1 Jesús ie llófuegamacɨna daɨde:
2 Trigo llaiéra áillue nofɨ́cɨna afémɨe cɨmoɨmo ɨ́coɨnota monáillaimo dotácana baɨmo ñuera; úrue izói como ɨ́ɨnotɨnomona dáamɨe fɨénidɨfuemo báɨitañelleza.
3 Afe izóidemona abɨ́ omoɨ rairuiri.
4 Mei dáaruido afémɨe siete dɨ́gacaiño o fɨeni fɨnóadɨ, íemo siete dɨ́gacaiño ona “Ja daɨí omo íñeitɨcue” afémɨe daɨízaɨbiadɨ, jaca nɨnomo íena caɨmare uáidoitɨo, —daɨde.
5 Jesús orécano íaɨoɨ Ocuíraɨmana daɨde:
6 Mei jira afe Ocuíraɨma íaɨoɨna daɨde:
7 Omoɨmona daa cómemo ie táɨjɨtagamɨe íadɨ, afe táɨjɨtagamɨe jacáfaɨmona táɨjɨano meine bíadɨ ¿Meita “Mai ráɨizaɨbi, o écaitɨcue” dáɨitɨo?
8 Daɨínide. Mei jɨáɨfodo afémɨena ñue dáɨitɨo: “Mai cue güille fɨnori. Güillano cue jirolle llezica nana cue jitailla raa dɨga baɨ atɨ́llena, mamériri. Afe méifomo güillano jíroitɨoza.”
9 ¿Meita nana afémɨemo ocuíllana fɨ́nuana ocuídɨmɨe íena “Fɨgora” daɨírede? Daɨíñede.
10 Afe daje izói, nana Juzíñamui ómoɨmo ocuica omoɨ fɨ́nua fuilla mei, bie izói daɨíredɨomoɨ: “Ñue táɨjɨraɨmacɨñedɨcaɨ. ‘Ɨere fɨ́gomacɨ’ caɨna daɨínide. Mei danɨ caɨmo duide raa fɨnódɨcaɨza. Baɨmo jɨáɨe fɨnóñedɨcaɨ.”
11 Jesús Jerusalemo jailla llezica, Galilea énɨe fuédamo ite duera jófuemo dúcɨde. Afe jofue daje izói Samaria énɨe fuédamo ite.
12 Afe jófuemo dúcɨacana llezica, diez dɨga chíinaitɨno jino baɨ Jesús dɨné bitíaɨoɨ. Mei íadɨ afémacɨ Jesúmona baɨ jɨca fɨébidiaɨoɨ.
13 Afénomona rɨire íena daɨdíaɨoɨ:
14 Jesús afémacɨna cɨ́oillano daɨde:
15 Iemo afémacɨmona dáamɨe ie abɨmo ite duico jacáillana cɨ́oillano, Jesús dɨné abɨdo bite. Billa llezica Juzíñamuimo rɨire cáɨmadote.
16 Jesumo dúcɨillano afémɨe ana énɨemo fueco dɨné bɨ́jɨcaide, Jesuna fɨgora daɨíllena. Afe bie izói daɨdɨ́mɨe Samaria ímɨe.
17 Jira Jesús daɨde:
18 ¿Meita dama bie jɨcánemɨena Juzíñamuina abɨdo cáɨmaduaɨbilla? —daɨde.
19 Iemona Jesús afe ɨímana daɨde:
20 Fariséuaɨ Jesumo jɨcánotiaɨoɨ, “¿Nɨɨrui Juzíñamui illáɨmana illɨrui biite?” Afémɨe uai ote:
21 Afena “Ba nɨɨe” daɨínide. Daje izói “Baɨ batɨ́ ite” daɨínide. Mei Juzíñamui illáɨmana illɨno omoɨ cɨ́gɨmo ite, —daɨde.
22 Afe mei ie llófuegamacɨna daɨde:
23 Jɨáɨmacɨ ómoɨna dáɨitiaɨoɨ, “Be nɨɨe,” íemo nɨbaɨ “Batɨ́ ite” dáɨitiaɨoɨ. Mei íadɨ afénomo jáiñeno iri. Daje izói afémacɨdo jáiñeno iri.
24 Mei ameo llairilla mona enéfemona jɨca jɨáɨnomo cɨ́oina izói, Nanoide Ɨima Jitó billɨrui afe izói cɨ́ocaizaɨbite.
25 Mei íadɨ aferui naɨ dúcɨñeille llezica, afémɨe fueñe jamánomo duere zéfuite. Daje izói bigɨ́maɨaɨ íena ruifíruitiaɨoɨ.
26 Noé illágɨmamo comɨnɨ ɨere fɨeni illa izói, afe izói cue billɨ́ruimo comɨnɨ fɨeni íitiaɨoɨ.
27 Noé ie fɨnoca áillue nocaemo jáiñena llezica, nana comɨnɨ ie lloga uaina náfueñeno fia güíoidiaɨoɨ. Güillano jirófɨrediaɨoɨ. Afe llezica íaɨoɨ fɨeni illafue méidoñeno áɨreoidiaɨoɨ; íemo íaɨoɨ jízanɨaɨ ɨníreitaoidiaɨoɨ. Jaca daɨí itíaɨoɨ abɨna Noé jofo áillue nocaemo jaide. Iemo aillo nocɨ bɨide. Jamánomo bɨ́illamona nana afémacɨ coróbaitiaɨoɨ.
28 Iemo Lot illágɨmamo afe izói ite. Juzíñamuimo comécɨñeno güíoidiaɨoɨ. Güillano jirófɨrediaɨoɨ; ɨ́bajano fécafɨrediaɨoɨ. Jacáfaɨaɨna ritíaɨoɨ, íemo jofónɨaɨna níoicaidiaɨoɨ.
29 Mei íadɨ afe Lot Sodoma jófuemona jino bítemo, monámona réɨcɨaɨ nocɨ bɨilla izói cocɨde. Afe llezica ɨere uzire boode ‘azufre’ daɨna raa cócɨa. Afemona nana tɨmádɨmacɨ.
30 Cue Nanoide Ɨima Jitódɨcueza, cue cɨ́ocaizaɨbillɨrui afe izoite.
31 Aféruimo daa come ie jofo caifófecomo íadɨ, ie jofo eromo ite ráanɨaɨna jofo jaillano báɨruainide, afénomona botádeza. Daje izói dáamɨe jino jacáfaɨmo íadɨ, abɨdo ie jofomo bínide.
32 Lot aɨmo omoɨ uíbicai.
33 Ie caana rairuíacadɨmɨe áfena afémɨemona féite. Mei íadɨ ie cáanana lloñédɨmɨemona afe féiraiñeno, áfena baɨmo ziiño illɨ́nona máiñoite.
34 Iemo nane ómoɨna dáɨitɨcue, cue dúcɨille naɨo, mena come dájena ɨ́nɨa llezica, íaillɨnoɨmona dáamɨe oni uille. Jɨáɨmɨe fɨébicaite.
35 Daje izói mena rɨngo daane trigo lláia llezica, íaɨnguaɨmona dango oni uille, jɨáɨngo fɨébicaite.
36 Daje izói mena ɨima jino jacáfaɨmo táɨjɨna llezica, íaillɨnoɨmona dáamɨe oni uille jɨáɨmɨe fɨébicaite, —daɨde.
37 Daɨí ie dáɨnana cacáillano, ie llófuegamacɨ íemo jɨcánotiaɨoɨ: