1 Tijʉ bero, Jesús ĩ buerimasare ĩ goticudirotisʉoriarã mere, gãjerãre beseyuju Jesús. Setenta y dos ñarirãcʉ beseyuju. Ĩnare besecõari, “Yʉ ocare goti rĩjoro cʉtiaya”, ĩnare yicõañuju ĩ. Ĩ goticudiroti macari ñaro cõrone jʉarãri cõañuju.
2 Ĩnare ĩ cõaroto rĩjoro, ado bajiro ĩnare yiyuju:
3 To bajiro ĩnare yigoticõari, ado bajiro ĩnare yiyuju quẽna:
4 —No bojase mʉa cʉose juaábeja. Gãjoare, barere quẽne juaábeja. Gʉbo sudi juaámenane, mʉa cʉdasene cʉdacõari, vaja. Maajʉ masare mʉa bocajama, ĩnare sẽniĩa, rẽtocoarʉarãja mʉa, yoaro ĩnare queti gotimaniamenane —ĩnare yiyuju Jesús.
5 —Vijʉ ejacõari, “¿Ñati mʉa?” ĩnare yigajanocõari, “ ‘Quẽnaro ñaña mʉa’ mʉare yaja yʉa”, ĩnare yiba, ti vianare.
6 To mʉa yirone, ti viana quẽnaro mʉare ĩna bocaãmijama, mʉa yirore bajiro quẽnaro ñarʉarãma. Quẽnaro mʉare ĩna bocaãmibetijama, “‘Quẽnaro ñaña’ yʉa yibetiriarãre bajirone ñacõaña mʉa” ĩnare yi, vacoaja mʉa.
7 No bojarã gãjerãre moabosarimasa, vaja bʉjarãma. To bajirone bajirʉaroja mʉare quẽne. Quẽnaro mʉare bocaãmirã tʉne ñacõari, ĩnare mʉa gotimasiose vajane ĩna basene ba, ĩna idise idi yicõa ñarʉarãja mʉa. Mʉa ejarivine ñacõarʉarãja mʉa, gaje viri cãnicudimenane.
8 Macajʉ mʉa ejariviana, no bojase bare mʉare ĩna ecasene ba variquẽnama.
9 Rijaye cʉtirãre catioba. To yicõari, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉña”, ti macanare yigotimasioma.
10 To bajiboarine yʉ cõarimacajʉre mʉa ejaro, mʉare quẽnaro ĩna bocaãmibetijama, ti maca gʉdarecojʉ jãjarã ĩna ĩaro rĩjorojʉa ejacõari, ado bajiro ĩnare gotiba mʉa:
11 “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarotire gotirã bajiboabʉ yʉa. To bajiri, ‘Quẽnaro yʉare bocaãmibeticõari, yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios’ yirã, adi macaye sitare yʉa gʉbo sudi tuyasere varereaja yʉa”, ĩnare yigotiba mʉa.
12 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ti macana mʉare ĩna ajirʉabeti vaja Diojʉama, rojose ĩnare yirʉcʉmi masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro. Sodoma macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna, mʉare quẽnaro bocaãmimenama —ĩnare yiyuju Jesús.
13 To bajiro ĩnare yigoticõari, macariana ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire gotiyuju Jesús:
14 Sidón macana, to bajicõari, Tiro macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna, Dios, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro.
15 Capernaum macanajʉa, “Quẽnarã ñari, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ ñarona ñaja mani”, yitʉoĩaboarãma ĩna. To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, Dios tʉjʉ ñabetirʉarãma. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ñaja ĩna cõaecorotoma.
16 Mʉa gotisere ajicõari, “Riojo yama” mʉare ĩna yijama, yʉrene, “Riojo yami” yirã yirʉarãma. Mʉare ĩna ajitejama, yʉre ajiterã yirʉarãma. To bajiro ĩna yijama, yʉre cõacacʉre, yʉ jacʉre, ajiterã yirʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ gotiroticõarãre.
17 Tijʉ bero, ĩ gotiroticõariarã, setenta y dos ñarirãcʉ Jesús tʉ tudiejayujarã quẽna. Variquẽnase rãca tudiejarãne, ado bajiro ĩre gotiyujarã ĩna:
18 To ĩna yirone,
19 “Ãñare, cotibajare ĩnare cʉdaboarine, rojose tãmʉobetirʉarãja mʉa” yigʉ, yʉ masisere mʉare ʉjocajʉ yʉ, “Rojose yirã jediro, to yicõari, vãtia quẽne rojose mʉare yibeticõato” yigʉ.
20 Yʉ ejarẽmose rãca masa ʉsʉrijʉ sãñarãre, vãtiare, mʉa burearere tʉoĩa variquẽnaboarine, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” Dios ĩ yiucatu ecocana ñari, tijʉare bʉtobʉsa tʉoĩa variquẽnaroti ñaja —ĩnare yigotiyuju Jesús.
21 To yigajanocõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Quẽnaja”, Diore yivariquẽnagʉ̃, ado bajiro yiyuju Jesús:
22 To yicõari, ado bajiro ĩ rãca ñarãjʉare gotiyuju Jesús:
25 To bajiro Jesús ĩ yiñarone, sĩgʉ̃ Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasʉ, ĩre sẽniĩarʉ, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju. “Ado bajiro yʉ sẽniĩajama, josase ti ñajare, cʉdimasibeticõari bojoneose tãmʉorʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ado bajise ĩre sẽniĩañuju:
26 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju:
27 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre cʉdiyuju ĩ:
28 To bajiro ĩ yisere ajicõari,
29 To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Ti vãme ñaro cõrone cʉdijeobeami” yitʉoĩagʉ̃ ñari, “Quẽna gaje vãme yʉ sẽniĩajama, gotimasibeticõari, bojoneoro tujarʉcʉmi” yigʉ, Jesúre ĩre sẽniĩañuju ĩ quẽna:
30 To bajiro ĩ yisẽniĩajare, gotimasiore queti gotiyuju Jesús:
31 To ĩna yi vato bero, vagʉmi pai. Ĩre ĩarʉabecʉ ñari, ĩre gãnirẽtocoacʉmi.
32 Ĩ bero, paire moabosarimasʉ vagʉmi. Ĩ quẽne ĩre ĩacõari, gãnirẽtocoacʉmi.
35 To bajiro ĩre yicodeñaboa, gajerʉ̃mʉ ti vi ʉjʉre ĩre gãjoa ĩsigʉ̃mi, jʉarʉ̃mʉ moare vaja yire cõro. To yicõari, ado bajiro gotigʉmi: “Rojorã ĩna quẽasĩaecor'ire ĩre vaja yibosagʉ yaja yʉ, ado ĩre mʉ coderoti vaja. ¡To bajiri quẽnaro ĩre codeba mʉ! Ĩre mʉ codero bero, yʉ vaja mojama, ado quẽna gãme vagʉ, mʉre vaja yicõarʉcʉja yʉ” ĩre yigʉmi, ti vi ʉjʉre —yigotiyuju Jesús, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉre.
36 To bajiro ĩre yigotigajanocõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañuju Jesús:
37 To bajiro ĩ yisẽniĩarone,
40 To bajiro so bajijare, Martajʉa, “Jairo moare ti ñajare sĩgõne ñari, moatĩmabeaja yʉ” yigo, Jesúre ado bajiro ĩre yiboayuju so:
41 To bajiro so yisere ajicõari, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús:
42 Mʉ bedeo, quẽnasejʉare tʉoĩamasiamo so. To bajiri yʉ gotisere ajigo yamo. To bajiro so bajijare, sore moarotire maja —sore yicʉdiyuju Jesús.