1 Tirʉ̃mʉne, vi ñar'i, budiacõari, ʉtabʉcʉra tʉjʉ yʉa rãca ejarũju ejacami Jesús. To bajicõari, masare gotimasiocami.
2 Masa jãjarãbʉsa ĩna rẽjaquearo ĩacõari, cũmuajʉ vasãjacõari, rujicami Jesús. Masajʉama, ʉtabʉcʉra tʉ rʉ̃gõcõacama ĩna.
3 To bajicõari, cojo queti me tʉoĩacõari, “Ado bajiro bajisere bajiro bajiaja” ĩnare yigotigʉ ñari, ado bajise goticami:
4 Vese ejacõari, ote ajere ĩ reabaterone, gajeye maajʉ vẽjaquearoja. To bajiri minia ejacõari, tire bareacõarãma ĩna.
7 Gajeyema, jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaquearoja. To bajicõari, ti judiboajaquẽne, jotajʉa bʉcʉaveocoatoja ti.
8 Gajeyema, sita quẽnarojʉ vẽjaquearoja. To baji, judibʉcʉacõari, quẽnase ñacõari, jairo rica cʉtiroja. Cojotõ, cien ñaricari rica cʉtiejoroja. Gajetõ sesenta ñaricari, gajetõ treinta ñaricari rica cʉtiroja.
9 Tire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña mʉa —yicami Jesús.
10 To ĩ yiro bero, ado bajiro Jesúre sẽniĩacajʉ yʉa, ĩ buerã:
11 To yʉa yirone, ado bajiro yʉare cʉdicami:
12 No bojagʉ Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Quẽnarobʉsa ajimasiato” yigʉ, ĩ masisere cõarʉcʉmi Dios. Gãjirema, ĩre ajigʉ ñaboarine, ĩre ĩ ajitirʉ̃nʉbetijare, ĩ ajimasiboasere masiriojeocõarʉcʉmi ĩ. To bajiri ĩre masibetimasucõarʉcʉmi ĩ.
13 Masa ado bajiro bajirã ĩna ñajare, gotimasiore queti ĩnare gotirũgũaja yʉ: Yʉ yiĩosere ĩarã ñaboarine, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, ajimasicõari, “To bajiro manire yigotigʉ yatique”, yimasimenama.
14 Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias ñamasir'i mʉa bajirotire yigʉ, Dios ĩ ñagõmasirere ado bajiro yiucamasiñumi:
15 Ado bajiro bajirã ñari, yʉ yere ajimasimena ñarãma ĩna: Gãmo gojeri tusubeti, to yicõari, caje ĩamenare bajiro bajirãma. To bajiro yʉ yijama, “Yʉ yere tʉoĩarʉamena ñaama” yigʉ yaja yʉ. To bajirã ñari, tire quẽnaro ajimasibeama. Yʉ yere ĩna tʉoĩarʉajama, tire ajimasicõari, yʉ bojarore bajiro tʉoĩavasoacõari, yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉoborãma ĩna. Yʉre ĩna sẽnijama, yʉre ĩna cãmotadicõa tʉjaborotire ĩnare yirẽtobosabogʉja yʉ’, yigotiami Dios”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i.
16 Variquẽnaña mʉama. Yʉ yiĩosere tʉoĩacõari, yʉ bojarore bajiro tʉoĩavasoariarã ñari, tire yʉ gotimasiosere ajimasiaja mʉama.
17 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ jãjarã Diore gotirẽtobosamasiriarã yucʉ mʉare yʉ yiĩosere ĩarʉamasiboayuma. Yʉ gotimasiosere mʉa ajisere ajirʉamasiboayuma. To bajiri mʉama, jairo yʉ yiĩosere masirã ñari, to yicõari, yʉ gotimasiosere ajirã ñari, variquẽnaña mʉa —yʉare yicami Jesús, ĩ buerãre.
18 Quẽna ado bajiro goticami Jesús:
19 Ote aje, maajʉ vẽjaquearere, minia ĩna barere yʉ yijama, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona ĩna ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” yʉ yigotimasiosere ĩna ajiboasere, vãtia ʉjʉ ejacõari, guaro ĩ masiriosere yigʉ yibʉ yʉ —yʉare yicami.
22 Jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaqueacõari, judiboarere jotajʉa ti bʉcʉaveorere yʉ yijama, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, adi macarʉcʉro ti bajisejʉare tʉoĩarejairã ñari, to yicõari, gajeyeũni bojatʉoĩarã ñari, yʉ yejʉare tʉoĩatʉjacõari, yʉ bojarore bajiro yimenare yigʉ yibʉ yʉ.
23 Sita quẽnarojʉ vẽjaqueare judibʉcʉacõari, quẽnase rica cʉtirere cojotõ cien ñaricari, gajetõ sesenta ñaricari, gajetõ treinta ñaricari rica cʉtirere yʉ yijama, yʉ gotimasiosere ajimasicõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã yʉ ocare ĩna gotimasiose sʉori, gãjerã masa quẽne yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire yigʉ yibʉ —yʉare yicami Jesús.
24 “Masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro ado bajiro bajirʉaroja” yigʉ, gaje queti gotimasiocami Jesús:
25 Ĩ otero bero, ĩre moabosarimasa ĩna cãnitoye, ĩ ya vese ejacõari, vidi oterudigʉmi, ĩre ĩategʉ ñari. To yigajano, vacoacʉmi ĩ.
26 To bajiri trigo ti judibʉcʉato, vidi quẽne ruyuaroja.
27 To bajisere ĩacõari, ĩna ʉjʉre gotirã vanama ĩna. Ĩ tʉ ejacõari, ado bajiro yirãma: “Yʉa ʉjʉ, ¿no yiro trigo rĩne mʉ otecati ñaboarine, vidi quẽne judiri?”, yirãma, ĩna ʉjʉre.
28 To ĩna yijare, “Sĩgʉ̃ yʉre ĩategʉ oterimi”, ĩnare yigʉmi ĩ. To ĩ yirone, “¿Ado cõrone yʉa vʉerearã vatire bojati mʉ?”, ĩre yisẽniĩarãma ĩna.
29 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yigʉmi ĩna ʉjʉ: “¡Vʉebesa maji! Mʉa vʉejama, ote rãcane vʉecõarãja mʉa.
30 Trigo rãca bʉcʉacoajaro maji. Ti rica cʉti bʉcʉaro ĩacõari, tire jua bajirãne vʉereacõari, soereacõarʉarãja mʉa. Trigore juacõari, tire cũriavijʉ cũcõarʉarãja mʉa”, ĩnare yirotigʉmi oterimasʉ —yigotimasiocami Jesús.
31 Quẽna ado bajiro gotimasiocami Jesús:
32 Gajeye ote aje rẽtoro rʉjaricaca ñaroja ti mostaza ajeaca. To bajiri ĩ oterica mojoricaca ñaboarine, ti judibʉcʉacoajama, ote yucʉ́ri rẽtobʉsaricʉ jairicʉ ñaroja tiʉ. Jairicʉ ti ñajare, tiʉ rʉjʉrijʉ minia ĩna ria cʉtirotijʉrire quẽnorãma ĩna —yigotimasiocami Jesús.
33 Quẽna ado bajiro gotimasiocami Jesús: “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ gotimasiosere no bojarã ĩna ajitirʉ̃nʉjama, mʉare yʉ gotisere mojoroaca ajimasiboarine, rojose ĩna ñare cʉtisere tʉoĩavasoacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri quẽnaro ñamʉjarʉ̃gʉ̃cõari, quẽnaro ajimasimʉjarʉ̃gʉ̃jama, ado bajiro bajirʉaroja” yigʉ, gaje gotimasiore queti goticami:
34 Gotimasiore queti rãca rĩne ĩnare gotimasiorũgũcami Jesús.
35 Diore gotirẽtobosarimasʉ, “Ado bajiro bajirʉaroja” ĩ yimasire ti ñajare, to bajise gotimasiorũgũcami. Ado bajiro ucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ:
36 To bajiro yigotigajanocõari, “Vijʉ vacʉ yaja yʉ”, yisãjacoacami. To ĩ yi vatone, ĩre sʉyasãjacajʉ yʉa quẽne. Sãjaejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa, ĩ buerimasa:
37 To bajiro yʉa yijare, ado bajiro yʉare goticami Jesús:
38 Ĩ ya vesere yʉ yijama, adi macarʉcʉro mani ñarojʉre yigʉ yibʉ yʉ. Trigore yʉ yijama, yʉ yarãre quẽnaro Dios ĩ yirãre yigʉ yibʉ. Vidire yʉ yijama, vãtia ʉjʉ, Satanás ĩ bojarore bajiro yirãre yigʉ yibʉ.
39 Vidi oterudirimasʉre yʉ yijama, vãtia ʉjʉ Satanáre yigʉ yibʉ. Trigo ti bʉcʉatojʉ ĩna juarere yʉ yijama, adi macarʉcʉro ti jedirotire yigʉ yibʉ. Trigo ti bʉcʉaro, juarimasare yʉ yijama, ángel mesare yigʉ yibʉ, yicami Jesús.
40 Vidi juacõari, ĩna soerearore bajiro bajirʉaroja adi macarʉcʉro ti jedirojʉ.
41 To cõrone, Dios ĩ roticõacacʉ, Diore rotibosagʉ, ángel mesare cõarʉcʉja yʉ. “Yʉ yarã vatoajʉ ñacõari, rojose yirãre, to yicõari, rojose ĩnare ũmato yirãre quẽne juaáya” yigʉ, ĩnare cõarʉcʉja.
42 Ĩnare juacõari, jeame yatibetimejʉ reacõarʉarãma ĩna. Tojʉ ñacõari, bʉto rojose tãmʉorã ñari, guji põguẽ, oti, yirʉarãma ĩna.
43 Ángel mesa, ĩnare ĩna reagajanoro bero, ado bajiro bajirʉarãja mʉa: Mani jacʉ, “Quẽnase yirã ñaama” ĩ yiĩarã ñari, muiju ĩ busurore bajiro busurʉarãja. Tire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña —yʉare yicami Jesús.
44 Quẽna ado bajiro yʉare goticami Jesús:
45 Ti vãmere bajiro gaje queti ado bajiro yʉare goticami Jesús:
46 To yicudigʉne, gãji ĩ cʉoricare quẽnamasuricare bʉjagʉmi yuja. To bajiri tiare bʉto bojagʉ ñari, ĩ gajeyeũni jedirore ĩsicõari, vaja sẽnigʉ̃mi, gãjoa bʉjarʉ. To yicõari, ti gãjoa rãca ĩ bojaricare vaja yigʉmi yuja. Tire bajiro bajirãma Dios yarã ñarʉarã. “Adi macarʉcʉroaye jediro yʉ tʉoĩa bojaboase rẽtoro quẽnaja Dios ye” yitʉoĩacõari, jediro ĩ bojarore bajiro yirũgũrãma —yʉare yigotimasiocami Jesús.
47 Quẽna gotimasiore queti yʉare gotimasiocami Jesús:
48 Ĩna sãjaro ĩacõari, jabuajʉ ĩnare tʉ̃amocũrãma. Ĩnare beserãma. Bariarãrema jibʉjʉ juasãcõari, bayamanare reacõarama.
49 To bajirone bajirʉaroja macarʉcʉro ti jediro. Ángel mesa, masare beserã vadirʉarãma. Quẽnarãre, rojorãre beserʉarãma.
50 Rojorãre ĩnare juacõari, jeame yatibetimejʉ reacõarʉarãma. Tojʉ ñacõari, bʉto rojose tãmʉorã ñari, guji põguẽ, oti, yirʉarãma ĩna —yʉare yicami Jesús.
51 Tire yʉare gotigajanocõari, ado bajiro yʉare sẽniĩacami Jesús:
52 To bajiro yʉa yijare, ado bajiro yʉare goticami:
53 To bajiro yʉare gotimasio gajano, yʉare ũmato vacoacami Jesús.
54 To bajivana, ĩ ya macajʉ ejacajʉ yʉa. Tojʉ Dios ocare ĩna buerivijʉre sãjaejacõari, masare gotimasio ñacami. Quẽnaro ĩ gotimasiosere ajicõari, no yimasibeticama ĩna:
55 ¿Adi macagʉ yucʉ́ moarimasʉ macʉ me ñatique ĩma? ¿Mar'ia macʉ me ñatique? ¿Santiago, José, Simón, Judas mesa gagʉ me ñatique ĩ?
56 To yicõari, jediro mani vatoajʉ ñarã, ¿ĩ bederã rõmiri me ñatique ĩna? To bajiri, ¿nojʉ bueyujari ãni? —Jesúre ĩre yicama ĩna, ĩ ya macana.
57 To bajiri, “Ñamasugʉ̃ me ñaami. Mani ya macagʉ mani masigʉ̃ ñaami” yirã ñari, ĩre ajitirʉ̃nʉbeticama ĩna. To ĩna yirone, ado bajiro ĩnare goticami Jesús:
58 To bajiri ĩ ya macana, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, ĩaĩañamanire jairo yiĩomasibeticami.