1 Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ adi quetire mʉare ucacõagʉ̃. Jesucristo, ĩ bojasere yigʉ ñaja yʉ. Yʉre besecõari, yʉre cõacami Dios, “Yʉ macʉ sʉori quẽnaro yʉ yise quetire gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ.
4 To bajiri ĩ sĩaecoro bero, Dios ĩ masise rãca ĩre catiocõari, “Ñajediro ʉjʉ ñaña mʉ” ĩre ĩ yire ti ñajare, “Jesucristo mani ʉjʉ, Dios macʉne ñaami”, ĩre yimasiaja mani.
5 To bajiri Jesucristo sʉori quẽnaro yʉre yigʉ, yʉre goticudirotiyumi Dios, “Tocãrãca sitana ĩ macʉ ĩ bajirere ajicõari, quẽnaro ĩre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ.
8 Ñasʉose ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Cristore ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉsere gotirũgũama tocãrãca macariana. To bajiro ĩna yisere ajicõari, “Dios ĩ yise sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrãma” yimasigʉ̃ ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yaja yʉ.
9 Tocãrãcajine Diore yʉ sẽnijama, mʉare quẽne sẽnibosarũgũaja yʉ. Dios yʉre ĩ rotirore bajiro bʉto cʉdivariquẽnaja yʉ. Ĩ yirore bajiro cʉdigʉ ñari, ĩ macʉ sʉori quẽnaro ĩ yise quetire goticudirũgũaja yʉ. To bajiri, masiami Dios, mʉare yʉ sẽnibosasere.
10 Diore sẽnigʉ̃, “Mʉ bojajama, no bojarirʉ̃mʉ ĩnare ĩacudigʉ varʉcʉja yʉ”, ĩre yisẽnirũgũaja yʉ. Mʉa tʉjʉ varʉ, tʉoĩacõa ñarũgũboaja yʉ.
11 “Bʉtobʉsa Jesúre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉaja yʉ.
12 Mʉa quẽne, yʉ quẽne, “Bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrãsa mani” yigʉ, mani gãmerã ejarẽmosere bojaja yʉ.
13 Cojoji me mʉa tʉjʉre yʉ varʉarũgũboasere masiña mʉa, yʉ mairã. “Gaje sitana yʉ gotisere ajicõari, Cristore ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉcatore bajiro mʉa rãcana quẽne ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, varʉarũgũboaja yʉ. Mʉa ñarojʉre varʉa tʉoĩagʉ̃ ñaboarine, mʉa tʉjʉre vamasibeticajʉ yʉ.
16 Jesucristo ĩ bajire sʉorine masare quẽnaro Dios ĩ yise queti, quẽnase ñaja. Tire ajicõari, Jesucristore ĩna ajitirʉ̃nʉjare, rojose ĩna yise vaja rojose ĩna tãmʉotʉjabetirotire ĩnare yirẽtobosami Dios. Quẽnaro ĩ yise ñajare, ti quetire gotibojonebeaja yʉ. Jud'io masa, ti quetire ajisʉocajʉ. Tijʉ bero, ajisʉyarũtuajama jud'io masa me quẽne.
17 Ado bajiro yaja ti queti: “‘“‘Ñie rojose mana ñaama’ yato Dios” yigʉ, yʉre rijabosayumi Jesús’ yitʉoĩarãre, ‘Ñie rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩaami Dios”, yaja ti. Ĩjʉne to bajiro ĩ yire ñajare, to bajiro tʉoĩaja mani. Tirene gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Ado bajiro gotiami Dios: “‘Ñie rojose magʉ̃ ñaami’ yʉ yiĩavariquẽnagʉ̃ma, ‘Cristo sʉorine Diorãca quẽnaro ñaja yʉ’ yigʉ ñari, ‘Ĩ rijato berojʉ tudirijabeticõato ĩ’ yigʉ, yʉ catisere yʉ ĩsigʉ̃ ñarʉcʉmi ĩ ũgʉ̃ma”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
20 Ĩabʉjayamagʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ rujeorere ĩacõari, “ ‘To bajiro yir'i ĩ ñajare, ĩ masisere masiaja’ yʉre yato ĩna” yigʉ, adi macarʉcʉrore rujeomasiñumi Dios. To bajiri, tire ĩacõari, “Ñagʉ̃mi mani rẽtoro masigʉ̃, adi macarʉcʉrojʉre yirujeosʉor'i”, yire ñacoayuja. To bajiro yire ti ñacoadijare, “Diore masiña manicajʉ ti”, yimasiña maja. To yicõari, “Dios ĩ bojabetire masibecʉ ñari, no yʉ bojarone yirũgũcajʉ yʉ”, yimasiña maja.
21 Tirʉ̃mʉjʉ, Diore masiboarine, quẽnaro ĩre rʉ̃cʉbʉobetimasiñujarã masa. Quẽnaro ĩnare ĩ yiboajaquẽne, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yibetimasiñujarã ĩna. To bajiro bajirã ñari, socasejʉare ajitirʉ̃nʉcõari, Dios ĩ ĩajama, rojose ti ñaboajaquẽne, “Quẽnasere yirã yaja mani”, yicoayuma ĩna.
22 To bajiro bajica yirãne, “Bʉto masirã ñaja yʉa” yicõarã ñaboarine, ñamasusejʉarema masiriticoayuma ĩna.
23 Dios rijabetirocʉjʉare ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, masa rijarona rujʉre bajirojʉa quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. To yicõari, vʉrãre bajirã, vaibʉcʉrãre bajirã quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna.
24 To bajiri, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, “Rojose ĩna yirʉaro cõro yicõa ñato ĩna”, ĩnare yicõañuju Dios. To bajiro ĩnare ĩ yijare, bʉtobʉsa bojoneose yirũtuasujarã ĩna.
25 Dios yere ajitirʉ̃nʉbeticõari, socasejʉare ajitirʉ̃nʉrũtuayujarã ĩna. To yica yirã, Diore jediro rujeor'ijʉare ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, ĩ rujeorejʉare ĩna masune quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. Diojʉa ñaami masa ĩna rʉ̃cʉbʉo tʉjabetirocʉma. To bajirone bajimʉorʉ̃gõato.
26 To bajiri gaje vãmejʉa rĩne masa ĩna rʉ̃cʉbʉocõa ñajare, “No ĩna bojaro yicõa ñato ĩna”, ĩnare yicõañuju Dios. Ado bajiro yirũgũñujarã ĩna: “Rõmia, ʉ̃mʉa rãca yirʉarãma” Dios ĩ yiboarere yibeticõari, rõmia rĩne gãmerã ajeriarã cʉtiyujarã ĩna.
27 Ʉ̃mʉa quẽne, “Rõmia rãca yirʉarãma” Dios ĩ yiboarere yibeticõari, ʉ̃mʉa rĩne bʉto gãmerã yirʉacõari, gãmerã yiyujarã ĩna. To bajiri ĩna rujʉriaye rãca bojoneose yirã ĩna ñajare, rojose ĩnare yiyuju Dios.
28 Ĩre ĩna ajibeti vaja, “No ĩna bojaro bajicõato”, ĩnare yiyuju Dios.
32 To bajiro yirãrema, “‘Rojose ĩna yise vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ cõarʉcʉja yʉ’ yiyumi Dios” yimasicõarã ñaboarine, rojose yitʉjamenama. To yicõari, ĩna yirore bajiro gãjerã ĩna yijama, rojose ĩna yisere ĩacõari, bʉto variquẽnarãma ĩna.