1 To bajiri Capernaum macanare ĩnare gotimasio gajanocõari, ĩ buerimasare ũmato vacoasuju Jesús, ĩ ya macajʉ, Nazaret vãme cʉti macajʉ.
2 Tojʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñarone Dios ocare ĩna buerivijʉre sãjaejacõari, masare gotimasio ñañuju Jesús. Quẽnaro ĩ gotimasiosere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna:
3 Gajeye ado bajiro yiyujarã ĩna:
4 To ĩna yirone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
5 To bajiri ĩ ya macana, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, ĩaĩañamani yiĩomasibesuju ĩ. Mojoroaca ñañujarã ĩ ãmo ñujeocõari ĩ catioriarã.
6 Ĩ yarã ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire ĩacõari, no yimasibesuju Jesús, ĩnare bajiro tʉoĩarãre ĩabetirũgũr'i ñari. To bajiri, gaje macarijʉ vasuju, masare gotimasiocudigʉ vacʉ.
7 Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ĩ buerãre jirẽoñuju Jesús. Ĩnare jirẽocõari, tocãrãca macarire jʉarãri cõañuju. Ĩnare cõagʉ̃ne, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare, ĩna bureamasirotire ĩnare ʉjoyuju ĩ.
8 To yicõari ado bajiro ĩnare yiyuju:
9 Gʉbo sudi mʉa sãñasene sãñacõari, sudi mʉa sãñasene sãñacõari, vasa —ĩnare yiyuju Jesús.
10 Gajeye ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
11 Mʉa ejarimacana quẽnaro mʉare ĩna bocaãmibetijama, to yicõari, mʉa gotisere ĩna ajirʉabetijaquẽne, ti macajʉre ñabeja. Mʉare ĩna ajirʉabetijare, mʉa gʉbo sudi tuyasere sitare varerea, vacoaja. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnaro yʉare bocaãmibeticõari, yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios” yirã, yirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
12 To bajiro ĩ yijare, “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya” ĩnare yigotimasiocudirã vasujarã.
13 Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureayujarã ĩna. Jãjarã rijaye cʉtirãre quẽne, ʉye yuejeoyujarã ĩna. To ĩna yijare, quẽnaejacoasujarã ĩna.
14 Jesús ĩ bajiñasere, ajijedicõañujarã Galilea vãme cʉti sitana. To yicõari, ĩna ʉjʉ Herodes quẽne ajiyuju, ado bajiro ĩna yisere:
15 Gãjerãma, ado bajiro yiyujarã:
16 Herodes quẽne, ado bajiro yiyuju:
21 To bajiñarũgũboa, cojorʉ̃mʉ, “Ado bajiro yʉ yijama, yʉre matamasibecʉmi”, yitʉoĩañuju Herod'ias yuja. Tirʉ̃mʉ, Herodes ĩ ruyuariarʉ̃mʉ ñañuju ti. To bajiri ĩre moabosarimasa ʉjarãre, surara ʉjarãre, toana Galilea sitana ñamasuri masare quẽne jirẽoñuju ĩ, “Boserʉ̃mʉ yito” yigʉ.
22 To yicõari, ĩna rẽjaro bero, Herod'ias maco, ĩna ĩaro rĩjorojʉare basaĩoñuju. So basasere ĩacõari, variquẽnañuju Herodes, ĩ jicõariarã quẽne. To bajiri, ado bajiro sore gotiyuju Herodes:
23 To yicõari, ado bajiro sore gotirẽmoñuju:
24 To ĩ yisere ajicõari, so jacore sẽniĩagõ vasuju so, “¿Ñiere ĩre sẽnigõti yʉ?” yigo.
25 To so yijare, guaro Herodes tʉjʉ vacõari, ado bajiro ĩre gotiyuju:
26 To bajiro so yisere ajicõari, bʉto sʉtiritiyuju Herodes. To bajiboarine, ĩ jicõariarã ĩna ajiro rĩjorojʉa, “Riojo mʉre gotiaja yʉ. No bojase mʉ sẽnijama, mʉre ĩsirʉcʉja” ĩ yicõare ñajare, so sẽnirore bajirone yiyuju.
27 To bajiri Juanre sĩarʉabetiboarine,
28 To yicõari, bare jeobariabaja joejʉ jeocõari, Herod'ias macore ĩsiñuju. To yicõari, sojʉa, jacore ĩsirẽtoñuju so yuja.
29 Ti queti ajicõari, Herodes tʉjʉ ejayujarã, Juan buerimasa. Ejacõari, ĩ rujʉri ñaboarere ãmivacõari, yujeyujarã.
30 Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ĩ buerimasa, ĩ goticudiroticõariarã, tudiejacõari, Jesúrãca rẽjañujarã. Ĩ rãca rẽjacõari, ĩna goticudirere, to yicõari, jediro ĩna yicudirere quẽne gotijeocõañujarã.
