Mateus 13

CUBNT

1 Dijãravʉmareca cʉ̃ramine etarĩ, macajitabʉ ʉrabʉ ẽcarʉi nʉri, dobarejame Jesús.

2 Obedivʉ põeva cójijidejaima ʉ̃i yebai. Que baru jiad̶ocũ ẽcarʉ joabenoi cʉricũre jã́ri, jaturĩ, dobarejame dicũra, buecʉyʉ põevare. Aru caivʉ ina põeva cʉrejaima macajitabʉ ʉrabʉ ẽcarʉi.

3 Jesús buedejame ñʉjare jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ayʉ caijĩe apejĩene. Yópe arĩ, buedejame:

4 Ʉ̃i oteiyede, ape oteiye tʉquemavʉ ma ẽcarʉi. Aru míjina darĩ, ãradaquemavʉ caiye iye oteiyede.

5 Ape oteiye tʉquemavʉ joborõ edubenoi, cʉ̃raboa pʉenoi. Nore joborõ yaʉrijĩe cʉbeniburu, maumejiena pĩarí etaquemavʉ.

6 Ʉbenita aviá ʉ̃i boiyede, ẽ́quemavʉ. Aru nʉomua ʉ̃mʉjʉrimua cʉbeni, yaiquémavʉ.

7 Ape oteiye tʉquemavʉ miucʉa jẽneboi. Aru yóboi miucʉa bʉcʉrĩ, chĩoquemavʉ iye oteiyede.

8 Aru ape oteiye tʉquemavʉ mearo joborõi. Aru die jẽquemavʉ, apeñʉ jẽiñʉ cien paivʉa, apeñʉ jẽiñʉ sesenta paivʉa, aru apeñʉ jẽiñʉ treinta paivʉa, caiye oteiyabea coapa.

9 Me jápiajarã mʉja iye ji bueiyede, arejame Jesús.

10 Dinʉmʉre ñʉja, ʉ̃i bueimara, ʉ̃i yebai nʉri, jẽniari jã́rejacarã Jesúre:

11 Aru Jesús coyʉrejame ñʉjare, yópe arĩ:

12 Nopedeca ina jápiaivʉre Jʉ̃menijicʉi yávaiyede, Jʉ̃menijicʉ pʉeno baju majide d̶acʉyʉme náre. Ʉbenita ina jápiabevʉre Jʉ̃menijicʉi yávaiyede, iye ne quĩ́jino majiéde, Jʉ̃menijicʉ náre ĩcʉyʉme.

13 Jã́ivʉvacari ji d̶aiyede, coreóvaiyʉbema yʉre. Aru jápiaivʉvacari ji coyʉiyede, jʉ aiyʉbema yʉre. Yéde majibema na ji yávaiyede. Que baru jã́ri dápiarĩ ne d̶arãjiyeque coyʉyʉbu yʉ náre.

14 Ne d̶aiye nópe vaidéjaquemavʉ cũinátʉrʉ Jʉ̃menijicʉi coyʉicõjeiye báquepedeca ñai Isaías ãmicʉcʉ ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉre. Yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre:

15 Mʉja coreóvaiyʉbevʉ, mʉje yávaiyede jãvene jápiarĩ eaiyʉbe boje. Mʉja jápiabevʉ, mʉje yávaiyede jãvene jápiaiyʉbe boje. Mʉja bieivʉ mʉje yacorʉare, mʉje jãvene jã́iyʉbe boje. Yʉre jã́ri coreóvaivʉ baru mʉje yacorʉaque, jʉ ajebu mʉja. Yʉre jápiaivʉ baru mʉje cámucobeaque, jʉ ajebu mʉja. Yʉre jápiarĩ ad̶aivʉ baru mʉje ũmeque, jʉ ajebu mʉja. Que d̶aivʉre, mead̶ajebu yʉ mʉjare, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ Isaías bácʉre.

16 ’Ʉbenita torojʉrãjaramu mʉja, ji bueimara. Ji d̶aiyede jã́ri coreóvaivʉbu mʉje jã́iyede. Aru ji coyʉiyede jápiarĩ, jʉ aivʉbu diede. Que baru Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaimaramu mʉja.

17 Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Obedivʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva aru meara põeva máre jã́iyʉrĩduquemavʉ caiye iye mʉje jã́iyede. Ʉbenita jã́metequemavʉ. Aru jápiaiyʉrĩduquemavʉ caiye iye mʉje jápiaiyede. Ʉbenita jápiabetequemavʉ, arĩ coyʉrejame ñʉjare Jesús.

