1 To yicõari, gajeye ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:
2 Cojomo cõro, coja jẽnituarirʉ̃mʉ bero, Pedro, Santiago, to yicõari Juanre quẽne, ʉ̃mʉariburo joejʉ ĩnare ũmato vasuju Jesús. Tojʉ ĩnare ũmato ejacõari, ĩna ĩaro rĩjorojʉa ricati ruyugʉ godovedicoasuju Jesús.
3 Sudi ĩ sãñase bʉto boticoasuju. To bajicõari, cajemose busuyuju ti. To bajise botise ĩabetirũgũñujarã ĩna.
4 To bajicõari, El'ias ñamasir'i, Moisés ñamasir'i rãca Jesús tʉ ruyuarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ rãca ĩna ñagõsere ĩañujarã ĩna, Pedro mesa.
7 To bajiro ĩ yirirĩmarone, bueri bʉto cajemose ĩnare buebibecõañuju ti. Ti bueri vatoajʉ ado bajiro ocaruyuyuju:
8 Ti ocaruyuro bero, ĩaboayujarã. El'iare, Moisére quẽne, ĩnare ĩabʉjabesujarã. Jesús sĩgʉ̃ne ñañuju ĩ yuja.
9 To bajiro bajicõari bero, ti buro ĩnare ũmato rojacʉne, ado bajiro ĩnare rotiyuju Jesús:
10 To bajiro ĩna bajirere gãjerãre gotimenane, ĩna masune tʉoĩacõa ñañujarã ĩna. Tire tʉoĩacõa ñarã ñari, ado bajiro gãmerã yisẽniĩañujarã:
11 To bajiro yirã ñari, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩna:
12 To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
13 Riojo mʉare gotiaja yʉ. El'ias ñamasir'ire bajiro bajigʉ jẽre ejaboayumi. Dios oca masa ĩna ucamasiriarore bajiro yirã, ĩna bojarore bajiro rojose ĩre yiyuma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús, Pedro mesare.
14 Burojʉ ejariarã, ĩna rãcana ĩna ñarojʉre tudiejayujarã. Tudiejacõari, ĩna ĩajama, Jesús buerimasa rãca jãjarã masa ñañujarã. To bajicõari, ĩna rãca, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa rãca ĩna gãmerã oca josasere ĩañujarã.
15 Jesús ĩ vadisere ĩacõari, bʉto variquẽnañujarã. Variquẽnarã ñari, ĩ tʉ ũmasujarã ĩre sẽnirã vana.
16 Ĩre ĩna sẽnigajanoro, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús:
17 To ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃ ado bajiro Jesúre cʉdiyuju:
18 Tocãrãcajine yʉ macʉ ʉsʉjʉ sãñacõari, ĩre rojose ĩ yijama, biyaroaca rijaquedicõari, ĩ risejʉ sõmo budi, guji põguẽ, ĩ rujʉ tutuajedicoarũgũami. To bajiro ĩ bajijare, mʉ buerimasare, “Yʉ macʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire burocaya”, ĩnare yisẽniboabʉ. Ĩre burocamasimema —Jesúre yiyuju ĩ.
19 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Jesús:
20 To ĩ yisere ajicõari, Jesús tʉjʉ ĩre ãmiasujarã. To ĩna yirone, vãtijʉa, Jesúre ĩacõari, masʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃ ñari, rojose yiyuju, masʉjʉare. To bajiro ĩ yijare, rijaquedigʉne, ĩ risejʉ sõmo budiyuju.
21 To ĩ bajirone, rijaquedigʉ jacʉre ado bajiro sẽniĩañuju Jesús:
22 Cojoji me jeamejʉ rocatĩacõarũgũmi. To yicõari, oco vatoajʉ quẽne rocaroacõarũgũmi. To bajiro yirũgũmi, yʉ macʉre sĩarʉ. Yʉare mʉ ejarẽmomasijama, yʉare ĩamaicõari, ejarẽmoña mʉ —Jesúre yiyuju ĩ.
23 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:
24 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju ĩ:
25 To bajiro ĩ yiavasãsere ajicõari, jãjarãbʉsa masa ũmarẽjañujarã, Jesús tʉjʉ. To ĩna bajisere ĩacõari, tutuase rãca ado bajiro vãtire yiyuju Jesús:
26 To ĩ yirone, avasãcõari, rijaquedirotiyuju vãtijʉa. To yicõari, ĩ ʉsʉjʉ sãñaboagʉ, budicoasuju yuja. Ĩ budirone, rijar'ire bajiro bajicoasuju masʉjʉa. To bajise ĩacõari, “Rijacoajami”, yiyujarã masa.
27 To ĩna yiboajaquẽne, Jesús ĩ ãmore ñiacõari, ĩre tʉ̃a vʉ̃mʉoñuju. To ĩ yirone, rʉ̃gõcoasuju yuja.
28 To yicõari bero, to ñarivijʉ sãjañuju Jesús. Ti vijʉ sãjaejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩ buerimasa:
29 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
32 To bajiro ĩnare ĩ gotisere ajimasibesujarã ĩ buerã. To bajirã ñaboarine, ĩre sẽniĩabesujarã, ĩre güirã ñari.
33 Capernaum vãme cʉti macajʉ ĩnare ũmato vasuju Jesús. To bajivana, “¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?”, gãmerã yi vasujarã Jesús buerimasa. To bajiro ĩna yi vare ñajare, ĩna ya vijʉ sãjaejacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús:
34 To bajiro ĩ yisẽniĩasere ajiboarine, cʉdibesujarã ĩna, “¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?” gãmerã yi oca josa vadiriarã ñari.
35 Ĩna cʉdibetire, ĩa, ejarũjucoasuju Jesús. To bajicõari, ĩ buerimasare, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre jirẽoñuju. To bajiro yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:
36 To yigʉne, sĩgʉ̃ daquegʉre jicõari, ĩna rĩjorojʉa ĩre ãmijeoyuju Jesús. To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:
37 —Ãni daquegʉ, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” ĩ yitʉoĩarore bajiro tʉoĩarãma, Ʉjʉ Dios yarã ñamasurã ñaama. To bajiro ti bajijare, ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarãre, gãjerã tʉ ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare yirãma, yʉrene quẽnaro yirã yirãma. To yicõari, yʉre quẽnaro yirãma, yʉre cõacacʉre quẽne, quẽnaro yirã yirãma —ĩnare yiyuju Jesús.
38 Ado bajiro Jesúre gotiyuju Juan:
39 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:
40 No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, mani yise ũnire yigʉma, mani rãcagʉ ñagʉ̃mi.
41 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉre ajisʉyarã ñamasurã me ĩna ñaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, quẽnaro mʉare yirã, to bajiro ĩna yise vaja, vaja bʉjarʉarãma ĩna, Dios tʉjʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
42 Quẽna ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús:
43 “‘Rẽtoro rojose tãmʉorobe’ yirã, rojose mʉa yisere yitʉjaya mʉa” yigʉ, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
44 Tojʉ ĩna rujʉrire becoa batʉjabetirʉarãma. To yicõari, jeamere yarocʉ quẽne magʉ̃mi.
45 “Yʉ gʉbo sʉorine rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama, jatarocaya. Mʉare cojo gʉbo ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine, jʉa gʉbo rãca mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja.
46 Tojʉ ĩna rujʉrire becoa batʉjabetirʉarãma. To yicõari, jeamere yarocʉ quẽne magʉ̃mi.
47 “Yʉ cajea sʉorine ĩabojacõari, rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama, tiare ãmirocacõaña. Coja cajea mʉare ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine, jʉajʉne caje cʉticõari, mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja.
48 Tojʉ ĩna rujʉrire becoa batʉjabetirʉarãma. To yicõari, jeamere yarocʉ quẽne magʉ̃mi.
49 “Rojose ñaja” yimasiboarine, rojose mʉa yijama, quẽnabetoja. To bajiri, “Rojose yibetirʉarãja”, yitʉoĩacõa ñarũgũña mʉa. Rojose yiterã ñari, bʉto mʉa bojase ti ñaboajaquẽne, tire mʉa yibetijama, bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉrã ñarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa bajirotire bojagʉmi Dios.
50 Moa ñaja bare sãre. Mʉa barotire vaibʉcʉ rii catisere cũrãma, moa turãja mʉa, “Boarobe” yirã. Moa ti ocaboase ti ocabeticoajama, “Quẽna tudiocato” yirã, no bajiro yimasimenaja mʉa. Moa ocabetire bajiro bajiama sĩgʉ̃ri. Ĩna sʉorine quẽnaro yimasibeami Dios. Moa ocatʉjabetijʉare bajiro bajiya mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajama, mʉa sʉorine quẽnaro yimasigʉ̃mi Dios. Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, rojose yibetibʉsarʉarãma gãjerã. Gãjerã quẽnaro mʉa yisere ĩacõari, mʉare bajiro quẽnaro yirʉarãma ĩna quẽne. To bajiro bajirã ñari, quẽnaro gãmerã yiñaña —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.