Mateus 12
bwd (BWD) vs NVI
1 Muliya Sabate seyana wagaine Yeisu yana tonogalayavo nodi inunugolota bakula witi wagaidiya. Aku tonogalayavo mafa gilavudi faina, ivebutu witi guwana ikidakadaka ikanikani.
1 Naquela ocasião Jesus passou pelas lavouras de cereal no sábado. Seus discípulos estavam com fome e começaram a colher espigas para comê-las.
2 Aku badi Falisiyavo ani iitadi ada Yeisu ivonena, ivona, “Una itana, ya tonogalayavo witi guwana ikidakadakadi, e ada Sabate anaveimeya keke ida itaveyabi.”
2 Os fariseus, vendo aquilo, lhe disseram: "Olha, os teus discípulos estão fazendo o que não é permitido no sábado".
3 Bana givonedi, givonaga, “Aku maita waveyawanuwagana gavana Kini Deivida gigana tova-nai yana yooyavo nodi mafa gilavudi wagaine?
3 Ele respondeu: "Vocês não leram o que fez Davi quando ele e seus companheiros estavam com fome?
4 Giluku Yaubada yana manuwa wagaine ada beledi vevetabuna Yaubada matane isena, ani givaina ada banae ke yana kalivayavo nodi ikanina. Aku beledi-nai ani anaveimeya vitana velemoena. Keke kaliva-kavokavovo inakani aku badi veyavo anatovegugai-gaga adiawaega ke ina kanina.
4 Ele entrou na casa de Deus, e juntamente com os seus companheiros comeu os pães da Presença, o que não lhes era permitido fazer, mas apenas aos sacerdotes.
5 Ada kaduwe maita waveyawana adaVeimeya anabuki wagaine, ani veyavo anatovegugaiyavo manuwa tabu negenine ifaifaisewa Sabate wagaine, e ada Sabate idewena vaita keke tabutabuna, nonogana Yaubada matane badi kaduwe keke yadi koyona?
5 Ou vocês não leram na Lei que, no sábado, os sacerdotes no templo profanam esse dia e, contudo, ficam sem culpa?
6 Gavonemi velemoena, manuwa tabu ani tabutabuna velemoena, aku malinai idedeku kaliva seyana nodi kamiyamiya ani gitubusegena manuwa tabu.
6 Eu lhes digo que aqui está o que é maior do que o templo.
7 Yaubada yana vona seyana givonaga, ‘Keke nuwanuwaku kevakeva wana vebolavoiye akuebaveyavo faina. Iya nuwanuwaku kaliva wana nuwakalikaliyedi.’ Kai vona tainei ananuwanuwa maita wada alamanena, aga yaku tonogalayavo badi Yaubada matane keke wa yadi koyona, ani keke wada awavekoyoyedi vaita wa yadi koyona imiyamiya ke matavuloga adilauboda.
7 Se vocês soubessem o que significam estas palavras: ‘Desejo misericórdia, não sacrifícios’, não teriam condenado inocentes.
8 Faina Banae Kaliva Natuna ani Tauna Sabate anaKauveya.”
8 Pois o Filho do homem é Senhor do sábado".
9 Ada Yeisu bakula waina gielai, ada gina giluku yadi manuwa ebavewala wagaine.
9 Saindo daquele lugar, dirigiu-se à sinagoga deles,
10 Aku manuwa-nai wagaine ani kaliva seyana gimiyamiya nimana memeluyana. Ada kaduwe kaliva tufodi imiyamiya, ani badi vuvu ilelelena ke Yeisu ina awavekoyoyena. E ada itolidadanena ivona, “Gavaiyamu, adaveimeya giawaegau ada analauboda Sabate wagaine kaliva kana kivebwainina o kai keke?”
10 e estava ali um homem com uma das mãos atrofiada. Procurando um motivo para acusar Jesus, eles lhe perguntaram: "É permitido curar no sábado? "
11 Yeisu givonedi, givona, “Tamo gaito wagaimiya kai yana sifi ginabeu kavuya Sabate wagaine, aga gavaiyamu, ginana gina silakai ginalaka o kai keke? Sabate e aku au ginana gina silakaina.
11 Ele lhes respondeu: "Qual de vocês, se tiver uma ovelha e ela cair num buraco no sábado, não irá pegá-la e tirá-la de lá?
12 Kaliva ani velemoena gaitoma lakai-moena ada muliya sifi. Taidei faina gavakaliva Sabate wagaine aku tubuiyana gina lemena, tainei velemoena ani Sabate anaveimeya giitaveyabina.”
12 Quanto mais vale um homem do que uma ovelha! Portanto, é permitido fazer o bem no sábado".
13 Taidei anafaiweya Yeisu givonedi aku nimakoyo wagaine givona, givonaga, “Nima una sivetotona.” Ada nimana gisivetotona, ani au giveiwaka-yabu anafaiweya nimana fafalina iwakana.
13 Então ele disse ao homem: "Estenda a mão". Ele a estendeu, e ela foi restaurada, e ficou boa como a outra.
14 Aku badi Falisiyavo itauya ada inau iveifuifufuyena gavaiyamu Yeisu ina luvealika.
14 Então os fariseus saíram e começaram a conspirar sobre como poderiam matar Jesus.
15 Aku Yeisu gialamanena Falisiyavo yadi nuwanuwa faina, melala-nai gisegena. Ada ginaunau aku yoo lakaina imuliyena, ada yadi toveoga matatabudi gikivebwainidi.
15 Sabendo disso, Jesus retirou-se daquele lugar. Muitos o seguiram, e ele curou a todos os doentes que havia entre eles,
16 Aku giawatadi evona keke valeyana ina ifufuyedadane e ada kaliva ina alamane Banae gaito.
16 advertindo-os que não dissessem quem ele era.
17 Taidei anafaiweya gigugai e ada Yaubada yana vona tuwaina falofita Aiseya givonayena, ani gina yegemona velemoena. Banae Yeisu faine Yaubada givona,
17 Isso aconteceu para se cumprir o que fora dito pelo do profeta Isaías:
18 “Wana itana yaku togugai gavenuwadadanena.
18 "Eis o meu servo, a quem escolhi, o meu amado, em quem tenho prazer. Porei sobre ele o meu Espírito, e ele anunciará justiça às nações.
19 Banae keke kaliva nodi ina gavekwavekwageya o kai gina awafatafata,
19 Não discutirá nem gritará; ninguém ouvirá sua voz nas ruas.
20 Kaukaula giafilina ani keke gina kidobo,
20 Não quebrará o caniço rachado, não apagará o pavio fumegante, até que leve à vitória a justiça.
21 Ada badi keke meIsileli Bana wagaine ina nuwavetumagana
21 Em seu nome as nações porão sua esperança".
22 Aku kaliva seyana banae aluwaluwa koyona nafone gimiyamiya faina, bana matana koyo-moena ke kaduwe gaugauna. Ada kaliva-nai ialiyena Yeisu wagaine ke gikiveiwakanena, e ada givebutu giifufu ke giita.
22 Então levaram-lhe um endemoninhado que era cego e mudo, e Jesus o curou, de modo que ele pôde falar e ver.
23 Ada kaliva moyaidi meyadi gisidobodobona ke ivetolitoli ada ivona, “Kai ida Banae Deivida yana tubudelideli?”
23 Todo o povo ficou atônito e disse: "Não será este o Filho de Davi? "
24 Aku Falisiyavo kaliva yadi vona inogalina ada taudiyavo-gaga ivonavona, “Ina aluwaluwa koyodi aditonagona Biyelisibuli, ani banae yana toyogina wagaine e ada kaliva taidei aluwaluwa koyodi giveveyegemonidi.”
24 Mas quando os fariseus ouviram isso, disseram: "É somente por Belzebu, o príncipe dos demônios, que ele expulsa demônios".
25 Aku Yeisu yadi nuwanuwa gialamanena ada givonedi, “Gava ebaveimeya seyana aku anayoo taudiyavo ina ludakadi e ada yoo tulina tulina nodi ina lulugaviya, aga ebaveimeya-nai ginabeu. Kaduwe gavamelala o unuma anakalivayavo taudiyavo ina ludakadi ke nodi ina lulugaviya, aga melala-nai o kai unuma-nai ginabeu.
25 Jesus, conhecendo os seus pensamentos, disse-lhes: "Todo reino dividido contra si mesmo será arruinado, e toda cidade ou casa dividida contra si mesma não subsistirá.
26 Kaduwe anafaiweya, kai Seitani tauna yana togugai giveveyegemonidi, tainei aluwaluwa koyodi, aga gavaiyamu yana ebaveimeya gina mididi? Keke meyameyaganina.
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido contra si mesmo. Como, então, subsistirá seu reino?
27 Imi wavona vaita Biyelisibuli yana toyogineya aluwaluwa koyodi gaveveyegemonidi. Aku kai Iya Biyelisibuli yana toyogineya gaveveyegemonidi, aga gaito yami tomuliyayavo toyogina giveledi ayo aluwaluwa koyodi iveveyegemonidi? E ada taumiyavo yami tomuliyayavo inavona venuvenuwadadanemi vaita wavona sidamana.
27 E se eu expulso demônios por Belzebu, por quem os expulsam os filhos de vocês? Por isso, eles mesmos serão juízes sobre vocês.
28 Aku velemoena ida Yaubada Aluwaluwana yana toyogineya, ada taidei wagaine aluwaluwa koyodi gaveveyegemonidi. E ada waitana, bademowa Yaubada yana ebaveimeya giyegemona wagaimiya.
28 Mas se é pelo Espírito de Deus que eu expulso demônios, então chegou a vocês o Reino de Deus.
29 Kai kaliva totoyogina yana manuweya gina miyamiya, aga keke tamo gaito anafaiweya ginaluku kaliva yana lokoloko ginavai. Aku kai nagona kaliva-nai totoyogina gina yogona, aga muliya yana lokoloko gina vaidi.
29 "Ou como alguém pode entrar na casa do homem forte e levar dali seus bens, sem antes amarrá-lo? Só então poderá roubar a casa dele.
30 Banae gaito Iya keke nodi, ani banae givenibaineku. Kaduwe banae gaito keke kaliva gida vagavagauwidi ke Iya nodi ada gugai seyana, ina banae gidewadewa vaita kaliva gida wavidi e ada keke ina muliyeku.
30 "Aquele que não está comigo, está contra mim; e aquele que comigo não ajunta, espalha.
31 Tainei faina gana vonemi, kaliva yadi dewa koyodi seyana seyana ani Yaubada anafaiweya gina venuwaegedi, ada kaduwe gavavona wagaine inavona awadamana ani anafaiweya gina venuwaegedi. Aku Aluwaluwa Tabuna ani badi gavega Banae inavona awadamanena, tainei yadi koyona ani keke-mowa Yaubada gina venuwaege.
31 Por esse motivo eu lhes digo: todo pecado e blasfêmia serão perdoados aos homens, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Ada gavega inavona koyona Bana Kaliva Natuna faine, tainei Yaubada gina venuwaegena. Aku Aluwaluwa Tabuna ani badi gavega Banae inavona awadamanena, tainei yadi koyona ani keke-mowa Yaubada gina venuwaege. Keke tova malinai ke kadu keke tova gielaelai wagaidiya.
32 Todo aquele que disser uma palavra contra o Filho do homem será perdoado, mas quem falar contra o Espírito Santo não será perdoado, nem nesta era nem na era que há de vir.
33 “Kai ai iwakana aga anafaiweya kadu guwana iwakana. O kai ai koyona aga anafaiweya kadu guwana koyona. Ai guwana kana itana wagaine, kana alamanena ai-moena iwakana o kai koyona.
33 "Considerem: uma árvore boa dá bom fruto; uma árvore ruim, dá fruto ruim, pois uma árvore é conhecida por seu fruto.
34 Imi vaita mota natunavo anafaiweya, mota-nai koyo-moena giluluvealika! Imi kaliva koyomiyavo e ada keke amifata ifufu iwakana wana ifufuye. Faina gavana givemaga-iwaiwana kaliva aseasediya, tainei awadiya ivonavonayena.
34 Raça de víboras, como podem vocês, que são maus, dizer coisas boas? Pois a boca fala do que está cheio o coração.
35 Kaliva iwakadi ani ivonavona iwakana, faina nuwanuwa iwakadi ivelakavidi aseasedi wagaidiya ani iyegeyegemona. Aku kaliva koyodi ani ivonavona koyona, faina nuwanuwa koyodi ivelakavidi aseasedi wagaidiya iyegeyegemona. E ada gavana aseaseda givemagana, aga yada vona wagaine gina yegemona.
35 O homem bom, do seu bom tesouro, tira coisas boas, e o homem mau, do seu mau tesouro, tira coisas más.
36 Aku gana vonemi, aimo tova vevonayavuga wagaine kaliva yadi vona kavokavovo seyana seyana faine, Yaubada wagaine ina awatalatalaina.
36 Mas eu lhes digo que, no dia do juízo, os homens haverão de dar conta de toda palavra inútil que tiverem falado.
37 E ada taumiyavo yami vona ani gina ivemogatalimi. Faina kai yami vona iwakadi, aga Yaubada gina awaveiwakanemi. Aku kai yami vona koyodi, aga Yaubada gina awavekoyoyemi e ada amilauboda matavuloga wana nuwagana.”
37 Pois por suas palavras você será absolvido, e por suas palavras será condenado".
38 E aku tufodi Falisiyavo kaduwe veimeya anatovewalayavo Yeisu ivonena, ivona, “Tovewala, nuwanuwama gugai ebameyasidobodobo seyana una faisewana ke ana itana.”
38 Então alguns dos fariseus e mestres da lei lhe disseram: "Mestre, queremos ver um sinal miraculoso feito por ti".
39 Aku Yeisu givonedi, givonaga, “Tova malinai anayooyavo ani koyodiyavo, ada keke ida luveyabina Yaubada wagaine. Tainei faina nuwanuwadi iyaiyaya ebameyasidobodobo ina itana. Aku keke tamo ina nuwaga, tainei-mowa iyaiyaya-nai giyegemona falofita Iyona wagaine.
