Atos 13

TAV

1 Antioquíapʉre Jesure caapiʉjarã mena cãñuparã Dio ye quetire buiori maja, aperã Dio yere aperãre camajiorã. Bernabé, apeĩ Simón “Cañii” na caĩi, apeĩ Lucio (Sirene cawamecʉti maca macacʉ) cãñuparã. Apeĩ Menaé — Ʉpaʉ Herode mena cabʉtiricʉ cãñupʉ. Apeĩ Saulo cãñupʉ. To cãnacãʉna cãñuparã naa.

2 Naa ʉgaquẽnana Diore na cajeni nʉcʉbʉgori paʉna Dio Espíritu Santo na caĩ buioyupʉ:

3 To bairo na cʉ caĩro apirã ʉgaquẽnana Diore jeni nʉcʉbʉgo, na wamorire na rʉpoaripʉ ñu peo, Diore na jenibojari na cáaá rotiyuparã yua.

4 To bairi Espíritu Santo cʉ cajooricarã Bernabé, Saulo Antioquíapʉ cãnana cáaácoajuparã Seleucia cawamecʉti macapʉ. Ti macapʉ cãnana cáaájuparã tunu cumua mena Chipre na caĩri poa yucʉ poapʉre.

5 Ti poapʉ ejarã Salamina cawamecʉti macapʉ caejayuparã yua. Ti macapʉ ãnaa Bernabé, Saulo Jesu ye quetire cabuioyuparã camajare judío maja na neñapo buerica wiiripʉ. Juan Marco quena Antioquíapʉ cãnacʉ cáaácoajupʉ na átinemo teñaʉ aácʉ.

6 Salamina na caĩri macapʉ cãnana nipetiro caroaro cáaáteña bija peticoajuparã. Ti poa ape nʉgoa tʉpʉre caejayuparã Pafo cawamecʉti macapʉ. Ti macapʉ ejarã cabʉga ejayuparã jĩcaʉ judío majocʉ cumure, Barjesú cawamecʉcʉre. Griego ye mena Erima cawamecʉjupʉ. “Yʉa Dio ye quetire buiori majocʉ yʉ ã,” caĩtonucuñupʉ ti maca macanare.

7 Cʉ̃ cumu ti poa macacʉ ʉpaʉ Sergio Pablo cawamecʉcʉ mena macacʉ cãñupʉ. Caroaro catʉgooña majii cãñupʉ Sergio Pablo. To bairi Sergio Pablo Dio ye quetire apigʉ capi roti jooyupʉ Pablo, Bernabé jãare.

8 To bairo Sergio Pablore cʉ capi roti jooro cumu maca camatagabajupʉ, Sergio cʉ apiʉjaqueticõato ĩi.

11 Saulo ocõo bairo cʉ caĩnemoñupʉ cumure:

12 Sergio Pablo to bairo to cabairijere tʉjʉʉ catʉjʉ acʉayupʉ. Tʉjʉ acʉari Pablo jãa Jesu ye quetire na cabuiorijere caapiʉjayupʉ yua.

13 Pablo cʉ mena macana mena Pafopʉ cãnana peña aá, caejayuparã Panfilia na caĩri yepapʉ, Perge cawamecʉti macapʉ. Pergepʉ na caejaro Juan Marco na cũ joo, catunucoajupʉ Jerusalẽpʉ tunu.

14 Cʉ bero ti maca cãnana cáaájuparã ape yepa Pisidia cawamecʉti yepapʉ, Antioquía na caĩri macapʉ. Ape rʉmʉ judío maja na yerijãrica rʉmʉ cãno sábado rʉmʉ cãno judío maja na neñapo buerica wiipʉ cajãa numuñuparã Pablo jãa.

15 To bairi caapiyuparã to caneñaporã Moisé cʉ caucariquere, aperã Dio ye queti cabuiorã ãnana na caucariquere to macacʉ cʉ cabue iñooro. Cabero ti wii ʉparã na caĩ jooyuparã:

16 To bairo na caĩrijere apii Pablo maca wamʉnʉca, cʉ wamo ñu mʉgori na cajanaoñupʉ. Na janao, ocõo bairo na caĩ buioyupʉ:

17 Dio, judío maja jã cáti nʉcʉbʉgoʉ jã ñicʉ jãapʉre cabejeyupi. Ape yepapʉ Ejiptopʉ na cãno capãarã majuu na cabʉoyupʉ Dio. Cabero ti yepapʉ cãnare cʉ catutuarije mena na cajʉgo buti aájupʉ.

