1 To bajiro ĩ gotimasioro bero, Galilea sita ñariarã vacõari, Judea sitajʉ ejacajʉ yʉa. Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉajʉ ñacajʉ ti sita.
2 Tojʉ jãjarã masa Jesúre sʉyacama. Rijaye cʉtirãre ĩnare catiocami ĩ.
3 Tojʉ yʉa ñaro sĩgʉ̃ri fariseo masa ejacama, Jesúre sẽniĩatorã. Ado bajiro ĩre sẽniĩatocama ĩna:
4 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús:
5 To yicõari gajejʉ ado bajiro gotiaja Dios oca: “Ʉ̃mʉ, rõmio ĩ rujeore ti ñajare, ʉ̃mʉjʉa, manajo cʉtigʉ, ĩ jacʉare ĩnare cãmotadicoarʉcʉmi. Manajo cʉtijama, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñarʉarãma”, yigotiaja Dios oca.
6 “To bajirʉarãma” Dios ĩ yimasire ti ñajare, mʉa manajoare reabetiroti ñaja —ĩnare yicami Jesús, fariseo masare.
7 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro tudisẽniĩatocama ĩna:
8 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús:
9 Riojo ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Ĩ manajo gãji rãca so ajeri cʉtibetiboajaquẽne, sore rocacõari, gajeo ĩ manajo cʉtijama, Diojʉa ĩ ĩajama, ĩ manajo me ñagõmo. Ĩ ajerio cʉtigo ñagõmo —ĩnare yicami Jesús.
10 To ĩ yisere ajicõari, ĩ buerimasajʉa ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa:
11 To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús:
12 Sĩgʉ̃ri manajo cʉtimena ñarãma. Rõmia rãca ĩna yiroti ti manijare, bajirãma. To bajirãne ruyuariarã ñari, bajirãma. Gãjerãma, “Rĩa yimasibeticõato” yirã, ĩna yijeriarã ñari, bajirãma. Gãjerãma, manajo bojamenama, “Yʉ manajo cʉtibetijama, yʉ ʉjʉ, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnabʉsaro yimasirʉcʉja yʉ” yitʉoĩarã ñari, bajirãma. To bajiro bajirʉa tʉoĩarãma, to bajirone bajiato —yʉare yicami Jesús.
13 Jesús tʉjʉ rĩamasacare juaejacama masa, ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosato ĩ” yirã. Ĩna juaejasere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yicajʉ yʉa, ĩ buerimasa:
14 To bajiro yʉa yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro yicami:
15 To yicõari, rĩamasare ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosacami Jesús. To yicõari bero, yʉare ũmato vacoacami Jesús.
16 Gajeyeũni jaigʉ, Jesúre sẽniĩagʉ̃ ejacami:
17 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:
18 To ĩ yijare,
19 Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽne quẽnaro ĩnare rʉ̃cʉbʉoya. To yicõari, mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire —ĩre yicami Jesús.
20 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicʉdicami:
21 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre goticami Jesús:
22 To bajiro ĩ yisere ajicõari, bʉto sʉtiriti vacoacami ĩ, gajeyeũni jaigʉ ñari, tire maigʉ̃.
23 To bajiro ĩ bajivato ĩacõari, ĩ buerimasare ado bajiro yʉare yicami Jesús:
24 Quẽna tire bajise mʉare tudigotiaja yʉ: Vaibʉcʉ, camello vãme cʉtigʉ, gãjojota gojeacare sãjarẽtobudimasibecʉmi. To bajirone bajiaja gajeyeũni jairãre quẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyarʉaboarãre. To bajiro bajirã ñari, yirẽto ecobosabetirʉarãma —yʉare yicami Jesús.
25 To ĩ yisere ajicõari, no yimasibeticajʉ yʉa, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari. To bajiri ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa:
26 To yʉa yirone, yʉare ĩacõari, ado bajiro yicami Jesújʉama:
27 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicami Pedro:
28 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús:
29 No bojarã, yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna jacʉa, ĩna rĩa, to yicõari, ĩna ya veserire quẽne ĩna maise ñaro cõro ĩna vaveojama, adigodojʉ ĩna cʉosʉore rẽtobʉsaro quẽnase bʉjarʉarãma ĩna, Dios tʉjʉ.
30 To bajiboarine adire quẽne quẽnaro tʉoĩaña mʉa: Jãjarã ado bajiro mʉa tʉoĩarore bajirone tʉoĩaboarãma: “Dios ĩ bojase yirã rẽtoro Dios ĩ bojasere yirã ñari, ñamasurã ñaja yʉa. To bajiri, õ vecajʉre quẽne ñamasurã ñari, quẽnase bʉjarʉarãja”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro yirã ñari, gãjerãre ĩacõari, “Ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna jacʉa, ĩna rĩa, to yicõari ĩna ya veserire vaveomena ñari, ñamasurã me ñaama. To bajiri, õ vecajʉre quẽnase mojoroaca bʉjarona ñaama”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro me bajirʉaroja. Adojʉ ñamasurã, õ vecajʉarema ñamasumena ñarʉarãma ĩna. Adi macarʉcʉrojʉ ñamasumenama, õ vecajʉarema ñamasurã ñarʉarãma —yʉare yicami Jesús.