1 Oĩ va'ekwe Antioquia tetã-my Hesu reroviaha onhomboaty aty va'e. Ipa'ũ-my oĩ ave Nhandejáry nhe'ẽ-py omombe'u va'ety, imbo'eháry ave. Oĩ Barnabé, oĩ Simeão héry va'e Kamba ave. Upéi Cirene pygwa héry va'e Lúcio. Upéi Manaém mburuvixagwasu Herodes tyvyranga. Upéi Saulo ave. Entéro imbo'e mbo'eha kwéry.
2 Ha upéi ojogweroaty hikwái Nhandejáry mboete-vy. Ohasa ave okaru e'ỹ reheve hikwái. Upe-ma ramo he'i íxupe kwéry Nhe'ẽ Marangatu tee va'e:
3 Upe rire ohasa rire hikwái okaru e'ỹ reheve, omondo rire Nhandejáry-pe onhe'ẽ hikwái, omoĩ inhakã ári opo imondo-vy gwekovía.
4 Upéixa ramo osẽ oho-vy. Nhe'ẽ Marangatu tee va'e omondo ha-rupi oho. Oho ygwasu rembe'y-py, Selêucia tetã-my oho. Ogwahẽ ramo upe-py kanoagwasu-py ogwejy onhemboyru oho-vy. Oho kanóa-py ogwahẽ ykõigwasu-py héry va'e Chipre.
5 Upe-py ogwahẽ rire, ogwahẽ tetã-my. Tetã héry va'e Salamina. Upe-py judeu kwéry porahéi haty haty-rupi omombe'u meme Nhandejáry nhe'ẽ. Omoirũ íxupe oiko-vy karia'y héry va'e João Marcos oipytygwõ hagwã íxupe.
6 Ha upéi katu ohasa oho-vy Chipre ykõi-rupi. Yvy-rupi oho. Ykõi apy peve oho. Pafos tetã-my ogwahẽ oho-vy. Upe-py otopa anháy arandu-py hi'arandu va'e, judeu va'e héry va'e Barjesus: “Xe ko Nhandejáry nhe'ẽ-py amombe'u tee va'ety” he'i rei ójehe. Ha Nhandejáry nhe'ẽ mombe'uha ra'anga anga rei va'e voi upe va'e. Mburuvixa irũ voi upe va'e.
7 Ha mburuvixa ykõi járy va'e, hi'arandu va'e voi, héry va'e Sérgio Paulo. Nhandejáry nhe'ẽ ohenduse va'e. Upéa-gwi Barnabé-pe Saulo ndive ohenói ou hagwã omombe'u hagwã Nhandejáry nhe'ẽ.
8 Ha upe va'e anháy arandu-py ojapo va'e, ombojevyse mo'ã imondo-vy inhe'ẽ. Elimas-py ave ombohéry va'e íxupe grego nhe'ẽ-py. He'i Elimas mburuvixa-pe:
9 Upe-ma ramo Nhe'ẽ Marangatu tee va'e omohynyhẽmba-ma ipy'a íxupe Saulo-pe. Paulo-py ave ombohéry va'e íxupe. Ãy peteĩ opyta heryrã. Saulo-py ndaheryvéiry. Upéi ohexa katu Elimas-pe Paulo:
10 —Anháy rerekoha ko nde, he'i íxupe. —Hekoha porã va'e gwive erembojevy jevy meme va'e imondo-vy. Nde apu ereiko-vy va'e. Nde py'a vai va'e ereiko-vy. Tape porã-rupi oho va'e erejoko. Tape vai-rupi ae eremondose mo'ã íxupe kwéry.
11 Ma'erã erejapo upéixa? Ánga ete-ma katu Nhandejáry ne mbohasa asy-ta he'i íxupe. Nande resapysovéi-ma arã. Kwarahy rendy nderehexavéi-ma arã. Are'i voi upéixa ereiko va'erã, he'i Elimas-pe Paulo.
12 Ha mburuvixa he'i: “Anhei nipo ra'e” he'i. Ogwerovia tee voi, ohexa ramo ojehu va'ekwe. Nhandejáry rehegwa nhe'ẽ-rehe opondera eterei-ma oiko-vy.
13 Ha upéi katu Paulo inhirũ gwéry ave osẽ Pafos-gwi oje'ói-vy. Oike jevy kanoagwasu-py oje'ói jevy. Oho kanóa-py ogwahẽ Perge tetã-my. Perge Panfília yvy-py oĩ. Upe-py João Marcos oheja íxupe kwéry. Ojevy ou-vy. Jerusalém tetã-my ou.
14 Ha'e kwéry ae ohasa oje'ói-vy. Ogwahẽ outro tetã héry va'e Antioquia-py. Pisídia yvy rembe'y-rehe oĩ. Upe-py pytu'uha áry-py oho judeu porahéi haty-py. Oike ogwapy.
15 Upéi upe pygwa hatã okwatia omonhe'ẽ oĩ-vy ramo, enterove ojeapysaka inhe'ẽ-rehe. Moisés amyrĩ remimombe'ukwe, Nhandejáry nhe'ẽ-py omombe'u va'ety remimombe'ukwe ave omonhe'ẽ nhe'ẽ. Omonhe'ẽmba rire, omanha Barnabé ndive Paulo-rehe gwĩ ojeporahéi haty pygwa ruvixa. Oma'ẽ ramo hese, onhe'ẽ ogweruruka íxupe. He'i:
16 Upe ramo Paulo onhembo'y-ma. Omokirirĩ hagwã omopu'ã opo ojeapysaka porã hagwã inhe'ẽ-rehe. Upéi he'i judeu kwéry-pe:
17 —Nhandejáry ko, nhande re'ýi Járy oiporavo va'ekwe nhane ramói amyrĩ-pe. Entéro yvypóry oĩ va'e gwive ojoavyte-gwi oipe'a va'ekwe nhane ramói amyrĩ-pe. Upe rire oiko oyvy e'ỹ-my nhane ramói kwéry. Egito yvy-py oiko hikwái. Upe-py onhemboe'ýi eterei, ohovasa íxupe-gwi Nhandejáry. Upe rire ogwenohẽ heraha-vy íxupe kwéry upe yvy-gwi. Upe pygwa ndoipotái mo'ã ogweraha. Ha Nhandejáry oresendepa joty heraha-vy. Imbaraete voi Nhandejáry.
18 Ha upéi katu quarenta ro'y onhangareko hese kwéry heraha-vy tekwaty e'ỹ-rupi. Nohenduséi ramo jepe inhe'ẽ, onhangareko porã joty hese kwéry.
19 Gwa'ýry-rami joty ogwereko íxupe kwéry. Ogwahẽ ramo oyvyrã héry va'e Canaã-py, upe pygwa heta-ma oĩ. Hetãe tãe va'e. Sete ijyvye vye va'e. Gwĩa kwéry-pe ohundipa Nhandejáry. Nhane ramói kwéry-pe ae ogweroike jevy hekovía. Ome'ẽ ijyvyrã íxupe kwéry, omano ramo hikwái opyta hagwã ta'yre-pe.
20 —Upe rire quatrocentos e cinqüenta ro'y-rupi Nhandejáry ombopyahu ahu nhane ramói kwéry ruvixa. Heta ombopyahu rire omoingo jevy inhe'ẽ-py omombe'u va'ety-pe héry va'e Samuel.
21 Upe rire ndoipotavéi gwuvixarã yma gware ramigwa hikwái. Mburuvixagwasu ete ramigwa ae oipota. Upéa-gwi Nhandejáry ome'ẽ íxupe kwéry huvixagwasu eterã héry va'e Saul. Túvy ko héry va'e Quis. Tamoigwasu ko héry va'e Benjamim. Upe ramo oiko-ma Saul mburuvixa ramo. Quarenta ro'y rire ae omosẽ íxupe Nhandejáry.
22 Mburuvixagwasu ramo oikoha-gwi omosẽ imondo-vy. Opyta hekovía Davi huvixagwasurã. Nhandejáry nhe'ẽ-py opyta. Mburuvixa Davi-rehe Nhandejáry onhe'ẽ va'ekwe a-rami: “Ko va'e kwimba'e Jessé ra'y héry va'e Davi xe arovy'a íxupe va'e. Xe remimbota gwive ojapopa va'erã” he'i va'ekwe hese, he'i Paulo imombe'u-vy.
23 Upéi he'i jevy judeu kwéry-pe:
24 Ha Hesu ne'írã vyteri onhepyrũ omombe'u mbe'u. Upe ramo oĩ héry va'e João Batista. Onhemonhe'ẽ oiko-vy nhande kwéry va'e-pe: “Peheja katu pene rembiapo vaikwe. Penhemongarai uka katu” he'i nhande-vy João onhemonhe'ẽ-vy.
25 —Upéi mixĩ vyteri oĩ hembiaporã. Onhemonhe'ẽ apy-ma. Upe ramo he'i nhande kwéry-pe: “Ha'e ko Cristo, nhane remiha'arõ va'e, ere mo'ã kuri xe-rehe. Xe ndaha'éi voi upe Cristo” he'i. “Nhane remiha'arõ arõ va'e ndaha'éi xe. Xe rapykwerigwa ae ou-ta kuri. Heko porãve va'e xéhegwi. Upéa-gwi amboete-gwi íxupe xe atĩ voi amoirũ hagwã íxupe. Ni hembigwái ramo jepe aiko” he'i Hesu-rehe João Batista, he'i Paulo imombe'u-vy.
26 Upéi he'i jevy judeu kwéry-pe:
27 Ha Jerusalém-my oiko va'e gwive huvixa kwéry ave ndoikwaái íxupe. Oha'arõ arõ ramo jepe Hesu-pe hikwái, ndoikwaái íxupe ogwahẽ ramo. Ndoikwaái ave Nhandejáry nhe'ẽ-py omombe'u va'ety he'i va'ekwe. Upe va'e omonhe'ẽ meme ojeporahéi haty haty-rupi. Pytu'u tu'uha áry-py omonhe'ẽ ha ndoikwaáiry voi hikwái. Upéi ogwahẽ-ma Hesu-rehe yma gware remimombe'ukwe-py. Hesu rehegwarã omoĩ kwatia-rehe va'ekwe-py ogwahẽ-ma: “Iporã katu jajuka Hesu-pe” he'i jave hese mburuvixa kwéry, ogwahẽ-ma voi yma gware remimombe'ukwe-py.
28 Ha upéi katu ndikatúi omboja hese ivai va'e. Hembiapo vai e'ỹ reheve ojerure joty voi mburuvixa-pe héry va'e Pilatos ojuka hagwã íxupe.
29 Upéixa ogwahẽmba-ma voi yma gware remimombe'ukwe-py. He'i va'ekwe gwive ojapopa-ma voi hese. Ohupi uka kurusugwasu-rehe imoĩ-vy ojuka hagwã íxupe. Upe rire, omano rire, ombogwejy kurusugwasu-gwi tetekwe omoĩ hetekwe rendaty-py itakwagwasu-py opyta hagwã mo'ã.
30 Ha Nhandejáry katu omoingove jevy íxupe.
31 Are-ma ojehexa uka uka oiko-vy oirũgwe, Galiléia-gwi Jerusalém peve hendive ou va'ekwe-pe. Ãy katu upe va'e hexahare va'e omombe'u mbe'u Hesu rekoha nhande kwéry-pe.
32 —Upéixa ramo ore ave oroju kuri ko'a-py oromombe'u hagwã peẽ-my nhe'ẽ porã. Hesu ko Nhandejáry remimoingove jevy va'e. Yma ete voi Nhandejáry omombe'u va'ekwe nhane ramoigwasu amyrĩ kwéry-pe gwembiaporã.
