1 Rà bwaa gére pâra dàra *Iérusaléma wà Iésu ma wà tèpa *câmu kêe. Â rà pâmwünyabweri Bethfagé, ê village na wâmwünyabweri ê gòrojaa Élaio. Â é mara panuâ pâ du ârailu a câmu kêe wà Iésu.
2 Â é ina tàru pâ: «Gàu pâra naa na village bèepwiri na tâa béaa kâjè. Â gàu o pâmari naawê ê jè buriko, na tòoé goro utàpwe, ma ê naîê. Â gàu tipiru, â gàu poparu me tôo. Nari buriko|src="015 hk00033c.tif" size="col" ref="21.2"
3 Â wiàna rà tawèeriu goro cèna gàu pwa, â gàu tòpi tàra pâ, na gàu poparu pâdari wà Pwi Ukai, â rà o panuâru.»
4 Ê pai pwa wèe bèepwiri, âna tèepaa, ba na pacoo i pwi ia é ina wà Pwiduée, na é naigé mee pwi péroféta kêe, pâ:
5 Gà ina târa ville Iérusaléma, pâ:
6 Â ru pâra i tupédu a câmu, â ru pwa diri ê pwina é ina tàru wà Iésu.
7 Â ru dàti me i nyaa kâra buriko bau i naîê, â ru tòpò pâ ârabwée kàru naa gòru. Â é mwa tâa gò [i nari buriko] wà Iésu, â é papâraê.
8 Wâru ê pâ âboro na rà pòpwara béaa kêe naa gòro naigé ê pâ ârabwée kàra, [ba na rà pwamainaê]. Â wà pàra tàpé, âna rà tépàgà îri upwâra na bwùu, â rà tòpò wii naigé.
9 Â wâru pâ âboro na rà pâbéaa ma rà pwicò kà Iésu. Â rà cau tomara too pâ:
10 Ûna é tèepaa pâ naa Iérusaléma wà Iésu, â po dàpàgà târa diri ê pâ âboro na ville, â rà pitawèerirà pâ: «Wàilàapà pwi âboro bèeni?»
11 Â rà tòpi tàra pâ âboro na rà pâra wiâê, pâ: «Wà Iésu, gée Nazareth wâ Galilée. Wàé kaa i pwi *péroféta [na ia jè tapacîê].»
12 É tèepaa pâ naa na *Wâra pwapwicîri wà Iésu, â é pacòobé tèpa gére pwa jèna, gée na [gòroigé kâra] Wâra pwapwicîri. Â é pugòboori ê pâ taapà naa goo tèpa pitòotéri mwani, ma ê pâ autâa kà tàpé na rà pi-icu marü.
13 Â é ina tàra pâ: «É ina wà Pwiduée naa na *Tii Pwicîri, pâ: O mwa ina goo ê wâ kôo, pâ, wâ târa pwapwicîri.Ésaïe 56.7 Êco na wâguwà, âna guwà gére pwa ma aucârü kà tèpa mura!»
14 Gée na càùru pwiri, â wâru tàpé gée goo tèpa bwi ma tèpa bee, na rà medari Iésu naa na Wâra pwapwicîri, â é nama tiàu maagé kàra.
15 Â wà tèpa caa kà tèpa pwa *ârapwaailò, ma wà tèpa *dotée goro ê Naèà, âna rà côo ê pâ muru bèepwiri na é pwa wà Iésu—muru na wâdé, na jè pò goo. Â rà côo mwara pâ èpo, na rà gére uu naa na Wâra pwapwicîri ma ina pâ: «Hosana! Pwamaina Pwina naî Davita!»
16 â rà ina têe pâ: «Pwiibà, wànau, câgà caa têre ê pwina rà gére ina pâ èpo bèeni?»
17 Â é pâra jiirà wà Iésu, â é còobé gée na ville ma é pâra naa na village Bétani. Â é mwa puu wê.
18 Na dàuru kêe, na bwaa dàuru, â é wâjué me naa na ville wà Iésu. Ûna é pâmwünyabweri i ville, â é copwa.
19 Â é côo jè *upwâra wâi naa bàra naigé. Â é pâra nau coo goo, êco na nye po dooé co. Â é pinajajaié, ma ina pâ: «O câgà mwa caa pwâ dàra gòiri!»
20 Ûna rà côo i upwâra wà tèpa câmu kêe, â rà po dau pò, â rà ina têe pâ: «Gorodà na é nye awài goro mwari kaa?»
