Mateus 7
BIG vs ACF
1 Keya Yisugu puwiliyegi mawinda pelik yeiya, Namele keya nakyegi melebek yowi nagani, purik Anotogo niyegi melebek yowa nelegi.
1 Não julgueis, para que não sejais julgados.
2 Purik kazing nugu nazuwagawiliyegi meleyeng yowi mabilikmekke Anotogo niyegi melebek yowagi. Keya kazing nugu nazuwagawiliyegi pilik keleyi pumokki pangka Anotogo mabilik keleniyagi kani.
2 Porque com o juízo com que julgardes sereis julgados, e com a medida com que tiverdes medido vos hão de medir a vós.
3 Ni yombanu nakki wirebekke kulugulurik pakela mowiyi kapura ni makngezegi wirebekke wak yolu puleigi pakeli onora nangki?
3 E por que reparas tu no argueiro que está no olho do teu irmão, e não vês a trave que está no teu olho?
4 Ma ni wire ni makngezegibekke wakleigu talik pakelagi mizageya wizimowei ni nangki nakyegi pelik mei, Koli, nogo kulugulu wire nugubekke yolu purik wameliweki mena, mei?
4 Ou como dirás a teu irmão: Deixa-me tirar o argueiro do teu olho, estando uma trave no teu?
5 Ni yombanu kiligang neyau lewabek kani. Wak wire ni makngezegibekke yolu pulei were wamela logo ni wireyau pangka ngai panu wizimowei nakki kulugulu wirebekki purik wameli mangine.
5 Hipócrita, tira primeiro a trave do teu olho, e então cuidarás em tirar o argueiro do olho do teu irmão.
6 Nugu keri wizing ngai mizimekyegi ngeragi mani ma yeik? A’a’, purik nugu ngeragi mana logo pulaga keri pilikmok yoweza sa logo ni limitagi. Kazing mabilikmekke nugu yombanu ngago ngizi panuragi kumbakwiliyegi Anotogi ngago walekta yani nagani, purik puwiligu niyegi yeik ngago ngalik sanga kisi piyengko kanga nanagi. Nugu liyengwiligi ingewerege kingyeng wiyi ma yeik? A’a’, purik puwiligu kingyengki iwaka ono logo yeik momane mei kunagi. Kazing mabilikmekke nugu yombanu kangka kaile kumuli wilibek miziyeng kilingwiliyegi Anotogi ngago yemanera kozak yei nagani, purik puwiligu yeik ngago kaile sanga kisi piyengko kezanga nanagi.
6 Não deis aos cães as coisas santas, nem deiteis aos porcos as vossas pérolas, não aconteça que as pisem com os pés e, voltando-se, vos despedacem.
7 Tamizeige ni Anotoyegi waberek mizi puwekke purik mabura mawiyarekka mei purik Anotogo nanagi, keya ni piyegi welageya purik mabura ni piyegi yolok ngelagi, keya kang pugurikke ngago mei mizageya purik mabura pugu kerewiya logo koli neiyagi.
7 Pedi, e dar-se-vos-á; buscai, e encontrareis; batei, e abrir-se-vos-á.
8 Purik Anotoyegi nguk mei mologabok watabi pugu nguk mei piyeng weik wei penanging keya piyegi weli mologabok purik piyegi weik yolok ngeli penanging, keya kang pugurikke ngago mei mizi mologabok purik Anotogo kerewiya logo weik koli mei penanging.
8 Porque, aquele que pede, recebe; e, o que busca, encontra; e, ao que bate, abrir-se-lhe-á.
9 Tamizeige ini mandikki mangowiliyaga nakki marekpokko niyegi kambek nazik niweki nguk nei puwekke purik nugu nigi marekpek kimbek niweki managi ma yeik?
9 E qual dentre vós é o homem que, pedindo-lhe pão o seu filho, lhe dará uma pedra?
10 Ma pugu niyegi kobulemek niweki nguk nei puwekke purik nugu nigi marekpek kemale Kuluwekmek niweki managi ma yeik? A’a’, yeik.
10 E, pedindo-lhe peixe, lhe dará uma serpente?
11 Ini yombanuwili kaile miziwili kele kapura inugu inigi marekngangwili ngeragi keya watabi wazono piyengka yani miziwili. Mena, Anoto inigi Mango paka ngalege kaile nayendau mizi onobok ini piyegi nguk mei puwili watabi kolokngagono wazono piyeng yanagi ma yeik?
