Mateus 4

BVD vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Sui na Anoedoo Abu ka talaia naa sa Disas uria lao fera kwasi nai uri Saetan ka ilitona.
1 Então foi conduzido Jesus pelo Espírito ao deserto, para ser tentado pelo Diabo.
2 Ma sa Disas ka fiolo mae naa 'i burina nia abufanga mai suli faitaafuli fa dani ma faitaafuli fa rodo ki.
2 E, tendo jejuado quarenta dias e quarenta noites, depois teve fome.
3 'Uri nai, sa Saetan ka lea mai dao siana ka bae 'urii, “Lea sa 'oe na 'Alakwa nia God mamana, 'oko saea fasi fua maefau neki uri daka lia 'ana fange ki wala.”
3 Chegando, então, o tentador, disse-lhe: Se tu és Filho de Deus manda que estas pedras se tornem em pães.
4 Sa Disas 'e luu nia ka 'urii, “Na kekeda laa Abu nia saea sui naa, ‘Na wane, nao lau otona fange gwana ne nia mauri ai. Si baea neki sui guu God nia saea 'ana ne nia mauri ai.’” Tii si kula fane tasa 'i langi gwauna labu 'ana beukaua God.|src="LB00249B.jpg" size="col" ref="Matiu 4:4"
4 Mas Jesus lhe respondeu: Está escrito: Nem só de pão viverá o homem, mas de toda palavra que sai da boca de Deus.
5 Sui sa Saetan ka talaia sa Disas ka lea lau uria na Beukaua nai 'i Durusalem. Nia ka faa uua sa Disas 'ana si kula fane tasa nai 'i langi.
5 Então o Diabo o levou à cidade santa, colocou-o sobre o pináculo do templo,
6 Ka bae 'urii fuana, “Lea sa 'oe na 'Alakwa nia God mamana, 'oko lofo toli fasi uri fubaa 'i saegano wala. Na kekeda laa Abu 'e saea sui naa ka 'urii, ‘Tara God nia kai odua mai 'ensel nia ki siamu ma kera dai sako 'oe ma na 'aemu 'afitai ka toea guu ta maefau.’”
6 e disse-lhe: Se tu és Filho de Deus, lança-te daqui abaixo; porque está escrito: Aos seus anjos dará ordens a teu respeito; e: eles te susterão nas mãos, para que nunca tropeces em alguma pedra.
7 Sa Disas 'e luu nia ka 'urii, “Na kekeda laa Abu nia saea sui naa ka bae lau guu 'urii, ‘Abu nao 'osi ilitona God 'oe.’”
7 Replicou-lhe Jesus: Também está escrito: Não tentarás o Senhor teu Deus.
8 Sui sa Saetan ka talaia sa Disas ka lea lau uria gwauna fa uo fane nai 'i langi ka faatainia 'initoaa neki sui guu lao molaagali fai nia kwanga lada ki tiifau fuana sa Disas ka suai ki.
8 Novamente o Diabo o levou a um monte muito alto; e mostrou-lhe todos os reinos do mundo, e a glória deles;
9 Sa Saetan ka bae 'urii, “Doo nau ki sui gu nai. Lea sa 'oe 'o booruru 'i maana 'aeku 'ana faabaita laku, nau kwai fale tiifau 'ana doo nai ki sui guu fuamu.”
9 e disse-lhe: Tudo isto te darei, se, prostrado, me adorares.
10 Sa Disas 'e luu nia ka 'urii, “Wala Saetan 'ae, 'otolangai 'oe 'o lea 'amu faasi nau! Na kekeda laa Abu nia saea sui naa ka 'urii, ‘Molu faabaitaa God na Aofia kamolu ka sui naa, ma molu ka rao fuana taifili nia guu.’”
10 Então ordenou-lhe Jesus: Vai-te, Satanás; porque está escrito: Ao Senhor teu Deus adorarás, e só a ele servirás.
11 Nia dao gu 'i seeri, sa Saetan ka lea na 'ana faasia sa Disas. Ma na 'ensel ki naa daka lea mai daka 'adomia sa Disas.
11 Então o Diabo o deixou; e eis que vieram os anjos e o serviram.
12 Si kada sa Disas nia rongoa ne kera alua sa Dion ka nii na lao lookafo, nia ka oli kau uria bali lolofaa 'i Galilii.
12 Ora, ouvindo Jesus que João fora entregue, retirou-se para a Galiléia;
13 Nia ka 'idu ka too 'e'ete naa faasia maefera bae 'i Naasaret. Nia lea ka too naa 'i Kabaneam maefera nai 'e nii gwana 'i ninimana 'osi 'i Galilii. Na bali fera nai nia bali da fale fuana fiiwane sa Sebulun fai fiiwane sa Naftalii.
13 e, deixando Nazaré, foi habitar em Cafarnaum, cidade marítima, nos confins de Zabulom e Naftali;
14 Si 'idu laa nai sa Disas 'idu kau uri seeri, nia lea sulia doo brofet 'Aesaea 'e kekeda 'uana mai sulia ne bae 'urii,
14 para que se cumprisse o que fora dito pelo profeta Isaías:
15 “Na toaa lao bali fera kera fiiwane sa Sebulun fai fiiwane sa Naftalii ki ne da nii kwaimani lau gu fai nia 'osi 'i Galilii, ma na fera nai 'i bali suu lana sato 'ana kafo 'i Diodan, lao bali lolofaa nai toaa nao lau Diu ki da too ai;
15 A terra de Zabulom e a terra de Naftali, o caminho do mar, além do Jordão, a Galiléia dos gentios,
16 toaa nai kera da too lao rorodoa lae 'i seeri, kera da suana naa tii folaa laa baita.
16 o povo que estava sentado em trevas viu uma grande luz; sim, aos que estavam sentados na região da sombra da morte, a estes a luz raiou.
17 Safali gu 'ana si kada nai, sa Disas ka faatalongai naa 'urii, “Molu bulasi manataa faasia abulo ta'aa laa kamolu ki, suli na 'initoaa God nia nii karangi kamolu naa!”
17 Desde então começou Jesus a pregar, e a dizer: Arrependei-vos, porque é chegado o reino dos céus.
18 Si kada sa Disas nia 'iia kau 'osi nai 'i Galilii, nia ka suana roo waisaasina nai ki sa Saemon (ne da 'ailia lau gu 'ana sa Bita) fai nia sa 'Andru. Keerua daru dee 'adarua 'ana furai keerua lao 'osi nai, suli keerua na roo waa ni dee lae ki 'ua guu.
18 E Jesus, andando ao longo do mar da Galiléia, viu dois irmãos - Simão, chamado Pedro, e seu irmão André, os quais lançavam a rede ao mar, porque eram pescadores.
19 Ma sa Disas ka bae 'urii fuadaru, “Muru lea mai buriku uri nau ku toolangainia dee lae siamuru uri dee lana wane fuaku.”
19 Disse-lhes: Vinde após mim, e eu vos farei pescadores de homens.
20 'I seeri 'ua guu, keerua daru ka faasia na furai keerua ki ka tio naa, daru ka lea na 'adarua burina sa Disas.
20 Eles, pois, deixando imediatamente as redes, o seguiram.
21 Sui sa Disas fai keerua daka lea na kau nia ka suana ta roo waisaasina lau guu, sa Demes fai nia sa Dion keerua roo 'alakwa sa Sebedii ki. Keerua too gwadarua 'i seeri fai nia maa keeru sa Sebedii lao baru kera nai. Kera da taia 'ada furai kera nai ki 'uri nai sa Disas ka 'aili keerua na mai.
21 E, passando mais adiante, viu outros dois irmãos - Tiago, filho de Zebedeu, e seu irmão João, no barco com seu pai Zebedeu, consertando as redes; e os chamou.
22 Ma 'i seeri 'ua guu, keerua daru ka faasia na 'adarua baru fai nia maa keerua, daru ka lea na 'adarua burina sa Disas.
22 Estes, deixando imediatamente o barco e seu pai, seguiram-no.
23 Sa Disas nia ka lea naa 'ana maefera ki lao bali lolofaa nai 'i Galilii, ma ka toolangaidoo naa fua toae ki lao beu ni ofu kera toaa Diu ki. Ma nia ka falebaea naa sulia na faarongoa diana nee sulia 'initoaa God, ma ka guraa naa mataia 'e'ete ki sui gwana ne saungia wane ki.
23 E percorria Jesus toda a Galiléia, ensinando nas sinagogas, pregando o evangelho do reino, e curando todas as doenças e enfermidades entre o povo.
24 Na faarongo lae suli nia ka talofia naa maefere ki sui guu lao bali lolofaa nai 'i Siria. Ma daka ngalia na mai toaa 'oro ne mataia 'e'ete ki sui gwana ne saungi kera ki siana. Na toaa ne da matai baita 'ana nonifiia, ma toaa ne anoedoo ta'aa ki fungulida, ma na toaa ne mataia 'ana uoro saungi kera ki, ma toaa ne 'aeda mae ki, kera daka lea na mai siana. Ma sa Disas ka gura kera tiifau.
24 Assim a sua fama correu por toda a Síria; e trouxeram-lhe todos os que padeciam, acometidos de várias doenças e tormentos, os endemoninhados, os lunáticos, e os paralíticos; e ele os curou.
25 Ma na toaa 'oro 'asia naa lau guu faasia bali lolofaa 'i Galilii, faasia fera baita 'i Durusalem, faasia lao bali lolofaa nai 'i Diudia ma 'i Dikabolis, ma na toaa da lea ki mai faasia bali tae lana sato 'ana kafo 'i Diodan; kera daka lea naa burina sa Disas 'ana si kada nai.
25 De sorte que o seguiam grandes multidões da Galiléia, de Decápolis, de Jerusalém, da Judéia, e dalém do Jordão.

Ler em outra tradução

Comparar com outra