1 Fariseo masa, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ejayujarã ĩna, Jesús tʉjʉ. Jerusalénjʉ vadiriarã ñañujarã.
2 Jesús tʉ ejacõari, ĩ buerimasa sĩgʉ̃ri, ĩna baroto rĩjoro, ĩna ñicʉa ĩna ãmorire ĩna coemasiriarore bajiro ĩna coebetire ĩañujarã ĩna.
5 Tire bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, fariseo masa, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩna:
6 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
7 Yʉ yere buecõari, ĩna masu ĩna tʉoĩasere gotimasioama. Tirene, ‘Dios ĩ rotise ñaja’ yiboama. To bajiri yʉre ĩna rʉ̃cʉbʉoboase vaja, ñie vaja bʉjamenama ĩna”, yiucamasiñuju Isa'ias, Diore gotirẽtobosagʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.
8 To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
9 To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:
10 Dios ĩ roticũmasirere Moisés ĩ ucamasire ado bajiro gotiaja: “Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya”. To yicõari, gaje vãme ado bajiro yaja: “No bojagʉ ĩ jacʉre, ĩ jacore, ‘Rojose tãmʉoʉcarʉarãja mʉa’ ĩnare ĩ yijama, ĩre sĩaroti ñaja”, yigotiaja Moisére Dios ĩ roticũmasire.
13 To yicõari, gajeye jairo ti ũnire bajiro mʉa yirotise ñaja. To bajiro yirotirã, “Dios manire ĩ roticũmasirere cʉdibeticõato” yirãre bajiro yaja mʉa. To yicõari, “Mani ñicʉa ĩna rotimasirejʉare ñamasuse ñaja” mʉa yitʉoĩajama, “Ñie vaja maja Dios ĩ rotimasire” yirã yaja mʉa —fariseo masare, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare yiyuju Jesús.
17 To bajiro ĩnare yigotigajano, masa jãjarã vatoajʉ ñar'i, vacoasuju Jesús, ĩ buerimasa rãca. Vijʉ sãjaejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩ buerimasa:
20 To yicõari, ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:
21 Masa, rojose ĩna tʉoĩajama, ado bajiro yirãma: Juarudirãma. Gãjerãre sĩarãma. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirãma.
22 Gajeyeũnire gãjerã yere ʉorãma. Socajairãma. Bojoneose ti ñaboajaquẽne, tire yicõarãma. Gãjerãre, “Yʉ rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirãma. Gãjerã ajiro rĩjorojʉa socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirãma. “Ñamasurã ñaja yʉama”, yitʉoĩarãma. Riojo tʉoĩamasimenama. Dios yere rʉ̃cʉbʉomenama.
23 Adi rojose jediro yirãma masa, rojose ĩna tʉoĩajama —ĩnare yiyuju Jesús.
24 To ñar'i, vacoasuju Jesús. Vacõari, Tiro vãme cʉti maca tʉjʉ ejayuju. To ejacõari yayioro vijʉre sãjarʉaboayuju. To bajiboarine yayioro sãjamasibesuju.
27 To so yisere ajicõari, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús:
28 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju so:
29 To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yiyuju Jesús:
30 So ya vijʉ tudiejacõari, cãnijesariaro joejʉ so macore so jesaro ĩacõari, “Vãti so ʉsʉjʉre sãñar'i jẽre budicoasumi”, yimasiñuju.
31 Tiro maca tʉjʉ ñar'i, Sidón vãme cʉti macajʉ rẽtoasuju Jesús. To rẽto vacʉne Decápolis sita ñarimacarire quẽne rẽtoasuju. To rẽtoacʉne, Galilea Ʉtabʉcʉra tʉjʉ ejacoasuju yuja.
32 To ĩ ñarone, sĩgʉ̃ ajibeti, ñagõmasibeti bajigʉre ãmiejayujarã masa. Ĩre ãmiejacõari, Jesúre sẽniñujarã, “Ajibecʉre ĩ ãmori ñujeocõari ĩre catioato” yirã.
33 To bajiri ajibecʉre gajerojʉa ũmato vasuju Jesús. Ĩre ũmato vacõari, ĩ gãmo gojerijʉre ĩ ãmovãsoa rãca tõmesõñuju Jesús. To yigajano, ĩ ãmovãsoare gooco eotucõari, ĩ ñemerore moaĩañuju, ĩ ñagõmasibetijare.
34 To yicõari, õ vecajʉare ĩamʉocõari, ʉsʉ sĩnisãñuju Jesús. To yigʉne, ado bajiro ĩre yiyuju:
35 To ĩ yirone, ajibecʉ ñaboar'i ajicoasuju yuja. To bajicõari, quẽnaro ñagõcoasuju ĩ, ñagõmasibecʉ ñaboar'i.
36 To bajiro ĩre yigajanocõari, ado bajiro masare yiyuju:
37 To bajiro Jesús ĩ yisere ajivariquẽnacõari, no yimasibesujarã ĩna, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari. To bajiri, ado bajiro Jesús ĩ yisere gotiyujarã: