1 Gaje semana ĩna moasʉoriarʉ̃mʉ ti busumʉjado Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire ĩarã vasujarã rõmia, sʉtiquẽnase ĩna quẽnorere, “Tuto mani” yirã.
2 Ejacõari, ĩna ĩajama, gʉ̃ta tũnuobibeboaria mañuju.
3 To bajiri ti vi sãjacõari, ĩaboayujarã ĩna. Ĩ rujʉri mañuju.
4 To bajiro ti bajiro ĩacõari, “¿No bajiro bajiyujari ti?” ĩna yitʉoĩarone, ĩna tʉre ángel mesa jʉarã ruyuarʉ̃gʉ̃cõañujarã ĩna. Bʉto yaase sudi sãñarã ñañujarã ĩna.
5 To bajiro ĩna bajirone, bʉto güirãne, gʉsomuniari tuetucõari, mureacũcoasujarã ĩna. To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna, ángel mesa:
6 Maami adorema. Jẽre caticoami. Mʉa rãca Galileajʉ ñagʉ̃, ado bajiro mʉare ĩ goticatire tʉoĩaña mʉa:
7 “Dios ĩ roticõacacʉ, rojorãre ĩsiecorʉcʉja yʉ. Yʉre jajutu sĩarʉarãma ĩna. To bajiboarine yʉre ĩna sĩaro bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna tudicaticoarʉcʉja yʉ”, mʉare yicami Jesús —ĩnare yigotiyujarã ĩna ángel mesa.
11 To bajiro ĩnare ĩna gotiboajaquẽne, ĩnare ajitirʉ̃nʉbesujarã Jesús buerimasa. “Mecʉrã yama ĩna”, yitʉoĩañujarã ĩna.
12 To bajiboarine, Pedrojʉama, ĩna gotisere ajicõari, ũmacoasuju ĩ. Ũma vaejacõari, sojejʉ mubiar'i, ĩasõñuju ĩ. Jesúre ĩna gũmaboare rĩne ñañuju ti. Tire ĩacõari, “¿No bajiro bajicõari, bajiyujari ti?” yitʉoĩarejaigʉne, tudicoasuju ĩ.
13 Tirʉ̃mʉne Jesúrãca ñariarã jʉarã vasujarã ĩna, Emaús vãme cʉti macajʉ vana. Jerusalénjʉ ñacõari, Emaús vãme cʉti macajʉre varia maa, once kilómetros ñañuju ti.
14 To vanane, Jesús ĩ bajirocarere gãmerã queti gotivasujarã ĩna.
15 To bajiro ĩna yi vatone, ĩnare ẽmʉñuju Jesús.
16 Ĩnare ĩ ẽmʉboajaquẽne, “Jesúne ñaami”, yimasibesujarã, Dios, ĩre ĩna ĩamasiborotire ĩnare ĩ masiriocõajare.
17 To bajiri ĩ rãca vacõa ñañujarã ĩna. To bajivacʉne,
18 To bajicõari, sĩgʉ̃, Cleofas vãme cʉtigʉ ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju ĩ:
19 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:
20 To bajiro yigʉ ĩ ñaboajaquẽne, paia ʉjarã, mani ʉjarã rãca ĩre sĩaroticõamasiñuma ĩna. Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩarotimasiñuma.
21 “Ĩma, Israel sitanare, quẽnaro yʉa ñarotire yiejarẽmorocʉ ñagʉ̃mi”, yitʉoĩamasiboabʉ yʉa. Ĩre ĩna sĩamasirirʉ̃mʉ rãca mani cõĩajama, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉ ñaja.
25 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
26 “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, ĩ rotiroto rĩjoro, rojose tãmʉorʉcʉmi”, yiucamasiñuma ĩna jediro —ĩnare yiyuju Jesús.
27 To yigajanocõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ ĩ bajirotire Moisés ĩ ucamasirere, gãjerã ñajediro Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ucamasirere quẽne ĩnare gotirẽtobuyuju ĩ.
28 To bajiro ĩnare goti vacʉ rĩne, ĩna vati macare ejacõari, ĩna tujaro ũnone Jesújʉama, rẽtoarocʉre bajiro bajiyuju.
29 To ĩ bajiboajaquẽne, ĩre rẽtoarotibesujarã ĩna.
30 Ĩna sãjaejacõari bero, ĩna rãca barujigʉne, pan ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yigotiyuju Jesús. To yigajanocõari, panre mʉtocõari, ĩnare ĩsibatoyuju ĩ.
