Mateus 5

CKO vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Yesu ŋuuri jama n ni, na wɔ fun akɔ atana buka be su. Na i susu­fɔm n aba i dɔ.
1 Jesus, pois, vendo as multidões, subiu ao monte; e, tendo se assentado, aproximaram-se os seus discípulos,
2 Na wɔ bo i bu ka i kere bu, i ŋa,
2 e ele se pôs a ensiná-los, dizendo:
3 “Bɛrɛ bo bu ti yaari­fɔm bu ahore su ni,
3 Bem-aventurados os humildes de espírito, porque deles é o reino dos céus.
4 Bɛrɛ bo bu ahore asaaki ni,
4 Bem-aventurados os que choram, porque eles serão consolados.
5 Bɛrɛ bo bu yo bu ŋu kaan ma Nyɛmɛ ni,
5 Bem-aventurados os mansos, porque eles herdarão a terra.
6 Bɛrɛ bo bu nyunu aboro ka bu yo sa bo i kɔ atin su
6 Bem-aventurados os que têm fome e sede de justiça porque eles serão fartos.
7 Bɛrɛ bo bu si aŋunfɔ ni,
7 Bem-aventurados os misericordiosos, porque eles alcançarão misericórdia.
8 Bɛrɛ bo bu ahore­mbaa ti casi ni,
8 Bem-aventurados os limpos de coração, porque eles verão a Deus.
9 Bɛrɛ bo bu kpata aluwa ni,
9 Bem-aventurados os pacificadores, porque eles serão chamados filhos de Deus.
10 Bɛrɛ bo bu yo sa bo i kɔ atin su n dɛɛ ti
10 Bem-aventurados os que são perseguidos por causa da justiça, porque deles é o reino dos céus.
11 Na Yesu akaaki ase ka, “Ambɛrɛ bo minɛm bá kpiɛ am nzukɔ, na bu kére am wuwuruwa, na bu bú kɔrɛ barasu kɛrɛ sɔ am, na i kɛrɛ fite ka am ti m dɛɛm dɛɛ ti, tere­fiɛ wo am dɔ.
11 Bem-aventurados sois vós, quando vos injuriarem e perseguiram e, mentindo, disserem todo mal contra vós por minha causa.
12 Bu bá yo am sɔ, am ma am ahore jɔ agaya, dama am nyá ŋkatɔ bambaka Nyɛmɛ dɔ. I fite ka, kabo bu yo kereeri dawa dɛɛ Nyɛmɛ nɔaniɛ kan­fɔm n wuwuruwa n lɛɛ.”
12 Alegrai-vos e exultai, porque é grande o vosso galardão nos céus; porque assim perseguiram aos profetas que foram antes de vós.
13 Na Yesu ase ka, “Ambɛrɛ, m susu­fɔm ni, am ti ka njin wo durunya n nu a. Ama, nzɛn njin fiɛfiɛ nya ba saari wieeri, i koro yo má i fiɛfiɛ kun. Nyini saŋga ni, wɔ ka ŋgbɛɛn lɛɛ, ŋka bu fá butu wɔ, na minɛm tiɛntiɛn saŋga i ni fa.
13 Vós sois o sal da terra; mas se o sal se tornar insípido, com que se há de restaurar-lhe o sabor? para nada mais presta, senão para ser lançado fora, e ser pisado pelos homens.
14 Ambɛrɛ ti wein bo i ta ma durunya n nu­fɔm a. Miɛ kɛrɛ bo i wo kpɛrɛ su, sɔnɔ kɛrɛ ŋu i wɔ.
14 Vós sois a luz do mundo. Não se pode esconder uma cidade situada sobre um monte;
15 Sɔnɔ be nya so má fitana su na i fa gaŋga butu su, ama, i fa taka deke su aŋgoro wɔ na i ta wein ma awuru n nu­fɔm kɛrɛ.
15 nem os que acendem uma candeia a colocam debaixo do alqueire, mas no velador, e assim ilumina a todos que estão na casa.
16 Nyini ti, am ma am wein ta durunya n nu, na sɔnɔ kɛrɛ ŋu am sakpa yoo­wa, adena bu kansi am Si Nyɛmɛ bo i wo aŋgoro ni.”
16 Assim resplandeça a vossa luz diante dos homens, para que vejam as vossas boas obras, e glorifiquem a vosso Pai, que está nos céus.
17 Na Yesu ase ka, “Fa kɔ Moyisi nɔaniɛ kpamaa­wa n ni Nyɛmɛ nɔaniɛ kan­fɔm dɛɛ keree­wa n su, má am sunsun ka ma ba ka m ba cɛ bu se wɔ. Ai, ma ba má ka m ba cɛ bu se wɔ, ama, ma ba ka m ma i kɛrɛ bá yo yii­wa a.
17 Não penseis que vim destruir a lei ou os profetas; não vim destruir, mas cumprir.
18 Nahɔrɛ ye m suse am n a, kabo aŋgoro ni asiɛŋgu toko wo bɛrɛ ni, bu yí má nɔaniɛ n be haari kampiti sɔ n mmɔɔ fite má nɔaniɛ kpamaa­wa n nu, haari na i deke n kɛrɛ ba awieeri.
18 Porque em verdade vos digo que, até que o céu e a terra passem, de modo nenhum passará da lei um só i ou um só til, até que tudo seja cumprido.
19 Nyini ti, sɔnɔ kɛrɛ bo i buuri Nyɛmɛ nɔaniɛ maa­wa n kampiti sɔ mmɔɔ ŋgbɛɛn, na i kereeri minɛm ka bɛrɛ gusu yo sɔ, bu fére i mi ka sɔnɔ kaan Nyɛmɛ fɛmɛya n nu. Ama, sɔnɔ kɛrɛ bo i suuri Nyɛmɛ nɔaniɛ kpamaa­wa n su na i kereeri minɛm ka bu gusu yo sɔ, bu fére i mi ka sɔnɔ bambaka Nyɛmɛ fɛmɛya n nu.
19 Qualquer, pois, que violar um destes mandamentos, por menor que seja, e assim ensinar aos homens, será chamado o menor no reino dos céus; aquele, porém, que os cumprir e ensinar será chamado grande no reino dos céus.
20 Nyini ti, m suse am wɔ lɛɛ, ka, kana am bá wura Nyɛmɛ fɛmɛya n nu, má ka am yo sa bo i kɔ atin su Nyɛmɛ dɔ n tara Farasi­fɔm, ni Nyɛmɛ nɔaniɛ kere­fɔm dɛɛ ni.”
20 Pois eu vos digo que, se a vossa justiça não exceder a dos escribas e fariseus, de modo nenhum entrareis no reino dos céus.
21 Na Yesu akaaki ase ka, “Am ati ka bu seeri ya nam ka, ‘Má a kun sɔnɔ,’ na ‘Nzɛn wɔrɔ kɛrɛ bo a kuunri sɔnɔ, bu dí u jɔrɛ.’
21 Ouvistes que foi dito aos antigos: Não matarás; e, Quem matar será réu de juízo.
22 Ama, m suse am wɔ lɛɛ, ka, wɔrɔ kɛrɛ bo a faari yaa u beŋgu ŋu, wɔ yo daka ka bu di u jɔrɛ. Sasu bekun, wɔrɔ kɛrɛ bo a seeri u beŋgu ka i ti sɔnɔ ŋgbɛɛn, wɔ yo daka ka bu fa u jina Yuda­fɔm jɔrɛ­di­fɔ nkpiɛn­kpiɛnm n nyunu na bu di u jɔrɛ. Na nzɛn wɔrɔ kɛrɛ bo a seeri u beŋgu ka i ti sinnzin, Nyɛmɛ fá u wura cɛɛma sin n nu.
22 Eu, porém, vos digo que todo aquele que se encolerizar contra seu irmão, será réu de juízo; e quem disser a seu irmão: Raca, será réu diante do sinédrio; e quem lhe disser: Tolo, será réu do fogo do inferno.
23 Nyini ti, nzɛn a fa u aceeri aba ka a ba sere Nyɛmɛ, na a teŋge su ka u ni u beŋgu be la ŋgasi,
23 Portanto, se estiveres apresentando a tua oferta no altar, e aí te lembrares de que teu irmão tem alguma coisa contra ti,
24 yaki u aceeri n yoo­wa yoo­biri n ka, na a kɔ na am kɔ yo am afiɛn dɔŋgu, na a nya ba fa u aceeri n ma Nyɛmɛ.
24 deixa ali diante do altar a tua oferta, e vai conciliar-te primeiro com teu irmão, e depois vem apresentar a tua oferta.
25 Nzɛn u ni be la jɔrɛ, na nzɛn i koro ka i fa u kɔ jɔrɛ dii­biri, jɔkɔti tara i mi n jaa, na má jɔrɛ n ju jɔrɛ dii­biri n ni, má nyini, i mi ni fá u kɔ wura jɔrɛ­di­fɔ n saa nu, na yiri gusu fá u ma dan­saraka niɛ­fɔ ni, na yiri gusu nyá nyi u.
25 Concilia-te depressa com o teu adversário, enquanto estás no caminho com ele; para que não aconteça que o adversário te entregue ao guarda, e sejas lançado na prisão.
26 Nahɔrɛ ye m suse u n a, nzɛn a woori dɔ na a tɔ má kaari n kɛrɛ awie má, a nyá má atin fite má dan­saraka n nu.”
26 Em verdade te digo que de maneira nenhuma sairás dali enquanto não pagares o último ceitil.
27 Na Yesu akaaki ase ka, “Am ati ka ba se ka, ‘Má a saaki ajaa ciire.’
27 Ouvistes que foi dito: Não adulterarás.
28 Ama, mini, m suse am wɔ lɛɛ, ka, wɔrɔ kɛrɛ bo a niɛ bara, na u konvi wuraari i, i ti ka a saaki ajaa ciire u ahore su wɔ lɛɛ.
28 Eu, porém, vos digo que todo aquele que olhar para uma mulher para a cobiçar, já em seu coração cometeu adultério com ela.
29 Nzɛn u nyu­mbaa n kun cin u wuraari satiɛ nu, lokoti yi i tu. I ti ye ni ka a fun u ŋuniɛ­mbaa n bue kun, ni bo a fa u ŋuniɛ­mbaa n kɛrɛ wura cɛɛma sin nu.
29 Se o teu olho direito te faz tropeçar, arranca-o e lança-o de ti; pois te é melhor que se perca um dos teus membros do que seja todo o teu corpo lançado no inferno.
30 Nzɛn u saa fɔmbɔrɔ cin u wuraari satiɛ nu, kaba kpiɛ i tu. I ti ye ni ka a fun u ŋuniɛ­mbaa n bue kun, ni bo a fa u ŋuniɛ­mbaa n kɛrɛ wura cɛɛma sin nu.”
30 E, se a tua mão direita te faz tropeçar, corta-a e lança-a de ti; pois te é melhor que se perca um dos teus membros do que vá todo o teu corpo para o inferno.
31 Na Yesu akaaki ase ka, “Sasu bekun, ba kaaki ase am ka, ‘Sɔnɔ kɛrɛ bo i yaki i yi ajaa, i ti ye ni ka i mi ma bara n ajaa yaki kadasi bo i kere ka i hun ayaki i ajaa.’
31 Também foi dito: Quem repudiar sua mulher, dê-lhe carta de divórcio.
32 Ama, mini, m suse am wɔ lɛɛ, ka, sɔnɔ kɛrɛ bo i faari i yi jiiri, na wɔ yo má ka bara n akɔ somaya ye i fa i jiiri a, na nzɛn bara n kɔ jaari biɛsɔ fɔfɔrɛ, i mi n ma bara n asaaki ajaa ciire lɛɛ. Na sɔnɔ bo i faari bara n jaari, yiri gusu asaaki ajaa ciire lɛɛ.”
32 Eu, porém, vos digo que todo aquele que repudia sua mulher, a não ser por causa de infidelidade, a faz adúltera; e quem casar com a repudiada, comete adultério.
33 Na Yesu akaaki ase ka, “Am akaaki ati ka ba se ya nam ka, ‘Má a tan ndiɛ na a kaaki wɔrɔ u nɔɔ, ama, ma u sui wo ndiɛ bo a tan i ama Micɛra n su, na a yo i.’
33 Outrossim, ouvistes que foi dito aos antigos: Não jurarás falso, mas cumprirás para com o Senhor os teus juramentos.
34 Ama, mini, m suse am wɔ lɛɛ, ka, má am tan ndiɛ mmɔɔ fieo. Má am tan aŋgoro, dama Nyɛmɛ fɛmɛya n woo­biri lɛɛ.
34 Eu, porém, vos digo que de maneira nenhuma jureis; nem pelo céu, porque é o trono de Deus;
35 Má a tan asiɛŋgu gusu, dama i ti Nyɛmɛ jaa gbagbaa jinaa­biri wɔ. Má a tan Yɛrusalem, dama i ti ya Micɛra Fɛmɛ n dɛɛ miɛ kpiri wɔ.
35 nem pela terra, porque é o escabelo de seus pés; nem por Jerusalém, porque é a cidade do grande Rei;
36 Má a kaaki se ka a tan u tii­awa, dama a koro yo má u tii­ŋmiɛ kun mmɔɔ fofoe, wara biri.
36 nem jures pela tua cabeça, porque não podes tornar um só cabelo branco ou preto.
37 Am ma am nɔaniɛ kɛrɛ yo tika. Nzɛn i ti ‘Ɛɛn,’ am se ka, ‘Ɛɛn.’ Nzɛn i ti ‘Ai’ gusu a, am se ka, ‘Ai.’ Sin nyini sin, nɔaniɛ kɛrɛ bo i buka su n fite Sitana dɔ ɔ.”
37 Seja, porém, o vosso falar: Sim, sim; não, não; pois o que passa daí, vem do Maligno.
38 Na Yesu akaaki ase ka, “Am ati ka ba se ka, ‘Nzɛn sɔnɔ yi u nyu­mbaa, wɔrɔ gusu yi i mi dɛɛ, na nzɛn i bo tuuri u jee, wɔrɔ gusu tu i mi dɛɛ.’
38 Ouvistes que foi dito: Olho por olho, e dente por dente.
39 Ama, mini, m suse am wɔ lɛɛ, ka, nzɛn sɔnɔ yoori u satiɛ, má a wɔrɔ satiɛ ma i mi. Haari nzɛn be fiinri u nyɔɔnu, kaaki bue nyiŋga n gusu ma i na i fin buka su.
39 Eu, porém, vos digo que não resistais ao homem mau; mas a qualquer que te bater na face direita, oferece-lhe também a outra;
40 Nzɛn be cici u lekisi ka i fa u kɔ jɔrɛ dii­biri, na i de u tanlɛɛ kaan n be i wo i bu ni, kaba yi i tii su dɛɛ bambaka n mmɔɔ buka i su.
40 e ao que quiser pleitear contigo, e tirar-te a túnica, larga-lhe também a capa;
41 Nzɛn faŋga­fɔ be miɛɛri u ka a sɔ i sɔɔri kɔ ju ajaari natii­wa akpii kun ma i, kaba fa i kɔ ju akpii nnyɔ.
41 e, se qualquer te obrigar a caminhar mil passos, vai com ele dois mil.
42 Sɔnɔ bo i sereeri u deke be, má a kpiɛ i, na sɔnɔ bo i ŋa a fiɛ i deke be, má a kete.”
42 Dá a quem te pedir, e não voltes as costas ao que quiser que lhe emprestes.
43 Na Yesu akaaki ase ka, “Am ati ka ba se ka, ‘A koro sɔnɔ bo i koro u ni, na a kpɔ sɔnɔ bo i kpɔ u ni.’
43 Ouvistes que foi dito: Amarás ao teu próximo, e odiarás ao teu inimigo.
44 Ama, mini, m suse am wɔ lɛɛ, ka, am koro am kpɔ­fɔm, na am sere Nyɛmɛ ma bo bu kere am wuwuruwa ni,
44 Eu, porém, vos digo: Amai aos vossos inimigos, e orai pelos que vos perseguem;
45 adena am yó am Si Nyɛmɛ bo i wo aŋgoro ni nbaam. Dama yiri ma wiɛ fite ma satiɛ­yo­fɔm, ni sakpa­yo­fɔm kɛrɛ a, na i kaaki ma nzue tɔ ma bo bu yo sa bo i kɔ atin su i dɔ ni, ni bo bu yo má sa bo i kɔ atin su i dɔ n kɛrɛ.
45 para que vos torneis filhos do vosso Pai que está nos céus; porque ele faz nascer o seu sol sobre maus e bons, e faz chover sobre justos e injustos.
46 Nzɛn am nya koroori minɛm bo bu koro am ŋgumi ni, nzu ŋkatɔ, ye am nya i a? Dama haari lampo­de­fɔm bo bu sisi minɛm ni mmɔɔ yo sɔ ɔ.
46 Pois, se amardes aos que vos amam, que recompensa tereis? não fazem os publicanos também o mesmo?
47 Na nzɛn am bisa am danfom ŋgumi ahin, am sunsun ka am ayo nzu sakpa ye be koro yo má i a? Bo bu su má Nyɛmɛ ni mmɔɔ koro yo sɔ, má sɔ?
47 E, se saudardes somente os vossos irmãos, que fazeis demais? não fazem os gentios também o mesmo?
48 Tɔ, am ma am woo­wa n ti kpa bo i la má aŋusu, kabo am Si Nyɛmɛ bo i wo aŋgoro n dɛɛ woo­wa n ti kpa bo i la má aŋusu ni.”
48 Sede vós, pois, perfeitos, como é perfeito o vosso Pai celestial.

Ler em outra tradução

Comparar com outra