39 Ele respondeu: "Uma geração perversa e adúltera pede um sinal miraculoso! Mas nenhum sinal lhe será dado, exceto o sinal do profeta Jonas.
40 Faina Iyona banae igana lakaina kamone gimiyamiya yadayada toiye ke bogi toiye, ada kadu anafaiweya Banae Kaliva Natuna gina miyamiya babi nafone yadayada toiye ke bogi toiye.
40 Pois assim como Jonas esteve três dias e três noites no ventre de um grande peixe, assim o Filho do homem ficará três dias e três noites no coração da terra.
41 Aimo vevonayavuga anatoveya, meNinive ina mididi imi malinai anakalivamomo nodi, ada gavana iwakana igugai ani gina vewala vaita imi yami dewa koyo-moena, e ada amilauboda Yaubada yana matavuloga wana nuwagana. Faina tuwaina badi meNinive bana Iyona yana laumamala inogalina ke inuwavilana. Aku wana itana, tova malinai idedeku seyana gielai ani Banae gitubusegena Iyona.
41 Os homens de Nínive se levantarão no juízo com esta geração e a condenarão; pois eles se arrependeram com a pregação de Jonas, e agora está aqui o que é maior do que Jonas.
42 Kaduwe anafaiweya, aimo vevonayavuga anatoveya, wabolimaneya anakwini ina mididi imi malinai anakalivamomo nodi, ada gavana iwakana igugai ani gina vewala vaita imi yami dewa ani koyo-moena, e ada amilauboda Yaubada yana matavuloga wana nuwagana. Faina badi fafali atuwada lakaina wagaine aku itauya ielai Kini Solomoni yana vewala nuwanuwauya ina nogala. Aku wana itana, tova malinai seyana gielai idedeku ani Banae gitubusegena Solomoni.
42 A rainha do Sul se levantará no juízo com esta geração e a condenará, pois ela veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão, e agora está aqui o que é maior do que Salomão.
43 “Tova-nai aluwaluwa bwanebwanenena kaliva gina miyasegena, aga gina tauya ginanau fafali ayayana wagaidiya ebaveyawai gina lelena, aku keke tamo gina nuwaga.
43 "Quando um espírito imundo sai de um homem, passa por lugares áridos procurando descanso e não encontra,
44 E ada gina vonaga, ‘Gana yewaku yaku ebamiya gasegena wagaine.’ Ada aluwaluwa-nai gina yewana yana ebamiya gina itana kakawana ke yegayegana, vaita tamo gaito gida sedewedewe.
44 e diz: ‘Voltarei para a casa de onde saí’. Chegando, encontra a casa desocupada, varrida e em ordem.
45 E ada gina tauya ginanau, kadu aluwaluwa bwanebwanenedi adiseveni gina vagauledi badi koyo-moedi ayo muliya tauna. Ani inaelai ada matatabudi inaluku kaliva-nai wagaine inamiya. Ada nagona kaliva yana miya koyona, aku muliya aluwaluwa koyodi moyaidi iluku wagaine ada yana miya ani velemoena au gikoyo-mowa. Tainei anafaiweya tova malinai anayoo koyodiyavo ani gina yegemona wagaidiya.”
45 Então vai e traz consigo outros sete espíritos piores do que ele, e entrando passam a viver ali. E o estado final daquele homem torna-se pior do que o primeiro. Assim acontecerá a esta geração perversa".
46 Yeisu aimo yoo wagaidiya giifuifufu aku inana ke tainavo ielai. Ada wamelaleya imidimididi aku nuwanuwadi ina ifufu wagaine.
46 Falava ainda Jesus à multidão quando sua mãe e seus irmãos chegaram do lado de fora, querendo falar com ele.
47 Ada kaliva seyana gimatawena, givona, “Ina ada taimomo imidimididi waiyedeya. Nuwanuwadi ina ifufu wagainiya.”
47 Alguém lhe disse: "Tua mãe e teus irmãos estão lá fora e querem falar contigo".
48 Yeisu givona, “Gaito inaku? Ada gavega kaikuweyavo?”
48 "Quem é minha mãe, e quem são meus irmãos? ", perguntou ele.
49 Ada yana tonogalayavo wagaidiya nimana gitunena ada givona, “Taidei badi inaku kadu kaikuweyavo.
49 E, estendendo a mão para os discípulos, disse: "Aqui estão minha mãe e meus irmãos!
50 Faina badi gavega Kamaku gabameya yana nuwanuwa ivegugaiyena, badi Iya tubuiyaku, novuku, ke inaku.”
50 Pois quem faz a vontade de meu Pai que está nos céus, este é meu irmão, minha irmã e minha mãe".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.