33 Ãy katu ogwahẽmba-ma hemimombe'ukwe-py. Ãygwa-pe hemiarirõ kwéry-pe ojapopa-ma. He'i va'ekwe gwive ojapopa ãy. Yma Nhandejáry remimoĩgwe va'ekwe kwatia-rehe héry va'e Salmo inúmero mokõi va'e. A-rami hemimoĩgwe:
34 Upe rire Nhandejáry omoĩ uka jevy va'ekwe hese kwatia-rehe onhe'ẽ. A-rami hemimoĩgwe:
35 Upéi Davi omoĩ jevy va'ekwe hese kwatia-rehe onhe'ẽ. A-rami hemimoĩgwe:
36 Upéi he'i jevy judeu kwéry-pe:
37 Ãy katu nainembáiry voi Hesu retekwe. Nhandejáry ae omoingove jevy-ma íxupe. Upéa-gwi nainemba jepéiry hetekwe. Oikove jevy-ma voi Hesu.
42 Omombe'upa rire, osẽ oho-vy Paulo Barnabé ndive. Osẽ jave ojerure íxupe ou jevy hagwã:
43 Ha upéi katu osẽmba oje'ói-vy ojeporahéi haty-gwi. Heta-ma oĩ imoirũháry. Heta judeu omoirũ va'e íxupe. Heta judeu reko-rupi oiko va'e omoirũ va'e ave. Upe va'e-pe he'i onhemonhe'ẽ-vy:
44 Upéi ogwahẽ jevy ramo pytu'uha áry, ouparãgwe voi hikwái. Ojogweroatyparãgwe voi upe tetã mygwa gwive ohendu hagwã Nhandejáry nhe'ẽ.
45 Ha judeu kwéry katu ohexa ramo ojogweroatypa ramo, upéa mokõigwa-rehe ndaija'evéi-ma: “Ijapu Paulo” he'i hese. Onhe'ẽ vai rei hese hikwái.
46 Ha Paulo Barnabé ndive ndaikyhyjéi voi onhe'ẽ-vy. Nokirirĩry voi. Ipy'agwasu voi he'i-vy:
47 —Upe va'e orojapo va'erã, he'i kuri ore-vy Nhandejáry: “Nde ko xe rembiporavo eremo'arandu hagwã judeu e'ỹ-pe pytũ mygwa-rami rei oiko va'e-pe, arakatu pygwa-rami ae oiko hagwã. Ko yvy apy gwive oiko va'e gwive, emo'arandu katu onheresende hagwã” he'i kuri ore-vy Nhandejáry. Upéixa omoĩ uka va'ekwe kwatia-rehe onhe'ẽ Nhandejáry, he'i judeu kwéry-pe Paulo imombe'u-vy.
48 Ohendu ramo inhe'ẽ ovy'a eterei judeu e'ỹ kwéry:
49 Hesu reroviaha ramo oiko-ma. Opa-rupi ohasa Nhandejáry nhe'ẽ. Entéro upe yvy pygwa gwive ohendupa inhe'ẽ.
50 Ha judeu kwéry katu ndojohu porãi upéa nhe'ẽ. Upéa-gwi onhe'ẽ apo eterei mokõi va'e-pe hikwái. Ombopoxy-ma hese hereko-vy gwĩ onhembotuvixa mba'e va'e-pe, Nhandejáry-pe omboete va'e, onhembotuvixa kunha va'e. Upe tetã mygwa ruvixa kwéry-pe ave ombopoxy: “Pemosẽ katu imondo-vy Paulo Barnabé ndive” he'i onhe'ẽ apo-vy hese. Ndoipotavéi ojerovia hese. Ogwerovia apu-gwi omosẽ imondo-vy íxupe kwéry gwetã-gwi hikwái.
51 Ha Hesu remimondo mokõi va'e katu ombovava opy ho'apa hagwã yvy ipy-gwi. Upéixa omombe'u enterovéa-pe mburuvixa rembiapo vaikwe.
52 Upe rire oho ete. Ha upe pygwa Hesu nhe'ẽ renduha va'e ovy'a eterei. Omohynyhẽmba oiko-vy ipy'apy íxupe kwéry Nhe'ẽ Marangatu tee va'e.