Mateus 21

BSNNT

3 Ti macagʉ mʉa õjaro ĩacõari, mʉare ĩ sẽniĩajama, “Mani ʉjʉ ĩnare bojami. No cõro mene tʉocõarʉcʉmi quẽna”, ĩre yicʉdiba. To bajiro mʉa yisere ajicõari, sẽniĩarẽmobetirʉcʉmi. “Baʉ. Vasa”, mʉare yirʉcʉmi —ĩnare yicami Jesús.

4 To bajiro ĩnare yiroticami Jesús, Diore gotirẽtobosarimasʉ, “Ado bajiro bajirʉaroja” ĩ yiucamasire ñajare:

5 “Jerusalén macanare ado bajiro yirʉarãja mʉa: ‘Ĩaña mʉa. Mʉa ʉjʉ vadiami. “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” yitʉoĩagʉ̃re bajiro ejaami. Burra, gajeyeũni ũmagõ macʉ joejʉ jesacõari, vadiami’ yirʉarãja mʉa”, yiucamasiñuju Diore gotirẽtobosarimasʉ.

6 To bajiri Jesús ĩ rotisere ajicõari, ĩ rotirore bajirone yiyuma ĩna.

7 Burra to yicõari, so macʉre quẽne ĩnare juaejacama ĩna. To yicõari, ĩna ye sudi joeayere vejecõari ĩna joere jeocama ĩna. To ĩna yiro bero, macʉjʉare vajejacami Jesús.

8 Jãjarã masa ñacama. Ĩna ye sudi joeayere vejecõari, ĩ varotijʉre cũ rĩjoro cʉticama. “Yʉa ʉjʉ ñaja mʉ” yirã, to bajiro yicama, Jesúre rʉ̃cʉbʉorã. Gãjerã yucʉ́ rʉjʉri jasurecõari, maare cũ rĩjoro cʉticama.

9 To yicõari, “‘“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ’ yiĩocõari, rotisʉorʉcʉmi yuja” Jesúre ĩre yitʉoĩarã ñari, bʉto variquẽnacama ĩna. Ĩre rĩjoro cʉti vana, ĩre sʉyarã quẽne, ĩre ĩavariquẽnarã ado bajiro avasã vacama ĩna:

10 To bajiro Jesús, Jerusalénjʉ, masa rãca ĩ ejasere ĩacõari, bʉto gãmerã ñagõcama ti macana jediro.

11 To ĩna yijare, gãjerã ado bajiro yicʉdicama:

12 Ti macajʉre ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacajʉ yʉa, Jesúrãca. Ti vijʉ gajeyeũni ĩsirãre, ĩnare vaja yirãre quẽne tud'iãgõbucami Jesús. Gãjerã ye rãca gãjoa vasoarimasa ĩna gãjoa jeorijaʉrire tucaguereacami. To yicõari, buja ĩsirimasa ĩna rujiri cũmurorire tucaguereacami.

13 To yicõari, ado bajiro ĩnare goticami Jesús:

14 Ti vijʉ, yʉa ñarone, ĩamena to yicõari rujasagueri vana, ejacama, Jesús tʉjʉ. To bajiro ĩna bajirone ĩnare catiocami.

15 Ti vire ñacama paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. To bajiri Jesús, ĩaĩañamani ĩ yiĩosere ĩacõari, “¡Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani!” rĩamasa ĩna yiavasã ñasere ajicõari, Jesújʉare bʉto jũnisinicama.

16 To bajiri ado bajiro Jesúre sẽniĩacama:

17 To ĩ yiro bero, ĩnare vaveocõari, Betania vãme cʉti macajʉ ejacõari, cãnicajʉ yʉa.

18 Quẽna busurijʉ Jerusalénjʉ tudiacajʉ yʉa. To yʉa bajiro, Jesús, ñiorijacami.

19 Maa tʉ higuera vãme cʉtiʉ ñacajʉ. Tiʉ ricare barʉ, ojaboacami Jesús. Rica manicajʉ, tiʉjʉama. Jũ rĩne ñacajʉ. To bajiri tiʉre ado bajiro yicami Jesús:

20 To bajiro ti bajisere ĩacõari, no yimasibeticajʉ yʉa, ti ũnire ĩabetirũgũcana ñari. “¿No yiro guaro sĩnirocacoajari ti?”, yisẽniĩacajʉ yʉa.

21 To yʉa yirone, ado bajiro yʉare cʉdicami ĩ:

22 “Yʉa sẽnijama, yʉare ĩsicõagʉ̃mi” yitʉoĩacõari, Diore mʉa sẽnijama, mʉare ĩsirʉcʉmi —yʉare yicami Jesús.

23 To ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ ejacajʉ yʉa. To bajicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ Jesúrãca sãjacajʉ yʉa. Sãjaejacõari, masare gotimasiocami Jesús. To ĩ yiñarone, bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne, ejacama ĩna, Jesúre sẽniĩarã:

26 To yicõari, “Masane, Juanre oco rãca bautizarotiriarãma” mani yijama, manire bʉto tud'irʉarãma masa, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaboacami Juan” yirã ñari —gãmerã yicama ĩna.

27 To bajiro gãmerã ñagõrã ñari, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna:

28 To bajiro ĩnare yigajanocõari, gotimasiore queti ĩnare goticami Jesús:

29 To ĩ yiboajaquẽne, “Varʉabeaja yʉ”, ĩre yicʉdigʉmi. To bajiro yiboarine, berojʉma, tʉoĩavasoacõari, moagʉ̃ vacoacʉmi ĩ yuja.

30 To ĩ yiro bero, gãji ĩ macʉre quẽne, to bajirone ĩre yigʉmi. To ĩ yirone, “Baʉ. Moagʉ̃ varʉcʉja yʉ”, ĩ jacʉre yicʉdigʉmi ĩ. To yiboarine, vabecʉmi.

31 To bajiri mʉa tʉoĩajama, ¿nijʉa ñañujari ĩ jacʉ ĩ rotiriarore bajirone cʉdir'i? —ĩnare yisẽniĩacami Jesús.

32 Juan, oco rãca masare bautizarimasʉ, “Ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnaroja” mʉare ĩ yigotimasioboajaquẽne, ĩre ajibesuja mʉa. To bajiboarine, “Rojorã masu ñaama” mʉa yiĩaterãjʉama, ĩre ajitirʉ̃nʉñuma ĩna. To bajiri ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉsere ĩariarã ñaboarine, ĩre ajibeticõari, rojose mʉa yirũgũriarore bajiro rojose yicõa ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.

33 Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasiocami Jesús:

34 To bajiri cojorʉ̃mʉ, “Ʉye rica cʉti bʉcʉatoja ti” yigʉ, ĩre moabosarimasare cõagʉ̃mi, “Ʉye, yʉre ĩna cũbosarere yʉre juabosaaya” yigʉ.

35 Ʉye vesejʉ ĩna ejaro ĩacõari, ti vese coderãjʉa, ado bajiro yirãma: Ĩnare ñejecõari, jarãma. Gãjerãre sĩarãma, to yicõari gãjerãre gʉ̃tane reasĩarãma.

36 To ĩna yire quetire ajicõari, jãjarãbʉsa ĩre moabosarimasare cõagʉ̃mi vese ʉjʉ, ĩ ye ñarotire juabosaaya yigʉ. Ti vesejʉ ĩna ejarone, ĩatirʉ̃nʉrimasa, to rĩjoro ejariarãre ĩna yiriarore bajirone yirãma, ĩnare quẽne.

37 To bajiro ĩna yiecore quetire ajicõari, “Yʉ macʉjʉare rʉ̃cʉbʉorãma” yitʉoĩacõari, ĩre cõaboagʉmi.

38 To bajiro ĩ yicõar'ire, vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, ado bajiro gãmerã ñagõrãma vese coderimasa: “Adi vese ʉjʉ macʉne ñaami. To bajiri ĩ bajirocaveojama, ĩne ñaami ĩre vasoarocʉ. To bajiri ĩre mani sĩajama, mani ye sita ñarʉaroja yuja”, gãmerã yiñagõrãma ĩna.

39 To bajiri vese sojʉajʉ ĩre ñia vati, ĩre sĩarocacõarãma —ĩnare yicami Jesús.

40 To bajiro ĩnare yigajanocõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩacami:

41 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna:

42 To ĩna yicʉdisere ajicõari, Jesújʉa, ado bajiro ĩnare yicami:

43 To bajiri ado bajiro yigʉ, ti quetire mʉare gotibʉ yʉ: Diore rotibosagʉre yʉre ajitirʉ̃nʉmena mʉa ñajare, jud'io masa mejʉare, “Yʉ yarã ñaña” ĩnare yicõari, quẽnaro ĩnare yirʉcʉmi Dios. Ĩnajʉama, Dios ĩ bojarore bajiro ĩre ajitirʉ̃nʉrʉarãma.

44 No bojarã yʉre, yʉ ocare ajiterã, rojose tãmʉorʉarãma ĩna —ĩnare yicami Jesús.

45 Jesús ĩ gotimasiosere ajicõari, “Mani bajisere yigʉ yami”, yiajimasicõacama fariseo masa, paia ʉjarã quẽne.

46 To bajiri Jesúre ñiarʉaboacama ĩna. “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaami Jesús” masa ĩna yitʉoĩajare, masare güirã, ĩre ñiabeticama.

Ler em outra tradução

Comparar lado a lado