Lucas 20

BSNNT

1 Cojorʉ̃mʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ masare gotimasioñuju Jesús. “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya” ĩnare yigoticõari, ĩ sʉorine quẽnaro ĩnare Dios ĩ yirotire gotimasioñuju ĩ. To bajiro ĩ yigotimasio ñarone, ĩre sẽniĩarã, ĩ tʉre ejayujarã bʉcʉrã, paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne.

2 Ado bajiro ĩre yisẽniĩañujarã ĩna:

3 To bajiro ĩna yisere ajicõari,

4 ¿Ñimʉ rotiyujari, Juanre, “Oco rãca masare ĩnare bautizacudiya” yigʉ? ¿Dios rotiyujari? ¿Masajʉa rotiyujarique? —ĩnare yisẽniĩañuju Jesús.

5 To ĩ yisere ajicõari, ĩna masune gãmerã ñagõñujarã ĩna:

6 To yicõari, “Masane, Juanre oco rãca bautizarotiriarãma” mani yijama, gʉ̃tarine manire reasĩarʉarãma masa, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaboacami Juan” yirã ñari —gãmerã yiñagõñujarã ĩna.

7 To bajiro yirã ñari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna:

8 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:

9 To bajiro ĩnare yigajanocõari, gotimasiore queti ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:

10 To bajiri cojorʉ̃mʉ, “Ʉye rica cʉti bʉcʉacoatoja” yigʉ, ĩre moabosarimasʉre cõagʉ̃mi, “Ʉye, yʉre ĩna cũbosarere yʉre juabosaaya” yigʉ. Ʉye vesejʉ ĩ ejarone, ĩre ñiacõari jarãma vese coderimasa. To yicõa, ĩre ʉye ĩsimenane, “Vasa”, yirãma ĩna. To bajiri ʉye juabecʉne tudiejagʉmi, ĩre roticõar'i tʉjʉ.

11 To bajiri ʉye ĩ juabetire ĩacõari, gãjire cõagʉ̃mi quẽna, vese ʉjʉ, “Ʉye yʉre juabosagʉ vasa” yigʉ. Ʉye vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, rujajine ĩre yitud'icõari, ĩre quẽne jarãma ĩna. To bajiro ĩre yigajanocõari, ʉye ĩsimenane, “Vasa”, ĩre yirãma ĩna.

12 To bajiri ʉye ĩ juabetire ĩacõari, quẽna gãjire cõagʉ̃mi vese ʉjʉ. Ʉye vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, ĩre quẽne jarãma ĩna. To bajiri cãmi cʉtigʉmi. To yicõari, ĩre ñiacõari, vese sojʉajʉ rocarãma ĩna.

13 To bajiro ti bajijare, “¿No bajiro yigʉti yʉ?”, yitʉoĩagʉ̃mi ʉjʉ. “Yʉ maigʉ̃re, yʉ macʉre ĩre cõarʉcʉja yʉ. Ĩjʉare rʉ̃cʉbʉorãma ĩna”, yitʉoĩagʉ̃mi.

14 To bajiro yitʉoĩacõari, ĩ macʉre cõagʉ̃mi. To bajiro ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, ĩ macʉ vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, ado bajiro gãmerã ñagõrãma vese coderimasa: “Adi sita ʉjʉ ĩ bajirocaveojama, ĩ macʉne ñaami vasoarocʉ. To bajiri ĩre mani sĩajama, mani ye sita ñarʉaroja yuja”, gãmerã yirãma ĩna.

15 To bajiri vese sojʉajʉ ĩre ñia oja vanama. To yicõari, sĩarãma ĩna yuja —ĩnare yiyuju Jesús, ti quetire gotigʉ.

16 Ado bajiro yigʉmi: Vesejʉ vacõari, ti vese coderãre sĩagʉ̃mi. To yicõari, gãjerãre coderotigʉmi, ti vesere —ĩnare yiyuju Jesús.

17 To bajiro ĩna yirone, ĩnare ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:

18 To yigajano, ado bajiro gotirũtuasuju ĩ Jesús:

19 To bajiro Jesús ĩ gotimasiosere ajicõari, “Manirene mani bajisere yigʉ yami”, yiajimasiñujarã paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. “‘Ʉjʉ macʉre sĩariarãre bajiro bajiaja mʉa’ manire yami”, yiajimasiñujarã ĩna. To bajiro yirã ñari, Jesúre ñiarʉaboayujarã ĩna. To bajiboarine masare güirã, ĩre ñiabesujarã.

20 Jesúre ñiarʉarã ñari, gãjerãre cõañujarã ĩna, Jesús tʉjʉ. To bajiri, “‘Mani ʉjʉ César ĩ rotisere quẽnabeaja’ ĩ yisere ajirudirã vasa. To bajiro ĩ yise ti ñajama, ĩre gotiyirorãsa mani, Pilatore”, yitʉoĩaboayujarã. To bajiri Jesús tʉjʉre ĩ gotisere ajirãre bajiro bajitoyujarã ĩna cõariarã.

21 Jesús tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna:

22 ¿Roma macagʉ ʉjʉ, César, gãjoa manire ĩ vaja yirotisere mani vaja yijama, quẽnacõarojari? ¿Dios ĩ rotimasirere cʉdimena yirãjarique mani, ĩre mani vaja yijama? —Jesúre yisẽniĩaboayujarã ĩna.

25 To ĩna yijare, ado bajise yiyuju Jesús:

26 To bajiro ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna, to bajise quẽnaro ñagõgʉ̃re ajibetirũgũriarã ñari. To bajiri, ĩre sẽniĩatʉjacõañujarã yuja. Jesús rojose ĩ yibetijare, ĩna ʉjʉre ocasãmasibesujarã ĩna.

29 Sĩgʉ̃ rĩa cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ʉ̃mʉa ñaboacama. Sĩgõrene manajo cʉtiboacama ĩna. Ñasʉogʉ sore manajo cʉtisʉoboacami. Rĩa magʉ̃ne rijacoacami ĩ.

32 So manajʉa ĩna rijajediro bero, so quẽne rijacoacamo yuja.

33 To bajiri bajireacõari, quẽna ĩna tudicatijama, ¿ñimʉjʉa ñaguĩda so manajʉ masu ñarocʉma, ĩna ñaro cõrone sore ĩna manajo cʉticato bero? —Jesúre yisẽniĩatoyujarã ĩna.

36 Tudirijabetirona ñari, to bajiro bajirʉarãma. Õ vecajʉ ángel mesare bajiro bajirã ñarʉarãma. To bajicõari, ĩ sʉorine tudicatiriarã ñari, Dios rĩa ñarʉarãma —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.

37 —¿“Masa ĩna bajirearo bero, ĩna ʉsʉri caticõaroja” yirere ĩabeticatique mʉa? ¿Yucʉ́yoa ʉ̃jʉriyoa vatoajʉ Dios Moisére ĩ ñagõmasirere ĩabeticatique? Dios masune ado bajiro gotimasiñumi ĩ oca masa ĩna ucamasire rãca: “Mʉa ñicʉa ñamasiriarã Abraham, Isaac, Jacob, ĩna rʉ̃cʉbʉo vadimasicacʉne ñaja yʉ”, yigotimasiñumi Dios.

38 Masa bajireariarã ĩna ʉsʉri ti caticõa ñabetijama, to bajise yibetimasiborimi. Bajireariarã, quẽna tudicatirãjʉa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñagʉ̃mi. Masa ĩna ʉsʉri ti caticõa ñabetiboajaquẽne, “Diore rʉ̃cʉbʉorã ñarãma”, yimasiña maja. “Ĩna ʉsʉri ti caticõa ñajare, bajireariarã ñaboarine, Diore rʉ̃cʉbʉocõa ñarãma”, yire ñaja —ĩnare yiyuju Jesús.

44 To bajiri, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, David ñamasir'i jãnami ñarʉcʉmi” yiucamasire ti ñaboajaquẽne, ¿no yigʉ ĩ ʉjʉre bajiro bajigʉtique? —ĩnare yiyuju Jesús.

47 Manajʉa rijaveoriarã ya virire ẽmarã ñaboarine, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “‘Quẽnaro yirã ñaama’ yiĩato” yirã, yoaro Diore sẽnirã yaja, yisocarũgũboarãma ĩna. To bajiro ĩna yise vaja, gãjerã rojorã, rojose ĩna tãmʉose rẽtoro rojose tãmʉorʉarãma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús.

Ler em outra tradução

Comparar lado a lado