Marcos 3

BIG vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Pulaga wok Yudawiligi yawe mizi onobekke Yisu ngereke Yudawiligi i walek songonomakki yeke ige la logo pulogo yombu melelora koru miza nak wizilege.
1 E outra vez entrou na sinagoga, e estava ali um homem que tinha uma das mãos mirrada.
2 Yombu Yisuyegi kiyebuk miza nawili pulogo piyegi pakelara ngai koyilege. Puwili Yisugu kazing korowali nayeng mizi purik kebangkelagiwili. Tamizeige pugu pi wok yawe mizi onobekke yombanu kemegeme nak yombiyangai wazamiyagi ma talik miza legi puwili mereke panu ngai koya.
2 E estavam observando-o se curaria no sábado, para o acusarem.
3 Togo Yisugu yombu melelora koru mizabekyegi pelik meiya, Welawekke pelege koli, meiya
3 E disse ao homem que tinha a mão mirrada: Levanta-te e vem para o meio.
4 logo Yisugu kumula puwiligiyengki iwaka legi puwiliyegi pelik nguk yeiya, Wok yawe mizi onobekke lo tonuwagirago pangka miziweki kaiyayeng nangaiyeng? Teni yombanuwiliyegi wazono miziweki kai ma kaile miziweki kai? Ma teni yombanuwiliyegi sawela logo wazono yolugiweki kai ma yela logo ibeng wazayiweki kai? Pilik nguk yeiya kapura puwili nakko ngago nara kisa ono.
4 E perguntou-lhes: É lícito no sábado fazer bem ou fazer mal? Salvar a vida ou matar? E eles calaram-se.
5 Togo Yisugu puwiliyegi sisikta kiling pakeliwei miza keya ngereke pi puwiliyegirau yalek miza, purik ya puwiligiyeng kozang kopong yalek kelirarau ya puwiligiyengke ono. Kapura pugu yombubekyegi melelo nugura tungkule meiya. Logo pi melelo pugura tungkula logo weik ngereke yombiyangai sa.
5 E, olhando para eles em redor com indignação, condoendo-se da dureza do seu coração, disse ao homem: Estende a mão. E ele a estendeu, e foi-lhe restituída a mão, sã como a outra.
6 Togo nguk namizi yombanu Palisiwili meiwili i walek songonomakka welagela yerageya logo puwili kiling yombu ngai Elodoyegi kiriwei nawilirau wawere ula logo kazing Yisu ula logo ibengki namekki kozak kela.
6 E, tendo saído os fariseus, tomaram logo conselho com os herodianos contra ele, procurando ver como o matariam.
7 Togo Yisu kiling yombu ngezebokko waligeleyiwili pulumeng wiya logo pongo kai kolamiya Kalili meibekke kambela. Keya yongkambanu kolokngagono ngabelak Kalili meibekkawili piyegi kalika kiriwei kambela. Yongkambanu nawilirau piyegi wiriya. Puwiliyaga nawili paka ngabelak Yudaya meibekki yereng nayengkawili
7 E retirou-se Jesus com os seus discípulos para o mar, e seguia-o uma grande multidão da Galileia, e da Judeia,
8 keya paka Yirusalem yereng yemaneragawili keya yenge ngabelak Idumiya meibekki yereng nayengkawili keya kabelak kai Yolodang meilingka pangazuwage purikkawili keya pongo Taya keya Sairong yereng kai wizambekkiyaugawili kiling yereng piyaugi ngezege piyengkawili. Puwili mabuwili Yisugu miziyengki kerewiya kopong puwili piyegi pakeliweki wiriya.
8 e de Jerusalém, e da Idumeia, e dalém do Jordão, e de perto de Tiro, e de Sidom; uma grande multidão que, ouvindo quão grandes coisas fazia, vinha ter com ele.
9 Yongkambanu kolokngagono panuwili piyegi tektek kangane mizi legi yongkambanuwiligu pi momane meiya nelegi Yisugu yombu ngezebokko waligeleyiwiliyegi pigi wang nalei kangkere miziweki yeiya logo puleige mogosa logo yongkambanuwili waligeleyibene.
