Lucas 9

BSNNT

1 Cojorʉ̃mʉ, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ĩ buerimasare jirẽoñuju Jesús. Ĩnare jirẽocõari, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩna bureamasirotire, to yicõari, rijaye cʉtirãre ĩna catiomasirotire ĩnare ʉjoyuju ĩ.

2 To bajiro yicõari, ĩnare ĩ cõaroto rĩjoro ado bajiro ĩnare yiyuju:

3 To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:

4 Tocãrãca macare mʉa ejajama, mʉa ejasʉorivine cãnima. Ti vine ñacõari, yʉ ocare goticudirʉarãja mʉa maji, gajerojʉ mʉa varoto rĩjoro.

5 Mʉa ejarimacana, quẽnaro mʉare ĩna bocaãmibetijama, to yicõari mʉa gotisere ĩna ajirʉabetijaquẽne, ti macajʉre ñabeja. Mʉare ĩna ajirʉabetijare, mʉa gʉbo sudi tuyasere sitare varerea, vacoaja. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnaro yʉare bocaãmibeticõari, yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios” yirã yirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.

6 To bajiro ĩ yijare, ĩ ocare goticudirã vasujarã ĩna: “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya” ĩnare yigoticõari, Cristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yirotire gotimasiocudiyujarã ĩna. Rijaye cʉtirãre quẽne catiocudiyujarã, ĩna vati macari ñaro cõrone.

10 Ĩ goticudiroticõariarã, tudiejacõari, Jesúrãca rẽjañujarã jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ĩ buerimasa. Ĩ rãca rẽjacõari, ĩna yicudirere ĩre gotiyujarã. To bajiro ĩna yiro bero, ĩnare ũmato vasuju Jesús, masa ĩna manibʉsarojʉ, Betsaida vãme cʉti macajʉ.

11 To bajiri Jesús ĩ vati quetire ajicõari, ĩre sʉyaejasujarã jãjarã masa. Ĩna ejasere ĩacõari,

12 To bajiro yiñarone, rãioroto rĩjoro, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã Jesús buerimasa, ĩ tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiyujarã:

13 To bajiro ĩna yiboajaquẽne,

14 Ĩna tʉjʉre cinco mil ʉ̃mʉa ñañujarã ĩna. To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerimasare:

15 To bajiro ĩ yijare, ĩ rotirore bajirone ĩnare rujirotijeoyujarã ĩna, Jesús buerimasa.

16 To bajiro ĩna rujijediro ĩacõari, cojomo cõro ñaricari panre, jʉarã vai ñarãre quẽne juacõari, õ vecajʉa ĩamʉoñuju Jesús. To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yiyuju. To yicõari, panre iguesurebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirãre ĩnare ĩsibatoya” yigʉ. Jʉarã vaire quẽne vẽtʉ̃rebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirã jedirore ĩnare ĩsibatoya” yigʉ.

17 Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano quẽnaro baʉsʉcʉtijedicõañujarã. Ĩna bagajanoro bero, ĩna barʉasere ĩna juarẽojama, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyayuju.

18 Cojorʉ̃mʉ ĩ buerimasa rĩne ĩna ñaro, ĩ jacʉre sẽniñuju Jesús. Ĩ jacʉre sẽnigajanocõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ:

19 To ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩ buerimasa:

20 To ĩna yirone, ado bajiro ĩnare tudisẽniĩañuju Jesús:

21 To bajiro Pedro ĩre ĩ yisere ajicõari, gãjerãre gotirotibesuju.

22 To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:

23 To yicõari, ĩ buerimasare gãjerãre quẽne ĩnare jirẽocõari, ado bajiro gotiyuju Jesús:

24 No bojarã, ĩna bojaro ñare cʉtirema adi macarʉcʉrore ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere yayibetire cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ oca ĩna gotisere ajijũnisinicõari, ĩna sĩarãma, Dios tʉ quẽnaro ñarona ñarãma.

25 Sĩgʉ̃ adi macarʉcʉrojʉ gajeyeũni jediro ĩ bʉjaboajaquẽne, berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vajama, ĩ gajeyeũni ĩ bʉjaboare ñie vaja manoja.

26 Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre rʉ̃cʉbʉogʉ ñaja yʉ”, yibojonebesa. To bajiro yibojonegʉ̃ ñari, yʉ yʉ ĩ ñarʉabetijama, “Yʉ yʉ me ñaami”, ĩre yiĩarʉcʉja yʉ quẽne, Dios ĩ roticõacacʉ ñacõari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja yʉ” yʉ jacʉ ĩ yiĩorore bajiro yigʉ ñari, ĩ bususe rãca yʉ vadirʉ̃mʉ. Yʉ rãca vadirʉarãma Dios ĩ cõarã, ángel mesa.

27 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉa sĩgʉ̃ri mʉa bajireabetone, “Ñajediro ʉjʉ ñaami yʉ roticõacacʉ” Dios mʉare ĩ yiĩosere ĩarʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.

28 To bajiro ĩnare ĩ yigotiriaro bero, cojomo cõro, gaje ãmo idia jẽnituaro tʉsatirʉ̃mʉ cõro, Pedro, Juan to yicõari Santiagore quẽne buro joejʉ ĩnare ũmato vasuju Jesús.

33 To bajiri Jesúrãca ñagõgajanocõari, ĩna cãmotadirirĩmarone, ado bajiro Jesúre gotiyuju Pedro:

34 To bajiro ĩ yirirĩmarone, bueri bʉto cajemose ĩnare buebibecõañuju ti. To bajiro ĩnare ti bajirone, bʉto güiyujarã ĩna Pedro mesa.

35 To bajicõari, bueri vatoajʉ ado bajiro ocaruyuyuju:

36 To bajiro ti ocaruyuro bero, ĩaboayujarã. El'iare, Moisére quẽne ĩnare ĩabʉjabesujarã. Jesús sĩgʉ̃ne ñañuju ĩ yuja. To bajisere ĩariarã ñaboarine, yoaro, gãjerãre tire gotimenane bajicõañujarã ĩna.

37 Ti burojʉ majariarã, gajerʉ̃mʉjʉ rojaejayujarã ĩna quẽna. Ti buro jʉdojʉ, jãjarã masa ĩre yurã bajiñarãre ĩnare ejayujarã.

38 Jesús ĩ ejasere ĩacõari, sĩgʉ̃, ado bajiro ĩre sẽniñuju:

39 Ĩ ʉsʉjʉre vãti sãñañaami. To bajiro ĩ bajijare, biyaroaca rijaquedicõari, ĩ risejʉ sõmo budirũgũami.

40 To bajiri mʉ buerimasare, “Yʉ macʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire burocaya”, ĩnare yisẽniboabʉ yʉ. Ĩre burocamasimema —Jesúre yiyuju ĩ.

41 To ĩ yisere ajicõari, ĩ buerimasare, to yicõari, ĩre ajirã ejariarãre quẽne ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:

42 To bajiro ĩ yijare, ĩ macʉre Jesús tʉjʉ ĩ ãmivatone, ĩ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃ vãti, ĩre rijaquedirotiyuju. To bajiro ĩ yijare, rijarocacũcoasuju. To bajiro ĩ bajirone,

43 To bajiro Jesús ĩ yisere ĩacõari, no yimasibesujarã masa jediro, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. “Jesús ĩ yiĩose rãca ‘Masirẽtogʉ̃ ñaja yʉ’ manire yiĩogʉ̃ yami Dios”, yitʉoĩañujarã ĩna jediro.

44 —Mʉare yʉ gotisere ajicõari, masiritibeja mʉa. Yʉre Dios ĩ roticõacacʉre masare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃ —ĩnare yiyuju Jesús.

45 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ajimasibesujarã ĩna. “Ajimasibeticõato” Dios ĩ yijare, bajiyujarã. To bajicõari, “Yʉare gotiquẽnoña”, yimasibesujarã, ĩre güirã ñari.

46 “¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?”, gãmerã yi oca josayujarã Jesús buerimasa.

47 To bajiro ĩna gãmerã yisere ĩamasicõari, sĩgʉ̃ daquegʉre jicõari, ĩ tʉjʉ ĩre rʉ̃gõrotiyuju Jesús.

48 To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:

49 To bajiro ĩ yigotiro berone, ado bajiro Jesúre gotiyuju Juan:

50 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:

51 Dios õ vecajʉ ĩ ñarojʉ ĩre ĩ ãmimʉjarotirʉ̃mʉ ti cõñarũtuadijare:

52 Varũtu vacʉne, ĩ rãcanare ĩ ejaroti quetire, “Goti rĩjoro cʉtiaya”, ĩnare yicõañuju ĩ. To ĩ yicõariarã, Samaria sitajʉ ñarimacajʉ ejacõari, “Jesús ĩ cãnirotijʉre macayurã bajibʉ yʉa”, yiboayujarã ĩna.

53 To bajiboarine ti macanajʉa, Jesús ĩ ejasere bojabesujarã ĩna. “Jerusalénjʉ vacʉ bajigʉmi” yimasirã ñari, ĩre ĩaterã bajiyujarã ĩna.

54 To bajiro ĩna bajise ñajare, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã, Juan, ĩ gagʉ Santiago rãca:

55 To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩarone, jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro oca tutuase rãca ĩnare gotiyuju Jesús:

56 To bajiro ĩnare yigajanocõari, Samaria sitana ĩnare ĩna bojabetijare, gaje macajʉa vacoasujarã ĩna.

57 Ĩna varũtuatone, sĩgʉ̃ ĩna rãca var'i, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:

58 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:

59 To ĩre ĩ yiro bero, ado bajiro gãjijʉare yiyuju Jesús:

60 To bajiro ĩre ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:

61 To bajiro ĩre ĩ yiro bero, quẽna gãji ado bajiro Jesúre yiyuju:

62 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:

Ler em outra tradução

Comparar lado a lado