18 Na jʉgo buti aá, cañee unie mani yepapʉ cuarenta cʉmari na cacoteyupʉ rooro cʉ na cabai botiorije to cãnibato quena.

21 To bairi Samuel cʉ cãno yua cʉ̃re cʉ caĩ jeniñuparã: “Jĩcaʉ jã ʉpaʉ majuu cãnipaʉre jã boocʉpʉ.” To bairo na caĩro apii na ʉpaʉ majuu cãnipaʉre cʉ cajõoñupʉ Dio Saulo cawamecʉcʉre. Cʉ̃a, Quis macʉ, Benjamín ya poa macacʉ cuarenta cʉmari ʉpaʉ cãñupʉ.

22 To bairo cʉ cãno bero Dio cʉ cabuuyupʉ Saulore yua. To bairi apeĩ David cawamecʉcʉre caʉpaʉ cʉ cajõoñupʉ tunu. Cʉ jõori ocõo bairo caĩñupi Dio: “Isaí macʉ David maca nipetiro yʉ caboorije átigʉmi. To bairi cʉ mena yʉ wariñuu,” caĩñupi Dio.

23 “Jĩcaʉ David pãramipʉ mani judío majare canetoo catiopaʉ anigʉmi,” caĩ buioyupi Dio jã ñicʉ jãare. Dio, “To bairo anigʉmi,” cʉ caĩricʉna ãmi Jesu cawamecʉcʉ.

24 Jesu camajare cʉ cabueparo jʉgoye Juan Israel majare, “Caroorije mʉja cátiere jʉtiritiri mʉja yeri wajoaya. Mʉja yeri wajoari bautisa rotiya,” caĩ buioyupʉ Juan.

25 Camajare na cʉ cabuio tʉjari paʉ jʉgoyeacã ocõo bairo na caĩñupʉ Juan: “Mʉjaa, ‘Israel maja jãre canetoo catiopaʉ ãcʉmi,’ ¿yʉ mʉja ĩ tʉgooñabati? Yʉ aniquẽe. Yʉ bero anigʉmi apeĩ camajare cacatiopaʉ majuu. Cãni majuʉ ãmi cʉ maca. Cʉ̃re capaabojaʉre bairo yʉ ã,” caĩ buioyupʉ Juan, caĩñupʉ Pablo neñapo buerica wii macanare.

26 ’Yʉ yarã, mani Abraham pãramerã, aperã judío maja cãniquẽna, Diore canʉcʉbʉgorãre mʉjaare yʉ ĩ buiopa. Tirʉmʉpʉre Dio, “Camajare na yʉ netoo catiogʉ,” caĩñupi. Manipʉre ĩi caĩñupi atie quetire.

27 Jerusalén macana, aperã na ʉparã quena, “Jesu manire canetoo catiopaʉna ãcʉmi,” caĩ tʉjʉ majiquẽjuparã. To cãnacã sábado rʉmʉri na yerijãrica rʉmʉri cõo Dio ye queti cabuioñaricarã na caucariquere buebana quena caapi majiquẽjuparã. To bairi na ʉparã maca, “Jesucristore cʉ jĩa rocacõaña,” aperãre na caĩ rotiro cajʉgoyepʉ Dio ye quetire cabuioñaricarã na caĩrijere bairona cabaiyupa.

28 Ti maca macana Jesucristo cʉ cabai bui cʉtiere bʉgaquetibana quena, “Jesure cʉ na jĩacõato,” Pilatore caĩñuparã.

29 Cajʉgoyepʉ Dio ye quetire cabuiorã to cãnacã wame Jesucristore cʉ to cabaipere na caĩ ucaricarore bairona cájuparã cʉ jĩarã. Cʉ cabai yajiro bero cʉ mena macana cãnana yucʉ tẽorica pãipʉ papuaricʉ cãcʉre cʉ ne ruio, maja ope, ʉ̃ta ope werica opepʉ cʉ cañujo peó rocayuparã.