31 Gãjerã ĩna vato ũnone, gãjerã ejavasoacõarũgũñujarã masa. To ĩna bajicõa ñajare, Jesús, ĩ buerimasa quẽne, ʉsʉsãja, bare ba, yimasibesujarã. To bajiri, ado bajiro ĩ buerimasare yiyuju:
32 To ĩ yijare, cũmua vasãja vacoasujarã ĩna, masa ĩna manibʉsarojʉ vana.
33 To bajiro ĩna yi vaboajaquẽne, ti macariana jãjarã masa, Jesús ĩ buerimasa rãca ĩ vasere ĩamasicõari, ũmacoasujarã ĩna, Jesús ĩ ejarotijʉre vana.
34 To bajiri Jesújʉa, majaejacõari, jãjarã masa ejacõari ñarãre ĩnare ĩañuju. Ĩ ĩajama, ovejare coderimasʉ ĩnare ĩ codebetore bajiro bajiyujarã ĩna. To bajiri ĩnare ĩamaiñuju. Ĩnare ĩamaigʉ̃ ñari, cojo vãme me ĩnare gotimasioñuju.
35 To ĩ yirone, rãioroto rĩjoro, Jesús buerimasa, ĩ tʉ ejacõari, ado bajiro yiyujarã:
36 To bajiri ĩnare varotiya mʉ, “Masa cʉtojʉ bare vaja yibarã vajaro” yirã —ĩre yiboayujarã ĩna.
37 To ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
38 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús:
39 To ĩna yirone,
40 To ĩ yise ñajare, rujatubuari rujibateyujarã ĩna. Cojojʉri cien ñarirãcʉ, to yicõari, cincuenta ñarirãcʉ rujibateyujarã.
41 To bajiro ĩnare rujiroticõari bero, cojomo cõro ñaricari pan, to yicõari, jʉarã vai ñarãre juacõari, õ vecajʉa ĩamʉocõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yiyuju. To yicõari bero, panre iguesurebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirãre ĩsibatoya” yigʉ. Jʉarã vaire quẽne iguesurebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirãre ĩsibatoya” yigʉ.
42 Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano quẽnaro baʉsʉcʉtijedicõañujarã.
43 Ĩna bagajanoro bero, ĩna barʉasere, ĩ buerimasa ĩna juarẽojama, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyayuju.
44 Tire bariarã, cinco mil ʉ̃mʉa ñañujarã.
45 Masa ĩna barʉasere ĩ buerimasa ĩna juarẽogajanorone, cũmuajʉ ĩnare vasãjarotiyuju Jesús:
46 Ĩnare vare gotigajano, burojʉ majacoasuju, tojʉ Diore sẽnirʉ.
47 Ti rãioato bero, ʉtabʉcʉra jẽana, tira gʉdareco tʉsasujarã, Jesús buerimasa. Jesújʉama, sĩgʉ̃ne ñacõañuju ĩ maji.
48 To bajicõari, ĩ buerimasare ĩacõañuju. To ĩna tʉsatone, bʉto mino vasuju. To bajiri jẽatĩmabesujarã ĩna. To ĩna bajiñarone, busurocaroarijaʉ ĩna tʉjʉ oco joene vayuju Jesús. To bajivagʉ, ĩnare rẽtocoarocʉre bajiro vayuju.
51 To yigʉne, ĩna vaticũmuajʉ vasãjacõañuju Jesús. Ĩ vasãjarone, mino vatʉjacoasuju yuja. To bajiro ti bajisere ĩacõari, no yimasibesujarã ĩ buerimasa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari.
52 To bajiro ĩna bajijama, cinco mil ʉ̃mʉare Jesús ĩ ecarere ĩariarã ñaboarine, “Ĩaĩañamanire yimasijeogʉ ñaami” ĩre yimasimena ñari, to bajiro bajiyujarã.
53 To baji, jẽanane, Genesaret vãme cʉti sitajʉ jẽaejayujarã ĩna. Tojʉ cũmuare siatujoyujarã.
54 Cũmuare siagajano, ĩna majatone, Jesúre ĩamasicõañujarã ti macana, tijʉana.
55 To bajiri masa jedirore gotibatorã ũmacoasujarã ĩna. Tire ajirã ñari, ti macariana rijaye cʉtirãre Jesús tʉjʉ juaejayujarã ĩna.
56 Ĩ vacudiri macari cõrone mojorimacajʉ ĩ vajaquẽne, jairimacajʉre ĩ vajaquẽne, masa ĩna rẽjarũgũrijaʉrire ĩ vajaquẽne, to yicõari, Jesús ĩ varoti maarijʉre quẽne, rijaye cʉtirãre juaejocũñujarã. To yicõari,