Lucas 12

BSNNT

1 “Rojose Jesúre yirãsa” yirã, ĩre ĩna ajicode ñarone, jãjarã masa ĩ tʉjʉre rẽjañujarã ĩna. Jãjarã masu rẽjarã ñari, ĩna masune gãmerã cʉdarorijʉ ñañujarã ĩna. To ĩna bajiñarone, Jesús ĩ buerimasajʉare ado bajiro gotisʉoyuju ĩ:

2 Masa ĩna masibeti jediro, ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Quẽnaro tire masiato” yigʉ, masare ĩnare gotirʉcʉmi Dios.

3 Masa ĩna ajibeto yayioroaca mʉa ñagõsere, “Jediro ajiato” yigʉ, mʉa ñagõrere gotirʉcʉmi Dios —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.

4 To yicõari, quẽna ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús:

5 Diojʉare mʉa güijama, quẽnaja. Ĩ ñaami mani catisere rotigʉ. Ĩ masu masiami. To bajiri rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉare reamasicõami.

6 Cojomocãrãcʉ miniare mani vaja yijama, jʉatii gãjoatiiri rãca vaja yire ñaroja ti, mojoroaca vaja cʉtirã ĩna ñajare. To cõroaca vaja cʉtiboarine, Dios ĩ rotibetone rijagʉ magʉ̃mi.

7 Masajʉare, Dios ĩ ĩajama, jairo vaja cʉtirãre bajiro manire ĩaami. Manire bʉto maiami ĩ. To bajiro bajigʉ ñari, mani rʉjoajoare, cojojoara rʉyabeto cõĩajeogʉ ñaami. To bajiri rojose mʉare yirãre güibeja —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.

8 Quẽna ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús:

9 To bajiboarine masa ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã me ñaja yʉa” ĩna yijama, yʉ quẽne, Dios ĩ roticõacacʉ, õ vecajʉ yʉ jacʉ yarã ángel mesa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Yʉ yarã me ñaama ĩnama”, yirʉcʉja yʉ.

10 No bojarã, Dios ĩ roticõacacʉre rojose yʉre ĩna ñagõro bero, sʉtiriticõari, Diore ĩna sẽnijama, rojose ĩna yisere masiriorʉcʉmi. To bajiboarine, Esp'iritu Santo ĩ masise rãca moagʉ̃re, “Satanás ye rãca moami” ĩna yitud'ijama, Esp'iritu Santojʉare rojose yirã yirãma. Tirema gajerodo ti ñacoaboajaquẽne, masiriobetirʉcʉmi Dios.

11 Yʉ ocare mʉa gotimasiojare, mʉare ñejecõari, Dios ocare ĩna buerivirijʉ ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To yicõari, macari ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To yi vanane, ʉjarã ñamasurã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma. Ʉjarã rĩjorojʉa mʉare ĩna juaejaro, “¿No bajiro ñagõrãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibeja mʉa.

12 “Ñagõña” mʉare ĩna yirirĩmarone, mani jacʉ Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca “Ado bajiro gotirʉarãja yʉa”, yimasirʉarãja mʉa —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.

13 To bajiro ĩ yiro bero, ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju sĩgʉ̃:

14 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju:

15 To yicõari, masa jedirore ado bajiro gotiyuju:

16 To yicõari, gotimasiore queti ĩnare gotimasioñuju Jesús:

17 Jairo ti ricacʉto ĩacõari ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi: “¿No bajiro yigʉti yʉ? Nojʉa cũmasiriaro maja yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi.

18 To bajiro yitʉoĩagʉ̃ne, “Ado bajiro yirʉcʉja yʉ”, yitʉoĩabʉjagʉmi. “Bare cũriavirire caguereacõari, gaje viri jacabʉsariviri bʉarʉcʉja yʉ. To yicõari, ti virijʉre yʉ barere, yʉ gajeyeũnire quẽne cũrʉcʉja yʉ.

19 To yigajanocõari, ado bajiro tʉoĩa variquẽnarʉcʉja yʉ: ‘Guaro jedibetirʉaroja ti, yʉ cʉose. To bajiri, ʉsʉsãja, quẽnaro bare ba, idire idi, yivariquẽna ñarʉcʉja yʉ’ ”, yitʉoĩaboagʉmi, socʉne.