31 To ĩ yirone, ĩre ĩna ĩamasirotire cõañuju Dios. Ĩre ĩna ĩamasirirĩmarone, yayicõa tʉjasuju Jesús.
32 To ĩ bajirone, ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna:
33 To yiñarãne, Jerusalénjʉ tudicoasujarã ĩna, Jesús buerimasa, jʉaãmo cõro, gʉbo coja jẽnituarirãcʉ ñarã, to yicõari gãjerã ĩna rãcana quẽne ĩna ñarojʉ.
34 To bajiri, ĩna tudiejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna:
35 To bajiro ĩna yigotigajanorone, Jesúrãca ĩna vare quetire, to yicõari, panre mʉtocõari, ĩnare ĩ ĩsibatorone, ĩre ĩna ĩamasirere ĩnare gotiyujarã ĩna, Emaús maca variarãjʉa.
36 To bajiro ĩna gotiñarone, ĩna vatoajʉ ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju Jesús. Ruyuarʉ̃gʉ̃cõari,
37 To bajiro ĩ yiejaro, ĩre ĩaʉcacõari, bʉto güiyujarã ĩna. “¡Bajirocar'i vãti ñaami!”, yitʉoĩagüiyujarã ĩna.
38 To ĩna yigüisere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
39 Yʉne ñaja. Yʉ ãmorire, yʉ gʉborire, ĩna jajumasise godore ĩaĩasaque mʉa. Yʉre moaĩaña mʉa. Bajirocar'i vãtima, gõa maami. Ri'i maami. Yʉma ri'i cʉtijedicõaja yʉ. Ĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
40 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, ĩ ãmorire, ĩ gʉborire quẽne ĩnare ĩoñuju ĩ.
41 To bajiro ĩnare ĩ yiboajaquẽne, “Ĩne ĩ ñajama, quẽnamasucõaboroja”, ĩre yitʉoĩacõa ñañujarã ĩna maji. To bajiro ĩre ĩna yitʉoĩacõa ñajare, ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ:
42 To bajiro ĩ yijare, vai sesoriajuria ĩre ĩsiñujarã ĩna.
43 Ĩre ĩna ĩsirone, ĩna ĩaro rĩjorojʉa bayuju ĩ.
44 Tire bagajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:
45 To bajiro ĩnare yigoticõari, Dios oca masa ĩna ucamasirere ĩna ajimasirotire ĩnare ʉjoyuju ĩ.
46 To yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju ĩ:
47 Ĩ tudicatiro bero, Jerusalén macanare gotimasiorʉarãma. Ĩnare ĩna gotimasioro bero, adi macarʉcʉro ñarã jedirore ado bajiro gotimasiorʉarãma: ‘Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiriticõari, yitʉjaya mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yise vaja mʉare Cristo ĩ vaja yibosare ñajare, rojose mʉa yisere masirio variquẽnarʉcʉmi Dios’ yigotimasiorʉarãma”, yigotiaja ti, Dios oca masa ĩna ucamasire.
48 Mʉama, to bajiro yʉ bajisere ĩarã ñari, “Riojone ñaja. To bajirone bajicajʉ”, gãjerãre yigotimasirʉarãja mʉa.
49 Dios ĩ yicatore bajirone mʉa rãca ñarocʉre Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉja yʉ. To bajiri, adi macane Jerusalénne yuñarʉarãja mʉa maji. Esp'iritu Santo rujiejacõari, Dios ĩ masisere mʉare ʉjorʉcʉmi. To bajiro ĩ yiro bero, yʉ ocare goticudirã varʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
50 To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, Betania vãme cʉti maca tʉjʉ ĩ buerimasare ũmato vasuju ĩ. Tojʉ ejacõari, ĩ ãmori ñumʉori,
51 To bajiro ĩnare ĩ yiñarone, ĩ ñarojʉ ĩre ãmimʉjacoasuju Dios.
52 Dios ĩre ĩ ãmimʉjatone, muqueacõari, Jesúre rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. To yigajanocõari, Jerusalénjʉ quẽnaro variquẽnarã tudicoasujarã ĩna yuja.
53 Tudiejacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũñujarã ĩna.