30 To bairo na cátacʉ cʉ cãnibato quena Dio maca cʉ catunu catioyupi.

31 To bairo cabaiparo jʉgoye Galilea cãnana Jesu mena Jerusalẽpʉ cáatánare capee rʉmʉri na cabuia ejanucuñupʉ tunu catiipʉ. Nana cʉ catunu catiro catʉjʉricarã tie cʉ ye quetire buiorã áama camajare.

34 Ape pũuro quenare Dio cʉ Macʉre cabai yajiricʉpʉre cʉ̃re cʉ catunu catiopere, cʉ rupaʉ caboa rooye tuaquetipere cabuio jʉgoyeyeyupi Dio. Isaía cʉ caucarica pũuripʉ ocõo bairo caĩ buio jʉgoyeyerique ã: “Tirʉmʉpʉre Davire, ‘Mʉ yʉ átibojagʉ,’ cʉ yʉ caĩrica wame cõona nipetiro caroaro mʉ yʉ átibojagʉ.”

35 Ape paʉ tunu David Salmo cʉ caucariquepʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Caroaʉ mʉ Macʉ cʉ cabai yajirije to cãnibato quena cʉ rupaʉ caboapere mʉ rotiquetigʉ.”

38 Mʉjaare yʉ cabuiorijere tʉgooñaña. Jesucristo jʉgori caroorije mani cátie majiriorique ã.

39 Noa nipetirã cʉ̃re caapiʉjarãre caroorije na cátiere majirio peocõami Dio. Moisé cʉ carotirique macare mani cátigarije to cãnibato quena majirioquetigʉmi Dio.

42 Tiere buio yaparo cabutiyuparã Pablo, Bernabé yua. Na cabutiro:

43 Neñapo buerica wii cãnana na cabuti aáto judío maja capãarã Pablo, Bernabé jãare na caʉjacoajuparã, na cabuiorijere api tʉjoori. Aperã judío maja aniquetibana quena judío majare bairona Diore canʉcʉbʉgorã capãarã na quena na caʉjacoajuparã. To bairo na cabairo Pablo jãa:

44 Ape rʉmʉ sábado cãno catunu neñapoyuparã nipetirã ti maca macana, Dio ye quetire apigarã.

45 To bairi aperã judío maja jĩcaarã camaja capãarã na caneñaporo tʉjʉrã seeto Pablo jãare na capejucʉti punijiniñuparã. To bairi Pablo cʉ cabuiorijere: “Jocʉna ĩ buiomi. Ñuuquẽe cʉ caĩrije,” caĩ epeyuparã.

46 To bairo na caĩ epero Pablo jãa ĩ ocabʉtirique mena ocõo bairo na caĩñuparã:

47 Ocõo bairona jã carotiyupi jã Ʉpaʉ Dio cʉ caucarica pũuripʉ:

48 To bairo na caĩrijere apirã ti wii cãna judío maja cãniquẽna seeto cawariñuuñuparã, “Mani Ʉpaʉ Dio ye queti ñuu majuucõa,” ĩri.

49 To bairi Jesu ye quetire nipetiropʉ ti yepa macá macaripʉ cãnare cabuio bateyuparã Pablo jãa na cabuioricarã tunu.

50 Judío maja Pablo jãare capejucʉti punijinirã maca na regarã cájuparã. To bairi caniyeru pairã romirire judío maja na cátore bairona caroaro cátinucurã romirire na cawadajã mawijioyuparã. Caʉmʉa ti maca ʉparã quenare to bairona na caĩñuparã. To bairo ĩri Pablo, Bernabé jãare na capopiyeyeyuparã. Ti macapʉ na buu rerã rooro na cájuparã.

51 Ti maca Antioquíapʉre nare na cabuu rero butirã ti maca macaje jita na rʉpo jutii catujarijere capa bate cũñuparã. To bairi mʉjaa ati maca macana Jesu ye quetire api nʉcʉbʉgoquẽna mʉja bai buicʉti majuucõa na ĩrã cájuparã. To bairo áti yaparo buti, ape macapʉ Iconio cawamecʉti macapʉ cáaácoajuparã.

52 Aperã maca Antioquía macana Jesure caapiʉjarã maca Espíritu Santore cʉgo netori cãni wariñuucõañuparã yua.

Ler em outra tradução

Comparar lado a lado