20 To bajiro ĩ yitʉoĩañarone, ado bajiro ĩre yigʉmi Dios: “Tʉoĩamasibecʉre bajiro yaja mʉ. Mʉ rijato bero mʉ bajirotire tʉoĩabecʉne yicõaja mʉ. Adi ñamine rijacoarʉcʉja mʉ. To bajiri mʉ cʉosema, ¿ñimʉ yejʉa ñarʉaroada?”, ĩre yigʉmi Dios.

21 Tire bajirone bajiaja Diore tʉoĩamenane, jairobʉsa gajeyeũni juacũrũtuanarema. “Disejʉa rʉyabetirʉaroja yʉare” ĩna yiboajaquẽne, Dios ĩ ĩajama, “Yʉ ye quẽnasejʉare bʉjabetirona ñaama, yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari”, ĩnare yiĩaami Dios —ĩnare yiyuju Jesús.

22 To ĩ yiro bero, ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju quẽna:

23 Quẽnamasuse mani ʉsʉre, to yicõari mani rujʉre manire ĩsiñumi Dios. To bajiri mani baroti, mani idiroti, to yicõari sudi mani sãñarotire quẽne cõarũgũrʉcʉmi ĩ.

24 Minia ĩna bajisere tʉoĩaña mʉa. Ĩna otebetiboajaquẽne, to yicõari, bare ĩna juarẽocũbetiboajaquẽne, ĩnare bare cõarũgũami Dios. “Miniare quẽne ĩamaigʉ̃ ñari, manire roque rẽtoro maigʉ̃mi”, ¿yimasibeati mʉa?

25 “Adi macarʉcʉrojʉre ñarã yoaro catirʉarãja yʉa” mʉa yitʉoĩarejaiboase, “Yoarobʉsa catiato” yiro, mʉare ejarẽmomasibeaja ti.

26 To bajiro ti bajijare, mʉa catiñarotire tʉoĩarejaibesa.

27 Sudi mʉa sãñarotire quẽne tʉoĩarejaibesa. Go bʉcʉasere tʉoĩaĩasaque mʉa: Moabeti, to yicõari, sudi sãñarʉa tʉoĩarejaibeaja ti. To bajiboarine, Ʉjʉ Salomón ñamasir'i gajeyeũni jaigʉ ĩ ñaboajaquẽne, quẽnase ĩ sudi sãñamasire rẽtoro quẽnase ñaja ti.

28 Gore bʉto quẽnase ñarotirũgũami Dios. Quẽnase ñaboarine, yoaro mene sĩnicoatoja. Ti sĩniro ĩacõari, bare quẽnorʉarã, tire juacõari, soerãma masa. To bajiri yoaro catise me ti ñaboajaquẽne, tire quẽnorũgũgʉ̃mi Dios. Go rẽtoro manire roque maigʉ̃ ñari, “Manire sudi cõarʉcʉmi Dios”, yimasiroti ñaja mʉare. “To bajirone yigʉmi Dios”, yiajitirʉ̃nʉbetibʉsarã ñaja mʉa.

29 To bajiri, “¿No bajiro bʉjacõari, bare ba, idi, yicatiñarãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibesa.

30 Dios yarã me ñarãma, tire bʉto tʉoĩarejairãma. Manijʉarema, mani jacʉ ñagʉ̃mi, “Ti rʉyaja, ĩnare” yimasigʉ̃.

31 To bajiri, “Ʉjʉ Dios yarã, quẽnaro ĩ yirã ñaja mani. Ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirʉarãja”, yitʉoĩarũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, adi macarʉcʉroaye mʉa cʉobetire bʉjarʉarãja mʉa.

32 Jãjarã me ñaja mʉa. To bajiboarine tʉoĩarejaibesa. Ʉjʉ Dios quẽnase mʉare cõavariquẽnarũgũami. To yicõari, ĩ ñarojʉ õ vecajʉ variquẽnase rãca mʉare bocaãmirʉcʉmi.