11 Se vós, pois, sendo maus, sabeis dar boas coisas aos vossos filhos, quanto mais vosso Pai, que está nos céus, dará bens aos que lhe pedirem?
12 Togo kazing yongkambanuwiligu iniyegi keleyibene inugu keli pumokko inugu mabilik puwiliyegi keleyizo. Pilik pura Anotogi lo Mosego lende miza piyeng keya ngago yombanu Anotoyaga weiya logo kozak kisiwiligu waligeleyayengki solorik.
12 Portanto, tudo o que vós quereis que os homens vos façam, fazei-lho também vós, porque esta é a lei e os profetas.
13 Keya kazing neyaugirik kazing panga ibeng wizagomagiragimekki kang kiliyarikki kandik unatuba panu, keya yereng puragi kazingmek kimeike yolurikki wiyeke yongkambanu kolokngagonowili puluweng yolok ngeli logo yeke ige kang.
13 Entrai pela porta estreita; porque larga é a porta, e espaçoso o caminho que conduz à perdição, e muitos são os que entram por ela;
14 Kapura kazing panga wik wizagomagiragimekki kang kiliyarikki kandik koru panu keya yereng puragi kazingmekke kangkirik yawe unatubarikki wiyeke yongkambanu ngelek onowili puluweng yolok ngeli logo yeke ige kang.
14 E porque estreita é a porta, e apertado o caminho que leva à vida, e poucos há que a encontrem.
15 Keya yombanuwili kanda ngaigu pelik kisagi, Anotogo teni wezayela logo tonugu ngago pugura iniyegi kozak yeiweki kisagi. Puwiligi korikyengki yeke ngalegerik liyeng sipsip ini ngangang yanagi langai ono puwili kelik kapura nogo puwiliyegi yeirik keri wizing ngai miziwili yei, purik yenge wilek kang puwiligiyeng kazing king wei keya kozanda weiyagi pumokki kerezi mizi keya kaile mizi piyengko wilak panu kani waberek panu. Puwiligu kisi piyengki ngizi kumuli nagani. Ngai panu koyizo.
15 Acautelai-vos, porém, dos falsos profetas, que vêm até vós vestidos como ovelhas, mas, interiormente, são lobos devoradores.
16 Keya inugu pewiliyegi iwaka sagirik kazing puwiligu miziyeng keya watabi puwiligu kisi piyengka inugu iwaka sagi. Yengeleiyengki kumuli. Yengeleileigi wilekyengko yengeleilei ngenangailei mizi, purik teni yongkambanuwili were yengelei wilekyengki pakeli, wazonolei ma kailelei miza legi. Teni ngoyei wilekyeng mabung ingakmerekka tiyi ono kani ma kopi wilekyeng ingakmerekka tiyi ono kani.
16 Por seus frutos os conhecereis. Porventura colhem-se uvas dos espinheiros, ou figos dos abrolhos?
17 Mabilik yengelei wazonoleigu wilek wazonoyeng keke wiragi, kapura yengelei kaileleigu wilek korowaliyeng keke wiragi.
17 Assim, toda a árvore boa produz bons frutos, e toda a árvore má produz frutos maus.
18 Mabilik yengelei wazonoleigu wilek korowaliyeng wiragi ono, ma yengelei kaileleigu wilek wazonoyeng wiragi ono.
18 Não pode a árvore boa dar maus frutos; nem a árvore má dar frutos bons.
19 Yombanu nakko pakeliraige yengelei nalei yengelei wilek wazonoyeng wira meli ono puwekke purik pi yenge sologe winilekko kira logo panga yezizikke waliya wazamiyagi.
19 Toda a árvore que não dá bom fruto corta-se e lança-se no fogo.
20 Yongkambanuwili yengeleiyeng kelik. Keya watabi puwiligu mizi keya kisi piyeng yengelei wilekyeng kelik. Pilik legi yombanuwiligu ngaigu kisi keya ngizi kisi piyengko puwili Anotoyaga lewawili purik ngaigu ma ngizi purikki inugu iwaka sagi.