21 Â é tòpi tàra wà Iésu pâ: «Guwà têre bwàti, ba go ina tàwà ê âjupâra pâ: Wiàna guwà cèikî, â wiàna câguwà caa pidumapiê, â o pâri ma guwà pwa ê pwina go pwa târa i upwâra bèeni. Â pâri mwara ma guwà ina târa ê jaa bèepwiri pâ: “Gà boo naa nawià!” Â o nye wàra.
22 «Â wiàna guwà pwapwicîri târa ilari ê jè muru, â na guwà cèikî naa goo, â ée mwa pacoo wà Pwiduée.»
23 É tò naa na Wâra pwapwicîri wà Iésu, â é pacâmuri pâ âboro.
24 Â é tòpi tàra pâ: «Wâgo mwara, âna go bwaa nama tawèeriwà goro ji caapwi muru. Â wiàna guwà tòpi tôo bwàti, â go mwa ina tàwà pwi a naa tôo tàrù ma go pwa. Wàéni:
25 Wàilàapà na naa tàrù tà Ioane ma é *piupwaa? Wà Pwiduée, é, wà tèpa âboro?»
26 Â wiàna jè tòpi têe pâ: “Tàrù gée jaa tèpa âboro co” â géewê, âna jè ipwacôojè goo tèpa âboro na rà cèikî naa goo Ioane!»
27 Â wà tèpa pitûâ, âna rà tòpi tà Iésu pâ: «Îi, câbà caa tâmogòori.»
28 [É pwa ucina tàra wà Iésu pâ]: «Guwà têre cai ni:
29 «Â é tòpi têe pwini pâ: “Tàutôo.”
30 «Â é ina wà caa kàru tà pwi jèpwi pâ: “Pwina naîô, gà pâ nau wakè na aupwanapô nabà.”
31 «Â wàilàapà na tupéebà, na pwa ê câbawâdé kà caa kàru?»
32 Ba é medariwà wà *Ioane Pwi a piupwaa, ba na é paari târa ê Ba *Isaraéla ê naigé na *tàrù na ara Pwiduée. Â câguwà caa cèikî naa gooé. Êco na wà tèpa tò mwani wâripû, ma wà pa ilàri gòronaigé, âna rà nye cèikî naa gooé. Â, na guwà côo pâ, rà cèikî, â câguwà caa pinünüma naa goo, ma guwà cèikî mwara naa gooé.»
33 «Guwà têre jè ucina:
34 «[Paé pâ parui, paé, paé, paé…] tèepaa naa na pàara na o pétâ pwâra dipâa na. Â é panuâ pâ tèpa ênawéna kêe, ba na rà tòpi jii tèpa wéaari nadipâa cè kêe gée goro ê piûnya.
35 Êco na rà pâdi pwi jè ênawéna, â rà pòtàmwara pwi jèpwi, â rà èi pwi béâracié goro atü.
36 Â dau wâru cè pàra tèpa ênawéna na é panuârà pâ mwara. Êco na nye ipaiwà pai pwa kàra tàra.
37 Â géewê, â é panuâ pâ pwi naîê, ba é niimiri pâ rà o papwicîriê.
38 «Ûna rà côo i pwi naîê na é tèepaa pâ, â rà pi-ina tàra pâ: “Wàé kaa pwiri pwina ée mwa pwi apooro i na aupwanapô na cè jè tòotù! Wâdé na jè tétàmwereê cawi, ba na o mwa tà kâjè i na aupwanapô kêe!”
39 Â rà tâjùrué, â rà dàtié còobé jii aupwanapô, â rà tétàmwereê.»
40 Â wà Iésu, âna é tawèeri tàpé na rà gére têre ucina bèepwiri pâ: «Â wiàna é tèepaa me i pwi apooro na aupwanapô, â o dà cèna ée pwa tà tèpa wakè bèepwiri?»
41 Â rà tòpi tà Iésu wà tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò, ma wà tèpa pitûâ, pâ: «Ée mwa pwa na èpà tà tàpé na rà èpà, â ée pòtàmwararà. Â é naa tà pàra tàpé i aupwanapô, ma rà wéaari. Â, na cè pàara na pétâ pwâra nadipâa na, âna rà o mwa naa têe ê pwina kêe.»
42 Â é pwa ma ina tàra mwara wà Iésu pâ: «Gona câguwà caa pûra ê pwina wii naa na Tii Pwicîri? Ba jèe wii pâ:
45 Wà tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò, ma wà tèpa *Farasaio, âna rà tâmogòori pâ é tàgére pwa ucina wà Iésu naa goorà.
46 Â dau nümarà na rà tâjùrué. Êco na wâgotàra goro pâ âboro, ba dau wâru tàpé na rà niimiri pâ é pwi péroféta, [pwi a-ipa popai kà Pwiduée].