1 Asa Pentikos o ne-nenaruko ŋuno unipare soso ŋundo ya kano huruwaŋgurí.
2 Waka ta niri ka matú parámi ŋunde qembe tero sambo koŋgo mahero ya kunditeyaŋgo ŋu maŋgoraró.
3 Maŋgoriní te suru qembe ka usoworo mipi ŋunde tero enemo-enemo saŋayemo kunditaŋgurí.
4 Ŋunde ti Yuqa Surumí ŋundo unipare soso quroyemo uro wimbu yunoní kimani tero mipiyembo mande enesó-enesó yaŋgurí.
5 Ŋu naruko ŋuno Juda unipare mira enesó-enesó ŋu noŋgo mahero Yerusalem ŋuno yaŋgo. Juda unipare ŋu Anutu hamó potoruku te inoyaŋgo.
6 Asa niri ŋu tunoqiní iŋoro mahe koporo mande enesó-enesówore yeyaŋgurí qu ŋu iŋaŋgurí. Yi iŋoro yukuwaŋgurí, dokoro eneŋo mandeye enesó-enesówore naŋge iŋaŋgurí.
7 Iŋoro parámi newondeye uroní ŋande yaŋgurí, “Unipare ŋuko Galili noŋgo qu naŋge, hamómbe?
8 Date koro nore mandenani enesó-enesówore ŋande ye iŋoteto?
9 Nore mira enesó-enesó rotoro ŋano mahetowó. Nore kumi Partia mira koŋgo qu, Mitia mira koŋgo qu, ko Elam mira koŋgo qu, ko kumi Mesopotemia mirako yoteŋgo qu; kumi Judia mira koŋgo qu ko Kapatosia mira koŋgo qu; kumi Pontus mira koŋgo qu ko Esia mira koŋgo qu;
10 kumi Pirikia mira koŋgo qu ko Pambilia mira koŋgo qu; kumi Isip mira koŋgo qu ko Lipia mirako Sairin yendé kutaqemo ŋu noŋgo qu; kumi Rom yendé ŋu noŋgo
11 ŋuko Juda uniparetoya unipare meyowombo Juda koro muríye howeyoteŋgo qu; kumi Kiriti noko mosowí moŋgo qu ko Arepia mira koŋgo qu. Asa nore soso uni ŋu Anutuko kho wimbí ŋuro mandenaniwore yi iŋoteto.”
12 Ŋunde yero soso yukuwaŋgurí, ko newondeye uroní epe mito-mito taŋgurí, “O itaka tunoqete ŋuko, do murí ka?”
13 Quko kumimbo huwó mande ŋande yaŋgurí, “Uni ŋu wain parámi nero kape-kape teteŋgo.”
14 Asa Pita otoqoro asá yerewí uni11 ŋuya kaŋero kondé nekoro unipare ŋande yimiraró, “Ye Juda uni, ko ye soso Yerusalem yoteŋgo qu, o tunoqiní qeneteŋgo ŋuro murí rondaqe yunowe teteno. Kusumbo re mandene iŋi.
15 Yembe uni ŋambe wain koro kape-kape teteŋgo yero, hamómbe? Ŋu kini. Itaka ita saraŋoní 9 kilok naŋge.
16 Kini, o itaka tunoqete ŋaro, komo ye-ye uniŋu Joel ŋundo ŋuro ŋande yaró,
22 “Ye Israel uni, mande ŋa iŋoyi. No Yesu, Nasaret noŋgo uni ŋuro yimiroteno. Ye ŋande iŋoteŋgo, ko Anutuko uni ŋuwore o wimbí moré enesó-enesó ye keweroyemo tero uni ŋuro owí hokaró.
23 Komo suki Anutuko iŋoro mande kusiyaró, ko itaka uni ŋu re yeŋo kandeyemo rotoní uni hutuŋo mandenani kama howeyoteŋgo quro kandeyembo tipiririkouri khumaró.
24 Ŋunde quko Anutuko khumo koro wimbí ŋu re rotoro okokowoní pitu ko otoqaró. Dokoro uni tapu ŋundo ŋu towowero mepémo kini.