20 Portanto, pelos seus frutos os conhecereis.
21 Yongkambanu neyegi, Yemizibek, Yemizibek, kisi kambeli puwili mabuwili Anotogi ngaimekki pugu ngai yolu puragi kiliyagiwili ono. Pilik kisi puwiliyaga negi Mango paka ngalege yolubekki kelira mizi puwili keke ngai pugumekke kiliyagiwili.
21 Nem todo o que me diz: Senhor, Senhor! entrará no reino dos céus, mas aquele que faz a vontade de meu Pai, que está nos céus.
22 Keya wok kalike Anotogo yongkambanuwili ngagozak keleyagibokko kolokngagonowiligu neyegi pelik kisagi, Yemizibek. Yemizibek, yeik nugurage tonugu ulogo Anotogi ngagora kozak kisa, keya yeik nugurage tonugu ulogo yongkambanuwiligi yenge yungkeyengka kerewa kolokngagonowili welagela wezayela, keya yeik nuguraga Anotogo keke miziyeng tonugu kolokngagono miza mela kani legi teni kiliya liweki, kisagi.
22 Muitos me dirão naquele dia: Senhor, Senhor, não profetizamos nós em teu nome? e em teu nome não expulsamos demônios? e em teu nome não fizemos muitas maravilhas?
23 Kapura puwekkerik nogo puwiliyegi pelik yeiya to melagi, Ulogorik keya mabek periktau ini nogowiliyaga nak ono purik ne iwaka. Ini kaile kaile miziwili mena neyaga kazi kuni, yeiyagi.
23 E então lhes direi abertamente: Nunca vos conheci; apartai-vos de mim, vós que praticais a iniqüidade.
24 Ne kazing saweliwei pemek yombanu ngago nogoyengki kerewiyi keya ngago piyengko miziweki kai piyeng mizi pumologabok talik melegabek miza purikki kozak yeiweki. Yombanu pumologabok yombu i namak ngiziweki mizibok kelik. Pi i pugumak paka ngabelak kingyeng kilimbekke ngalege ngiza.
24 Todo aquele, pois, que escuta estas minhas palavras, e as pratica, assemelhá-lo-ei ao homem prudente, que edificou a sua casa sobre a rocha;
25 Pilik ngiza logo kobo unatuba panuyau kula wiziga kailing kai ngai unatuba kaiyageyarik kebarek kozambokko imak ula yo keya to kelemiya logo i pumak topela melagi nobiyeng kelemiya kapura imaktau urukang mizi ono, purik imak kingyengki ngalege ngiza kopong kozang wiziya. Yombu yakabok kangkabek kilimbek.
25 E desceu a chuva, e correram rios, e assopraram ventos, e combateram aquela casa, e não caiu, porque estava edificada sobre a rocha.
26 Kapura yombanu ngago nogoragi kerewiya kapura purago miziweki kai piyengki kiriwei miza ono pumologabokyegirik pelik, pi i pugumak paka ngabelak kingyeng kilimbekke ngiza ono, pi kaingimbekke yeik ngiza.
26 E aquele que ouve estas minhas palavras, e não as cumpre, compará-lo-ei ao homem insensato, que edificou a sua casa sobre a areia;
27 Pulaga kobo unatuba panuyau kula wiziga kailing kai ngai unatuba kaiyageyarik kebarek kozambokko imak ula yo keya to kelemiya logo i pumak urukang kelemiya logo nguk namizi kawiye wala logo kemenak neneng ngela mela. Yombu pok kangkabek kiling onobek. Kapura ini yombu kangkabek kilimbokko miza pilik mizizo logo ngago nogoyeng mabiyengki kiriwei mizi mizi purik ini kawiye wala logo neneng ngela melagi ono, yeiya.
27 E desceu a chuva, e correram rios, e assopraram ventos, e combateram aquela casa, e caiu, e foi grande a sua queda.
28 Yisugu ngagora weik yeik sawiya wiziga yongkambanu piyegi kerewiyawiligu pugu waligeleyiyengki lelengkira.
28 E aconteceu que, concluindo Jesus este discurso, a multidão se admirou da sua doutrina;
29 Purik pi Yudawiligi lo piyengki waligeleyiwiligu waligeleyilik keleyi ono, segeya ngago pugura kozang yemanera kiling kozak kai logo pi ngai yemane yeikta kiling nakko kozak kailik kai.
29 Porquanto os ensinava como tendo autoridade; e não como os escribas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?