9 E ele disse aos seus discípulos que lhe tivessem sempre pronto um barquinho junto dele, por causa da multidão, para que o não comprimisse,
10 Yisugu yongkambanu kolokngagono kemegemewili yombiyangai wazayarikki wiyeke ngoluk kemegeme kolokngagono nawilirau Yisuyegi tektek kangane mizi lewa logo pugu puwili yombiyangai wazayibene.
10 porque tinha curado a muitos, de tal maneira que todos quantos tinham algum mal se arrojavam sobre ele, para lhe tocarem.
11 Keya kerewa yombanuwiligi yenge yungke koya puwiligu Yisuyegi pakelawekke yombanu puwiligu kiliya yolu puwili Yisugi ingewerege ulu wala logo pelik kek kisibene keleyi, Ni Anotogi Marekpek kisibene keleyi miza.
11 E os espíritos imundos, vendo-o, prostravam-se diante dele e clamavam, dizendo: Tu és o Filho de Deus.
12 Kapura Yisu kiyebuk legi pugu kerewawiliyegi kozang ngago yeiya pi Anotogi Marekpek purikki yongkambanuwiliyegi kozak yeiya nelegi.
12 E ele os ameaçava muito, para que não o manifestassem.
13 Pulaga Yisu paka lewege kambela logo pugu yombanu piyegi yawe miziweki izagiweki miziwili piyegi wiriyibene ngago yeiya logo puwili piyegi wiriya.
13 E subiu ao monte e chamou para si os que ele quis; e vieram a ele.
14 Togo puwiliyaga pi meleyau keya pongo ingenazikka neyauwili iza logo pi kiling koyiweki keya kalike pi puwili wezayela logo puwili yongkambanuwiliyegi Anotogi ngagoragi kozak yeiweki
14 E nomeou doze para que estivessem com ele e os mandasse a pregar
15 keya puwili kerewawili yongkambanuwiliyaga welagela wezayelagi puragi kozanda keya pangkara yaniweki.
15 e para que tivessem o poder de curar as enfermidades e expulsar os demônios:
16 Yisugu yombanu izawiligi yeikyeng peyeng, nak Simong Yisugu Pita meibek,
16 Simão, a quem pôs o nome de Pedro;
17 neyau Jems keya pigi sakpek Yowan Sebetigi marekyau Yisugu yeikta wik Powanesi meiyayau. Yeik pura lendikki marekyau kai yagenda purik kazing piyaugiyeng lendik kelik legi.
17 Tiago, filho de Zebedeu, e João, irmão de Tiago, aos quais pôs o nome de Boanerges, que significa: Filhos do trovão;
18 Keya Enduru, keya Pilip keya Patolomiyu, keya Matiyu keya Tomasi, keya Alapiyagi marekpek Jems, keya Tariyasi, keya Saimon. Saimon yombu Selete Yudawili Romwiliyaga yaliya wazayiweki liwik yawe miziwiliyaga nak logo puwiligu pi Saimon Seletebek meibek,
18 André, e Filipe, e Bartolomeu, e Mateus, e Tomé, e Tiago, filho de Alfeu, e Tadeu, e Simão, o Zelote,
19 keya nak Yuras Isaliyoto kalike Yisu ulagiwiliyegi miza yanagibek.
19 e Judas Iscariotes, o que o traiu.
20 Keya yongkambanu kolokngagonowili ngereke menalege piyegi wawere uli mizi logo Yisurau pangka ngeragi nagi langai ono.
20 E foram para uma casa. E afluiu outra vez a multidão, de tal maneira que nem sequer podiam comer pão.
21 Keya yongkambanu nawiligu pelik kisi, Pi lelewe mizi, kisi legi ingini puguwili puragi kerewiya logo puwili pi miza wariweki kayima.
21 E, quando os seus parentes ouviram isso, saíram para o prender, porque diziam: Está fora de si.
22 Keya yombanu Mosegi loyengki waligeleyi nawili paka Yirusalemga lewawili i pumakke koyimowei pelik kisi, Yisu kerewawiligi ngaibek Sadang, yeik pigi nara Piyesebu, logo Piyesebu piyegi yenge yungke ngai yolu. Keya pokko Yisu kerewawili yongkambanuwiliyaga welagela wezayeliweki kozang mani.
22 E os escribas, que tinham descido de Jerusalém, diziam: Tem Belzebu e pelo príncipe dos demônios expulsa os demônios.
23 Pilik kisi legi Yisugu puwiliyegi piyegiweki ngago yeiya logo pugu puwiliyegi ngago saweliwei pera pelik kozak yeiya, Inugu kumularik Sadangko pi ngezebek yongkambanuwiliyaga welagela wezamelagi ma talik? Yeik.
23 E, chamando-os a si, disse-lhes por parábolas: Como pode Satanás expulsar Satanás?
24 Tamizeige kapmanwili ngezewiligi tepekke ngai keli puwekke purik kozang koyagi ono logo kawiyegi.
24 Se um reino se dividir contra si mesmo, tal reino não pode subsistir;
25 Ma tamizeige yombu nak ibuwili ngezewiligi tepekke ngai keli puwekke purik sanga miza logo nawili narikke miza melagi.
25 e se uma casa se dividir contra si mesma, tal casa não pode subsistir.
26 Kazing mabilikmekke tamizeige Sadangki kerewawili ngezewiligi tepekke ngai keli purik Sadangki ngaimek kozang wizei penangai ono, yeikki.
26 Se Satanás se levantar contra si mesmo, e for dividido, não pode subsistir; antes, tem fim.
27 Keya nakkorau yombanu kozambekki imakke yeke ige yabela logo watabiyeng ngoweiyagi langai ono, kapura tamizeige pi were yombanu kozambek wigira wazamiya mabura kele pi pangka watabi pugu kelagi mabiyeng ngoweiyagi langai. Togo purikku kai purik Sadang kozang kapura ne kozang panu kani, logo nogo pangka Sadang keya pigi ngaimek yongkambanuwiliyaga welagela wezayelagi.
27 Ninguém pode roubar os bens do valente, entrando-lhe em sua casa, se primeiro não manietar o valente; e, então, roubará a sua casa.
28 Kerewiyi. Wameik panu. Yongkambanu ngabelakkewiligu kaile mizayeng mabiyeng keya ngago kaile puwiligu kisa piyeng mabiyeng puwiligu Anotoyegi kozak mei purik Anotogo tumulagi
28 Na verdade vos digo que todos os pecados serão perdoados aos filhos dos homens, e toda sorte de blasfêmias, com que blasfemarem.
29 kapura nakko Anotogi Kung Walekpekyegi langai ngago kaile kaiya purik Anotogo pura tumulagi ono, Anotogo pugu kaile kaiya pura kebangkela wizagomagi, yeiya.
29 Qualquer, porém, que blasfemar contra o Espírito Santo, nunca obterá perdão, mas será réu do eterno juízo.
30 Yisugu pura kozak yeiya purik nawiligu pi kerewa nak yenge yungke yolu kisi legi.
30 (Porque diziam: Tem espírito imundo.)
31 Mabuwekke Yisugi panumele keya sakwili wiriya logo imakka yenge yerengke luweza koyimowei ngago nara yeke ige piyegi pi yeragibene wezamela.
31 Chegaram, então, seus irmãos e sua mãe; e, estando de fora, mandaram-no chamar.
32 Yongkambanu kolokngagono Yisu yawereng kelemiyara mogosara koyawili nakko piyegi pelik meiya, Nigi panumele keya sakwili yenge yerengke yuke koyimowei niyegi ngago kisi, meiya.
32 E a multidão estava assentada ao redor dele, e disseram-lhe: Eis que tua mãe e teus irmãos te procuram e estão lá fora.
33 Tegi Yisu pelik meiya to mela, Negi panumele tamele keya negi sakwili tawili, yeiya.
33 E ele lhes respondeu, dizendo: Quem é minha mãe e meus irmãos?
34 Togo pugu mogosawiliyegi pakeli yongomo miza logo pelik yeiya, Kerewiyi, ini pewili negi panumele keya sakwili kani.
34 E, olhando em redor para os que estavam assentados junto dele disse: Eis aqui minha mãe e meus irmãos.
35 Keya Anotogo mizagi keliyeng mizi mologabok negi sakpek keya negi sakmele keya negi panumele, yeiya.
35 Porquanto qualquer que fizer a vontade de Deus, esse é meu irmão, e minha irmã, e minha mãe.

Ler em outra tradução

Comparar com outra