25 Hamó, Dewitkoŋuya ŋuro ŋande yaró,
29 “Uni topo, no hamó iŋoro meté yimirowe teteno, ko usinani Dewit ŋundo mande ŋu nakayáŋaró, quko komo khumoní re tapuŋaŋgurí. Ko eneŋo tapuyó nore keweronanimo itaka yote.
30 Dewit ŋuko ye-ye uni ka tunoqaró. Ŋunde ŋuroko komo Anutuko mande hamó ka ŋande miraró, ko imemoŋgo Dewit koro sowe qu kato eneŋo yakutímo kunditero unipare wiri yereweya. Asa mande ŋu iŋoro
31 Kristo ŋundopitu ko otoqoweya ŋuro ŋande yaró, ko Anutuko rotoní uni khumowí ŋuro yendéyemoŋuno kama yoweya, kowí ŋu kama puqeweya.
32 Yesu ŋuko, Anutuko okokowoní otoqaró ŋu. Nore ŋano qundo soso qenero ŋuro yesowoyoteto.
33 Komo Anutuko Yuqa Surumí nore nunoweya ŋuro mande kusiyaró. Asa pitu ko otoqoníqo, Anutuko riní koreko horé oro Anutu koro kandí kondésinakunditero Awa kandí moŋgo Yuqa ŋu rero windoroŋoní ye o enesó ŋa qenero iŋoyoteŋgo.
34 Qeni, Dewit eneŋombo samboko kama oró. Quko ŋande yaró,
36 “Ŋunde ŋuro ye Israel koro sowe qu,ye meté iŋoyi. Yendo Yesu rero tipiririko uraŋgurí ŋuko, Anutuko riní Uni Parámi yote; ko Kristoŋunde yote.”
37 Pitako ŋunde yiní mande ŋundo uniparetoro newondeye hamó saŋgawoní unipareto Pita koya uni asá yerewí unindoya ŋande osese yereŋgurí, “Uni topo, nore do ka tewato?”
38 Pitako ŋande yimiraró, “Ye kanata-kanata quhuríyemboro newonde surumí teya quhurí ŋu se rotoya Yesu Kristoowímo sono ri. Ŋunde tiqota Anutuko quhuríye se rotoro Yuqa Surumí rero yunoweya.
39 Mande kusiyaró ŋu, Anutuko yeya, simóyemboya, unipare soso sewemo yotoro Uni Parámi ŋu, Anutunani nekoyoteŋgo ŋuya mande ŋu kusiyaró.”
40 Ŋunde yero Pitako oresaka mande kate-kate yero newondeye rukisoyoro ŋande yaró, “Anutuko unipare itaka nokono ŋano yotoro o pi-piyimi teyoteŋgo qu, ŋu rambaruru yereweya. Ye rambaruru ŋu takayi!”
41 Asa ko danimbo eneŋo mandí ŋu hamó raŋgurí qu, sono re yunaŋgurí. Ko ŋu naruko ŋuno Anutuko iŋondutu uni sowe tiní unipare 3,000 kaŋuya iŋondutuwoyaŋgurí.
42 Naru rokóŋoro uni soso ŋundo asá yerewí unimandeye iŋoyaŋgo, ko epe samaka-samaka teyaŋgo, bret romboŋero o kopo neyaŋgoko hariri teyaŋgo.
43 Asa Anutuko asá yerewí uni kandeyemo o wimbí moréqambu tiní unipare soso ŋundo qenero ará parámi te inaŋgurí.
44 Iŋondutu unipare soso ŋundo newonde kanata tero oye soso se kopoyaŋgurí.
45 Onoŋoye soso soweyoro wondo ŋu uni o karo tukuni taŋgurí ŋu yunaŋgurí.
46 Naru rokóŋoro newonde kanata tero Ya Surumímoŋuno huruwoyaŋgo, ko ya kano-kano bret romboŋero newondeye meté tero niŋgu-niŋgu tero o kopo neyaŋgo.
47 Naru rokóŋoro Anutu owí hokoyi unipare soso meyowo ŋundo eneŋo metéŋoyaŋgurí. Kowe naru rokóŋoro Anutuko unipare kumi yoriní iŋondutu tero ŋuno kopoyaŋgurí.