18 Yópe arĩ, Jesús coyʉrejame ñʉja ʉ̃i bueimarare:

19 Aru inamu ma ẽcarʉi oteiye tʉrĩduiye báquepe paivʉ. Náre coyʉiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jápiad̶ama, ʉbenita coreóvarĩ eabevʉva. Que baru ne jápiarĩburu yóboi, ñai abujuvai jabocʉ darĩ, ãrʉmetede d̶aibi Jʉ̃menijicʉi yávaiyede, ne jápiaiye báquede.

20 Aru inamu joborõ edubenoi, cʉ̃raboa pʉenoi, oteiye tʉrĩduiye báquepe paivʉ. Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jápiarĩ, torojʉma me.

21 Ʉbenita diede jʉ arĩduyama na. Que baru quĩ́jino yóboi, põeva ne cãrijovaru aru ñájine d̶aru náre, ne jʉ aiye boje, maumena dajocad̶ama ne jʉ aiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. Que teni jʉ abema na.

22 Aru inamu miucʉa jẽneboi oteiye tʉrĩduiye báquepe paivʉ. Na máre jápiaivʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede, ʉbenita cãrijiñama ijãravʉquede. Aru torojʉma tãutʉraque. Que baru dápiad̶ama caiye diede. Ʉbenita dápiabema Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. Que baru Jʉ̃menijicʉ cad̶atebebi náre ʉ̃i yávaiyeque yópe ʉ̃i ʉrõpe.

23 Ʉbenita inamu mearo joborõi oteiye tʉiye báquepe paivʉ. Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jápiad̶ama. Aru diede jápiarĩ coreóvad̶ama. Nárecabu jʉ are d̶aivʉ apevʉ põevare, apevʉ cien paivʉre, aru apevʉ sesenta paivʉre, aru apevʉ treinta paivʉre, arĩ buedejame Jesús ñʉja ʉ̃i bueimarare.

24 Apeno jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ainoque buedejame Jesús:

25 Ʉbenita ñami, põeva ne cãiyede, ʉ̃i maucʉ dupini darĩ, otequemavʉ ãmecõriare ʉ̃i oteiye jẽneboi. Aru que d̶arĩ bʉojarĩ, nʉquemavʉ ñai ʉ̃i maucʉ.

26 Que baru oteiye me pĩarí bʉcʉiyede, ãmecõria máre pĩarí bʉcʉquemavʉ.

27 Dinʉmʉre ñai jio upacʉ ʉ̃́re memecaivʉ ʉ̃i yebai nʉri, aquemavʉ: “Mʉ, ñʉje jabocʉ, ¿otebetecʉrʉ̃ oteiye méne jioi? Jã́jacʉ. Mi oteiyeque ãmecõria máre cʉvʉ”, arĩ coyʉquemavʉ.

28 Ñai jio upacʉ náre coyʉyʉ: “Ji maucʉ que d̶ayʉme”, aquemavʉ. Ʉ̃́re memecaivʉ jẽniari jã́quemavʉ: “¿Iye ãmecõriare ĩnajidi ñʉja?” aquemavʉ.

29 Ʉbenita ñai jio upacʉ aquemavʉ: “Bítamu. Mʉje ĩ́yede ãmene, méne máre ĩnajichʉvʉ mʉja.

30 Bʉcʉicõjejara caiyede, oteiye méne aru ãmecõriare máre, pʉ jẽijãravʉ eaiyeta. Jẽijãravʉ eaiyede, yópe coyʉcʉyʉmu yʉ ji oteiyede ĩcaipõevare: ‘Mamarʉmʉ ĩjara mʉja iye ãmecõriare. Ĩni, tóroa d̶arĩ, ditoroa coapa bʉorĩ, juajarã mʉja. Ʉbenita iye oteiye méne trigo ãmicʉede ĩniburu, epejarã ji epeiñami jívʉi’, coyʉcʉyʉmu náre”, aquemavʉ ñai jio upacʉ, arĩ buedejame Jesús.

31 Apeno jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ainoque buedejame Jesús:

32 Diyabedecabu oteiyabe quĩ́jiyabe caiye oteiye pʉeno. Ʉbenita ʉ̃i oteniburu yóboi, bʉcʉrĩ mʉivʉ ʉracʉ ape oteiye pʉeno. Aru dicʉ cavabʉa ʉracavabʉa nʉivʉ, dicʉ taino cãchinoi míjina ne juaiboa d̶ad̶ama, arejame Jesús.

33 Bedióva diede buedejame Jesús apeno jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ainoque, yópe arĩ:

34 Caiye iye jã́ri dápiarĩ ne d̶arãjiyepe aiyede coyʉrejame Jesús ina obedivʉ põevare. Coyʉre curejame cainʉmʉa jã́ri dápiarĩ ne d̶arãjiyepe aiyeque ʉ̃i bueinore.

35 Nópe vaidéjavʉ̃ cũinátʉrʉ Jʉ̃menijicʉi coyʉicõjeiye báquepedeca cũinácʉ ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉre. Yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre Jʉ̃menijicʉ:

36 Dinʉmʉ ina obedivʉ põevare dajocarĩ, cʉ̃rami ecorejame Jesús. Aru noi ñʉja, ʉ̃i bueimara, ʉ̃i yebai nʉri, yópe arejacarã ʉ̃́re:

37 Yópe arĩ, coyʉrejame ñʉjare Jesús:

38 Ʉ̃i jio ijãravʉpe painomu. Iye trigo ãmicʉe oteiyebu Jʉ̃menijicʉi jaboteimarape paivʉ. Aru iye ãmecõriamu abujuvai jabocʉi jaboteimarape paivʉ.

39 Ñai jio upacʉi maucʉbe, ãmecõriare oteyʉ, abujuvai jabocʉpe páyʉ. No jãravʉ oteiye jẽijãravʉ ijãravʉ cũiquíjãravʉpe painomu. Aru ina oteiyede ĩcaipõevamu ángelevape paivʉ.

40 Yópe ne ĩni juaiyepe toaque iye ãmecõriare, nopedeca vaiquíyebu ijãravʉ cũiyede.

41 ’Yʉ, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe, darocʉyʉmu ji ángelevare ji jaboteimara yebai. Ina ángeleva ĩnajarama caivʉ ina ji jaboteimara jẽneboi ãmeina d̶aivʉre aru apevʉre ãmeina d̶are d̶aivʉre máre.

42 Náre ĩni jarorãjarama toabo cũiméboi. Chĩoivʉ orĩ cʉrãjarama nore. Aru jararĩ cõpi cũrajarama na.

43 Dinʉmʉ maquinóre ina põeva meara, ina d̶aivʉ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe, cʉrãjarama majepacʉ Jʉ̃menijicʉi jaboteinoi, miad̶áre d̶aivʉpe yópe aviá ʉ̃i boiyepe. Me jápiajarã mʉja iye ji bueiyede, arejame Jesús.

44 Apeno jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ainoque buedejame Jesús:

45 Apeno jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ainoque buedejame Jesús:

46 Ñai ʉ̃mʉ eayʉ baru cũinájibo perla ãmicʉrijĩbo cʉ̃rajibore, bojecʉrijĩbo caiboa apeboa pʉeno, caiye ʉ̃i cʉvaede jíni bojed̶acʉnʉñʉme, ĩni bojed̶acʉyʉ nijibore, arejame Jesús.

47 Apeno jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ainoque buedejame Jesús:

48 Dicʉ buiyede, ina moa boaipõeva dicʉre nʉvari, jabʉborĩ ẽcarʉita, noi dobarĩ, jã́ri beorĩ ad̶aivʉbu caivʉ ina moa mearare ne pʉeá jívʉi. Aru caivʉ ina ãmenare jarʉvaivʉbu na.

49 Nopedeca vaiquíyebu ijãravʉ cũiyede. Ina ángeleva darĩ, jã́ri beorĩ ĩnajarama ina põeva ãmenare ina meara jẽneboi.

50 Ina ãmenare jarorãjarama toabo cũiméboi. Chĩoivʉ orĩ cʉrãjarama nore. Aru jararĩ cõpi cũrajarama na, arejame Jesús.

51 Yópe arĩ, jẽniari jã́rejame ñʉjare Jesús:

52 Que arĩ, Jesús arejame ñʉjare:

53 Caiye iye jã́ri dápiarĩ ne d̶arãjiyepe aiyede coyʉrĩburu yóboi, nʉrejame Jesús nore jocarĩ.

54 Copainʉrejame ʉ̃i joborõi. Aru judíovai cójijiñami buedejame põevare. Ʉ̃́re jápiaivʉ cuecumari arejaima:

55 ¿Ñai ãmeni jocʉre memeipõecʉi mácʉ? ¿Ico María ãmicʉco ãmeni jípaco? ¿Ʉ̃i yóva ãmeni Santiago, José, Simón, aru Judas máre?

56 ¿Aru ʉ̃i yórõmiva máre cʉbedi majaque yui? Que baru, ¿ã́roqueba caiye iye ʉ̃i d̶aiye ñai ʉ̃mʉ, majape páyʉ? jẽniari jã́rejaima na.

57 Que arĩ, ãmeina jã́rejaima ʉ̃́re. Ʉbenita Jesúcapũravʉ náre arejame, ne jʉ abe boje ʉ̃́re:

58 Aru obebejĩe põeva ne d̶arĩ majibede d̶arejame nore, ne jʉ abe boje ʉ̃́re.

Ler em outra tradução

Comparar lado a lado