3 Nurã Maria'g̃a ojipe'ga mondoukari Jesus'ga pyri.
4 Henduvame Jesus'ga ei:
5 Jesus'ga oko hete Marta'g̃a ndehe g̃akuvyra'ga rehe no Lázaro'ga rehe.
6 Emo imombe'urame Lázaro'ga tetirũa ga pe Jesus'ga opytaahi'vi na'ẽ pevo upa. Mokõi ga kiri pevo jitehe.
7 Kirẽ ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe a'ero:
8 —Jesus, ei g̃a. Judéiapeve'g̃a nde apipotaruhu pevo oji'i. Kiro nde hopotara'javamo pevo jitehe naerũ? ei g̃a Jesus'ga pe.
11 Aerẽ Jesus'ga ei g̃a pe no:
12 Igwete garemimbo'ehara'g̃a ei:
13 “Lázaro'ga kira pe po ga ei ra'e,” ei g̃a oyvyteri pe. Lázaro'ga manoa pe Jesus'ga ei reki. A'ero ga imombe'ukatui g̃a pe:
14 —Lázarova'ea omano ra'e, ei ga g̃a pe.
15 Ji rekoe'yma g̃waramo ahe pyri ahe manorame a'ero po ti ji pe monhimomby'ahetei nehẽ tapejiko hete ti ji rehe javo. Nurã ji roryvamo jirekoe'yma rehe pevo, ei Jesus'ga. Xaho ti kiro ahe pyri a'ero, ei ga g̃a pe.
16 Igwete Tomé'ga – o Gêmeo ei g̃a ga pe – igwete ga ei jara'g̃a pe:
17 Jesus'g̃a horame Betânia pe g̃a imombe'ui Lázaro'ga manoagwera g̃a pe.
18 Jerusalém ko ira'agwe Betânia hugwi três quilômetros.
19 Pevove'g̃a ohooho a'ero Martahẽa pyri Mariahẽa pyri no g̃a porogwetyga.
20 Igwete Martahẽa henduvi Jesus'ga rura mombe'urame. A'ero hẽa hoi tahovatĩ ti ga javo. Mariahẽa ki a'e te onga pype hẽa reni upa.
21 Igwete Martahẽa hoi ovahema Jesus'ga pyri.
22 Kirog̃we vehevi nde erame Tupana'ga pe po ti ga nde rendukatui hamo, ei hẽa ga pe. A'ea ji akwaha hete, ei hẽa ga pe.
23 —Okwera po ti ndekuvyrava'ea nehẽ, ei Jesus'ga hẽa pe.
24 —Akwaha ji ahekweravag̃wama aerẽ mbapava koty Tupana'ga omanove'g̃a mbogwerapavame nehẽ, ei hẽa.
25 Igwete Jesus'ga ei hẽa pe:
26 Kiroki g̃a heaporog̃ita pyahu ojikoga ji rehe – g̃ahã po ti ndohoi tuhẽ hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. Oko hete po ti g̃a Tupana'ga pyri avuirama okovo nehẽ, ei ga. Ererovia nde a'ea? ei Jesus'ga hẽa pe.
27 —Arovia ji, ei hẽa ga pe. A'ereki nde ko Tupana'ga remimbuhurukaramo ereko Tupana'ga ra'yramo ereko, ei hẽa. A'ereki nde ve ko Tupana'ga e'i hako toho ti ga yvya koty javo, e ko ga nde ve, ei hẽa ga pe.
28 O'erẽ Jesus'ga pe Martahẽa jivyri ua onga pe. Igwete hẽa hoi oirũhẽa pyri Mariahẽa pyri. G̃andovakie'ỹ hẽa hoi javo hẽa pe.
29 A'ea renduvame kotihĩ hẽa po'ami ogwovo ga pyri Mariahẽa.
30 Jesus'ga novahemi ve cidade pe. A'evo ga rekoi – perope Martahẽa oho ga rovatiamo.
31 Kiro Mariahẽa po'ami nhandaipe ogwovo ga pyri a'ero. Kiroki g̃a hẽa pavẽi oko onga pype hẽa porogwetyga – gwepia g̃a hẽahoa. Nurã g̃a ei ojohupe novĩa:
32 Kiro Mariahẽa hoi Jesus'ga pyri a'ero. Ga repiagame hẽa ndurugi g̃wenypy'amo gapya pyri.
33 Jesus'ga gwepia hẽajehe'oa g̃ajehe'oa reheve – kiroki g̃a uhu hẽa rupi. Omynhete gapy'a a'ero.
34 Igwete ga ei:
35 Igwete Jesus'ga jehe'oi.
36 —Pehepia. Ga oarõ hete ahe! ei g̃a gajehe'oa repiaga.
37 Jara'g̃a ki a'e te e'i:
38 Jesus'ga py'a omynhetea'ja. Igwete ga ruri garyvy pe ikwaruhu pe. Jurukwara pype u itauhua imohinipyra hovapytymbavamo.
39 —Pepe'a ti itauhua, ei Jesus'ga pevove'g̃a pe.
40 Igwete Jesus'ga ei hẽa pe a'ero:
41 A'ero g̃a ipe'ai itauhua jugwi. Igwete Jesus'ga jovavuri yvagi pe javo.
42 Nde ji rendu katu tuhẽ jipi. Emo ji a'e poa nde ve avove'g̃a ndovaki togwerovia ti g̃a neremimbuhuragwera ji rehe, ei ga Tupana'ga pe.
43 Onhi'ig̃irẽ Tupana'ga pe Jesus'ga eahyi:
44 A'ero Lázaro'ga vyri omanoa hugwi ohema ikwaruhua hugwi. Imamanipyra ga gweru opya opoa reheve. Ga'akag̃a na jitehe gwereko tapy'ynhapira ojihe no. A'ereki judeus'g̃a omamamama ahera'oa tapy'ynhapipukuhua pyvõ jipi ahe mondorame ahe nog̃a ita kwaruhua pype jipi.
45 Kiro he'yjuhuve'g̃a jikogi Jesus'ga rehe a'ero judeus'g̃a – kiroki g̃a uhu Mariahẽa pyri. A'ereki g̃a gwepia Jesus'ga remimbogwerava.
46 Jara'g̃a ki a'e te oho fariseus'g̃a pyri imombe'gwovo.
47 A'ero fariseus'g̃a ei ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pavẽi:
48 Po ti nhande nimombigi ga, a'ero po ti g̃a nhaporemo g̃a jikogi ga rehe nehẽ, ei g̃a. “Gaha jate kiro oko nhanderuvihavuhuhetero,” e po ti g̃a ga pe a'ero nehẽ, ei g̃a ojohupe. Huvihavuhu'ga ikwahavame cidade de Roma pe po ti ga ei nehẽ: “Judeus'g̃a po ti nanhirendukatua'javi kiro a'ero nehẽ,” e po ti ga nehẽ, ei g̃a. A'ero po ti ga soldados'g̃a mbuhurukari nhande pyri tapemomba pa ti pe judeus'g̃a javo. “G̃ajatykahavuhua po ti pemomba pa nehẽ no,” e po ti ga soldados'g̃a pe nehẽ, ei g̃a ojohupe.
49 A'ero Caifás'ga – ga ko ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga a'ea rupi – kiro ga ei g̃a pe:
50 Omano po ga hamo, ei ga javo. A'ero po ti g̃a nianemomanoukari pa nehẽ. Na ti ojipejive'ga manoi nhande py'rovo a'ero xamanombavyme ti nhande judeusramo, ei ga g̃a pe. Nanongara po ti pyry pe me nehẽ, ei ga. Pejapyaka katu ti a'ea rehe a'ero, a'e ji, ei Caifás'ga g̃a pe.
51 Ga rũi onhimbo'e a'ea rehe javo. Tupana'ga reki ombo'euka ga hehe. A'ereki a'ea rupi Caifás'ga ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavamo oko. Tupana'ga ombo'euka ga g̃wemimbotarimova'ea rupi. A'ero Caifás'ga ei g̃a pe imombe'gwovo Jesus'ga manoag̃wama judeus'g̃a ndepykavamo.
52 Judeus'g̃a pe jate rũi reki Jesus'ga manoi. He'yjuhuve'g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe ga manoi no – kiroki g̃a ojiko Tupana'ga rehe ogwyri pe nhaporemo. Omano ga Tupana'gareheve'g̃a pe nhaporemo tojihe'ae'a ti g̃a ojogwehe ojipenhindyvamo javo.
53 Igwete Caifás'ga ei g̃a pe imombe'gwovo Jesus'ga manoag̃wama. A'ero judeus'g̃a nduvihava'g̃a nhomonhi'ig̃i javo jipi.
54 Nurã Jesus'ga ndokoa'javi judeus'g̃a ndovaki. Pea hugwi ga hoi cidade de Efraim me a'ero upa ongae'yma koty. Efraim me ga pytai a'ero g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi.
55 Kiro judeus'g̃a oapo g̃werĩ toryva. Páscoa ei g̃a jupe. A'ero g̃a hog̃ahoi kiro ogwyra hugwi onhimongyavo tihepia ti toryva javo. Toryva renonde g̃a hoi Jerusalém me onhimboavujikwejikwea nahanahã nhande nhimombyryvi Tupana'ga pe javo.
56 A'ero g̃a Jesus'ga rekarekari novĩa. Igwete g̃a nhomonhi'inhi'ig̃i ojatykahavuhua pype o'ama.
57 Ojikwe vehevi ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a ei g̃a pe fariseus'g̃a pavẽi: