assentará no trono da sua glória;
32 Ma na wane ki fasia fere ki tafau kera kai oku mai siaku. Ma nau kai tolingia na wane ki tafau, dia ta wane be nia ada sulia na sipsip ki ka tolingia na sipsip ki fasia na nanigot ki.
32 e todas as nações serão reunidas diante dele, e apartará uns dos outros, como o pastor aparta dos bodes as ovelhas.
33 Ma nau kai alua na wane 'o'olo ki 'i bali 'o'olo aku, ma na wane ta'a ki 'i bali mauli aku.
33 E porá as ovelhas à sua direita, mas os bodes à esquerda.
34 “Sui nau ku fata 'uri fuana wane ne kera gouru 'i bali 'o'olo aku, ‘Kamulu na wane ne Maa nau faeele kamulu ki. Mulu kai ru mai laona 'initoe ne nia sasi akau ana fua mulu safali na mai ana safalilana na molagali.
34 Então, dirá o Rei aos que Vinde, benditos de meu Pai, possuí por herança o Reino que vos está preparado desde a fundação do mundo;
35 Sulia kada nau ku fiolo ana, kamulu kwatea fanga fuaku. Ma kada nau ku maeliku ana, mulu kwatea kafo fuaku. Ma boroi 'ana nau na wane dao fasia ta fere 'e'ete, kamulu eresi nau 'uria laona lume kamulu ki.
35 porque tive fome, e destes-me de comer; tive sede, e destes-me de beber; era estrangeiro, e hospedastes-me;
36 Ma kada nao 'aku ta maku, mulu kwate maku fuaku. Ma kada nau ku matai, mulu ada sulia nau. Ma kada nau ku to 'i laona beu ni kanie, mulu maa to'oku.’
36 e vestistes-me; adoeci, e visitastes-me; estive na prisão, e fostes ver-me.
37 “Sui na wane 'o'olo ki kera ka olisia kera ka 'uri, ‘'Aofia 'ae, kada te ne kalu ada to'ona 'oe fiolo, ma kalu ka kwate fanga fuamu? Kada te ne 'oe maeliku, ma kalu ka kwatea kafo fuamu?
37 Então, os justos lhe responderão, dizendo: Senhor, quando te vimos com fome e
38 Ma kada te ne 'oe na wane dao fasia na fere 'e'ete, ma kalu ka eresi 'oe 'i lume, naoma kada te ne nao 'amu ta maku, ma kalu ka kwate maku 'amu?
38 E, quando te vimos estrangeiro e
39 Ma kada te ne kalu ada to'ona ne 'oe matai ana, naoma 'oe to laona beu ni kanie, ma kalu ka leka maa to'omu?’
39 E, quando te vimos enfermo ou na prisão e fomos ver-te?
40 “Ma nau ku olisida nau ku 'uri, ‘Ru mamana nau ku saea fua mulu, kada mulu sasia ta ru 'urinai fuana ta wane boroi 'ana ne kera nao si ada baita ana, mulu sasia na fuaku.’
40 E, respondendo o Rei, lhes dirá: Em verdade vos digo que, quando o fizestes a um destes meus pequeninos irmãos, a mim
41 “Sui nau kai fata 'uri fuada na wane ne kera to 'i bali mauli aku, ‘Mulu leka tau kau fasi nau. God kai kwae kamulu. Ma mulu leka laona ere ne toto firi, ne God nia sasi akau fuana sa Saetan ma na 'ainsel ta'a nia ki.
41 Então, dirá também Apartai-vos de mim, malditos, para o fogo eterno, preparado para o diabo e seus anjos;
42 Sulia nau ku fiolo, ma mulu si kwatea go ta fanga fuaku. Ma kada nau ku maeliku, nao mulu si kwatea go ta kafo fuaku.
42 porque tive fome, e não me destes de comer; tive sede, e não me destes de beber;
43 Ma kada nau ku dao mai, mulu si eresi nau go 'uria lume kamulu ki. Ma kada nao 'aku ta maku, nao mulu si kwate maku ga 'aku. Ma kada nau ku matai ma ku to 'i laona beu ni kanie, nao mulu si ada go suli nau.’
43 sendo estrangeiro, não me recolhestes;
44 “Ma kera ka olisia kera ka 'uri, ‘'Aofia 'ae, kada te ne kalu suamu, 'oe fiolo, naoma 'oe maeliku, naoma 'oe na wane dao, naoma ka nao 'amu ta maku, naoma 'oe matai naoma 'oe to 'i laona beu ni kanie, ma nao kalu si 'adomi 'oe go?’
44 Então, eles também lhe responderão, dizendo: Senhor, quando te vimos com fome, ou com sede, ou estrangeiro, ou nu, ou enfermo, ou na prisão e não te servimos?
45 “Ma nau ku olisida ku 'uri, ‘Ru mamana nau ku saea fua mulu, kada kamulu si kwai'adomi ana ta wane boroi ana ne kera nao si ada baita ana, mulu sasia na fuaku.’
45 Então, lhes responderá, dizendo: Em verdade vos digo que, quando a um destes pequeninos
46 “Sui kera ka leka na 'ada 'uria kwaekwaee ne toto firi, ma wane 'o'olo ki kera ka leka na 'uria na maurie firi.”
46 E irão estes para o tormento eterno, mas os justos, para a vida eterna.

Ler em outra tradução

Comparar com outra