1 Seis rʉmʉri pascua boje rʉmʉ cãni paro jʉgoye Jesu Efraín cawamecʉtopʉ cãnacʉ Betania cawamecʉti macapʉ cáaámi, Lásarore cʉ catunu catiorica macapʉre.
2 Topʉ cʉ caejaro cʉ caboje ʉgapere caquenoo yuubojawã. Marta jãre caʉgarique peobojao cãmo. Topʉ cãna mena Lásaro quena Jesu mena caʉga ruiwĩ.
3 Jã caʉgari paʉ María cajʉti ñuurije cawapa pacarije Jesu tʉre caneamó. Neatí, cʉ rʉporire capio peowõ. Cabero co poa ñapo mena catu cojewõ. To bairo co cáto ti wii nipetiro cajʉti ñuu peticoapʉ.
4 To bairo co cáto tʉjʉʉ Judas Iscariote, Jesu cʉ cabuei, caberopʉ cʉ̃re cajĩagarãre cawadajãpaʉ ocõo bairo caĩwĩ:
5 —¿Nope ĩo atie cajʉti ñuurijere aperãre mʉ nuni wapataqueti? Tiere nuni wapatao jĩca cʉma paarique wapa cõo mʉ wapataborico. Tie niyerure cabopacarãre na mʉ jooborico.
6 Cabopacarãre na mai tʉjʉquetibacʉ quena to bairo caĩwĩ. Niyerure cajee ruti paii aniri caĩwĩ Judas Iscariote. Cʉ̃a jã niyerure cacotebojaʉ cãmi. To bairi jã niyeru jãrica poapʉ cãniere cajee ruticõanucuñupi.
7 Jesu ocõo bairo cʉ caĩwĩ yua:
8 Cabopacarãre na joori nare mʉja átinemonucu anicõagarã. Yʉ macare caberopʉ mʉja átinemo majiquetigarã. Atopʉ mʉja mena cãnicõa aninucupaʉ mee yʉ ã. Cabopacarã maca mʉja mena cãnicõa aninucuparã ãma, caĩwĩ Jesu Judare.
9 Judío maja capãarã caqueti apiyupa Jesu Betaniapʉ cʉ cãniere yua. To bairi Jesure cʉ tʉjʉgarã caejawã. Lásaro cʉ catunu catioricʉ quenare cʉ tʉjʉgarã caejawã.
12 Pascua judío maja boje rʉmʉ cãno yua camaja capãarã Jerusalẽpʉre caejawã. Na caejaricaro bero macá rʉmʉ maca Jesu boje rʉmʉ tʉjʉ acʉ́ cʉ cáatípere caqueti apiyupa.
13 Tiere queti apiri bo pũure pajure jee, cʉ̃re cabocara aájupa. Cʉ bocara aána ocõo bairo caĩ awaja nutuama:
14 Jesu burrore cʉ tʉjʉʉ cʉ bui capeja aámi. To bairo ácʉ Dio ye queti ucarica pũuripʉ cabuiorore bairona cámí Jesu. Sacaría tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire buiori majocʉ ocõo bairo caĩ ucayupi:
15 Mʉjaa Sión cawamecʉti maca macana uwiqueticõaña. Tʉjʉya, mʉja Ʉpaʉ burro bui peja nutuatími, caĩ ucayupi Sacaría.
16 Jã cʉ buerã nemoo atie na caucariquere, “Jesu cʉ cabaiperena caĩ ucayupa,” jã caĩ majiquẽpʉ. Cabero ʉmʉrecoopʉ cʉ catunu aáto bero jã camajiwʉ yua. “Dio ye queti ucarica pũuripʉ to caĩricarore bairona cariapena cabaiwʉ Jesure,” jã caĩ majiwʉ.
17 Lásarore na cayaa rocaricʉpʉre Jesu cʉ̃re cʉ tunu catioriquere catʉjʉricarã aperãre na cabuioyupa. “Lásaro na cayaa rocaricʉ cʉ cãnibato quena cʉ catunu catioyupi Jesu, cʉ ãnacʉre pi buujori,” na caĩ buionucuñupa.
18 To bairi ti wame Jesu cʉ cáti iñooriquere caqueti apiricarã aniri cʉ caboca tʉjʉra ajupa.
19 Fariseo maja maca to bairo na cáto tʉjʉrã na majuu ocõo bairo caame ĩñuparã:
20 Jerusalẽpʉ pascua boje rʉmʉ cãno Diore canʉcʉbʉgorã caneñaporicarã watoapʉ jĩcaarã griego maja quena caejawã.
21 Naa Jesure cʉ tʉjʉgarã Felipe tʉpʉ caejawã. Felipe maca Betsaida Galilea yepapʉ cãni maca macacʉ cãmi. To bairi:
22 To bairo na caĩro Felipe Andrére cʉ cabuioʉ aámi. Cabero na pʉgarãpʉna Jesu tʉpʉ aá, cʉ caĩ buiowã.
23 “Griego maja mʉ tʉjʉgarã ejama,” na caĩro apii ocõo bairo caĩwĩ Jesu:
24 Cariapena mʉja yʉ ĩ. Mani caotebori apeare mani caotequẽto to bairona tuacõa tia jetona. Ti apeare jitapʉ mani caotero puticoato. Caputiro bero ti ape ãnato boacoato. To caboarije to cãnibato quena bʉcʉa, tia netobʉjaro capee ricacʉto. To bairo cabairijere bairona yʉ bai yaji, bai yajiri bero yʉ catunu catirije jʉgori Dio punaa capãarã anigarãma.
25 Ati yepa macajere camai netorã una maca catícõa aninucuquetigarãma. Ati yepa macajere camaiquẽna maca ʉmʉrecoopʉ catícõa aninucugarãma.
26 Yʉ carotirijere cátigarã yʉ cátore bairo na áti ʉjaato. Yʉ mena macana anigarãma yʉ cãni paʉpʉre. Yʉ carotirijere cáti nʉcʉbʉgorãre caroa majuure na joogʉmi yʉ Pacʉ, caĩwĩ Jesu.
27 Ocõo bairo caĩwĩ Jesu:
28 Caacʉ, mʉ catutuarijere iñooña, caĩwĩ Jesu, Diore jeniri.
29 Jĩcaarã ʉmʉrecoopʉ cawadarijere apirã:
30 Jesu maca ocõo bairo na caĩwĩ:
31 Yucʉacãna Dio ati yepa macanare na bejegʉmi cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgoquẽnare, na regʉ. To bairi yucʉacã ati yepa macana ʉpaʉ Satanáre cʉ roca buugʉmi Dio.
32 Yucʉpʉ yʉre na catu mʉgoro nipetirã yʉ yarã cãniparã yʉ mena macana na ãmaro ĩi to bairo yʉ átigʉ, caĩwĩ Jesu.
33 To bairo ĩi yucʉ tẽorica pãipʉ yʉ papua tu mʉgo jĩagarãma ĩi, caĩwĩ Jesu.
34 Camaja tiere apirã ocõo bairo caĩwã:
35 Ocõo bairo na caĩwĩ Jesu:
36 Yʉ maca mʉjaare cajĩa bujubojaʉre bairo cabaii yʉ ã, mʉja mena ãcʉ. Mʉja tʉpʉ yʉ cãno yʉre apiʉjaya. To bairi mʉja quena aperãre cajĩa bujubojarãre bairona mʉja anigarã mʉja quena, yʉ ye quetire na buiorã, caĩwĩ Jesu.
37 Jesu capee wameri cʉ cáti iñoobato quena judío maja cʉ caapiʉjaquẽma.
38 Cʉ̃re na caapiʉjaquẽto tirʉmʉpʉ macacʉ Isaía cʉ caucarica wamere bairona cabaiwʉ. Ocõo bairo caucayayupi Isaía:
39 To bairi Isaía cʉ caĩrica wamere bairona Jesure caapiʉjaqueti majuucõawã. Isaía ocõo bairo caucayupi ape wame tunu:
40 Dio ye quetire cabuiorã na cabuiorijere camaja na caapi majiquẽto na cájupi Dio. To bairi caroaro cʉ cátiere tʉjʉbana quena tʉjʉ majiquetigarãma. Api puo majiquetibana apiʉjaquetigarãma. To bairi, “Caroorije jã cátajere jã majirioya,” Diore ĩ majiquetigarãma, caĩñupi Isaía.
41 Isaía ti wamere buioʉ caĩ ucayayupi. Cʉ majuuna Jesu cʉ catutuarijere, cʉ caaji baterijere catʉjʉyayupi cʉ ãnacʉ. Tiere tʉjʉri to bairona caucayayupi.
42 Judío maja capãarã Jesure, “Dio cʉ cajooricʉ ãcʉmi,” cʉ caĩ tʉgooña nʉcʉbʉgowã bairã pʉa. Jĩcaarã na ʉparã quena to bairona caĩ tʉgooña nʉcʉbʉgowã. To bairo cʉ̃re tʉgooña nʉcʉbʉgobana quena caĩ buio baujaquẽma, fariseo majare uwibana. Neñapo buerica wiipʉ jã cãno jã buurema ĩrã caĩ baujaquẽma.
43 Dio caroaro nare cʉ caĩ tʉjʉro netoro cabooyupa camaja to bairo caroaro nare na caĩ tʉjʉpe macare.
44 Jesu nipetirã na apiato ĩi tutuaro wadari na caĩ buiowĩ:
45 Yʉre camajirã yʉre cajooricʉ quenare majima.
46 Cajĩa bujubojaʉre bairona cãcʉ yʉ cáapʉ́ ati yepapʉ. Yʉre caapiʉjarã canaitĩaropʉre cãnare bairo na aniqueticõato ĩi yʉ cáapʉ́. Nare yʉ cabuiorijere api majigarãma. Caroaro caapi majirã anigarãma.
47 Yʉ cabuiorijere apibana quena tiere cátiquẽna cabui pacoorã anigarãma. To bairo na cabaibato quena na yʉ popiyeyequetigʉ. Ati yepa macanare na popiyeyei acʉ́ mee yʉ cabaiwʉ. Nare netooʉ acʉ́ yʉ cápʉ́.
48 Yʉre cabooquẽna, yʉ cabuiorijere cátigaquẽna Dio cʉ capopiyeyeparã anitʉgama. Yʉ cabuiorije na caapiʉjaquẽtie jʉgori na popiyeyegʉmi Dio ati ʉmʉrecoo capetiropʉre.
49 Yʉ majuuna yʉ cabuiogaro yʉ buioquẽe. Yʉ Pacʉ, yʉre cajooricʉ, “To bairo ĩ buioya,” yʉre cʉ caĩ rotiro yʉ buionucu.
50 Yʉ maji, yʉ Pacʉ cʉ carotirijere caapiʉjarã catícõa aninucugarãma. To bairi yʉre cʉ cabuio rotiricarore bairona camajare na yʉ buio, caĩwĩ Jesu.