33 Jediro mʉa cʉose gãjerãre ĩsijeocõaña. To yicõari, ti vaja bʉjacõari, maioro bajirãre ĩsima. To bajiro mʉa yijama, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ quẽnase bʉjarʉarãja mʉa. Mʉare quẽnaro Dios ĩ yise jedibetirʉaroja. Tojʉre juarudirimasa ejabetirʉarãma. To yicõari, quẽnaro mʉare Dios ĩ yisere barearã manama.

34 Õ vecaye quẽnase mʉa bʉjaroti jedibetiroti ti ñajare, mʉa cʉosejʉare tire tʉoĩarejaimenane, “Quẽnaro yʉa yise vaja õ vecajʉ vaja tacũrã yaja” yitʉoĩacõari, quẽnaro yirũgũña —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.

37 To bajiri cãnibetiriarã ñari, ĩna ʉjʉ ĩ tudiejaro, bʉto variquẽnarãma ĩna. To cõrone ĩna ʉjʉ ĩnare rujirotigʉmi. Ĩnare rujiroti, ĩ masune ĩnare bare ecagʉmi, ĩna ʉjʉ ñaboarine.

38 To bajiri ñami gʉdareco ti ñacoaboajaquẽne, cãnibetiriarã ñari, ĩna ʉjʉ ĩ tudiejaro, ĩre ĩacõari, bʉto variquẽnarãma ĩna.

39 To yicõari, quẽna gaje queti gotiyuju:

40 To bajiri, “Dios ĩ roticõagʉ̃ ĩ tudiejarotire mani masibetirĩmarone tudiejaromi” yirã, roori ñarũgũrʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.

41 To bajiro ĩ yijare, sĩgʉ̃ ĩ buerimasʉ, Pedro vãme cʉtigʉ, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniĩañuju ĩ:

42 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús, gaje queti, gotimasiore rãca gotigʉ:

43 Ĩ ʉjʉ, ĩ rotiriarore bajirone ĩ moayurere tudiejacõari, ĩ ĩaejajama, quẽnaro ĩre yigʉmi, ĩre moabosarimasʉre.

44 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ʉjʉ ĩ bojarore bajirone ĩ yire ti ñajare, ĩ cʉose jedirorene, ĩre ĩatirʉ̃nʉrotigʉmi.

45 Ado bajiro bajirʉcʉmi yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉbecʉma: Rojose yigʉ ĩ ñajama, ʉjʉ ĩ vato bero, “Yoatojʉ tudiejagʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ ʉjʉre moabosarimasare rojose yigʉmi. To yicõari idimecʉrũgũrãre baba cʉticõari, ĩna rãca idirũgũgʉ̃mi ĩ quẽne.

46 To ĩ yiñarone, ĩ ʉjʉ, tudiejagʉmi. Tudiejacõari, ĩ rotiriarore bajiro ĩ yibetire ti ñajare, rojose ĩre yigʉmi. To bajiri “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yimena rojose ĩna tãmʉorore bajirone tãmʉogʉ̃mi.

47 No bojagʉ ĩ ʉjʉ ĩ bojasere masiboarine, ĩ rotiriarore bajiro ĩ yibetijama, tudiejacõari, bʉto ĩre quẽasĩacõagʉ̃mi ĩ ʉjʉ.

48 Gãjijʉa, ʉjʉ ĩ bojasere masibecʉne ĩ yijama, tudiejacõari, quẽnabʉsane ĩre quẽagʉ̃mi ĩ ʉjʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.

51 “‘Quẽnaro ñato ĩna masa’ yigʉ, vayumi Jesús”, yʉre yitʉoĩabesa mʉa. Dios ĩ bojabeti yirã, yʉ ocare ajijũnisinicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterʉarãma ĩna. To bajiri ado bajirojʉa yʉre yitʉoĩaña: “‘Ĩ sʉori ricatiri tʉoĩarʉarãma masa’ yigʉ bajiyumi Jesús”, yʉre yitʉoĩaña.

52 “Ado bajiro bajirʉaroja” yigʉ yaja yʉ: Cojo viana ñaboarine, sĩgʉ̃ri yʉre ajitirʉ̃nʉrã ña, gãjerãjʉa yʉre ajiterã ña, bajirʉarãma.

53 Ĩ macʉ, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉjama, ĩ jacʉjʉa ĩre ĩaterʉcʉmi. Jacʉjʉa, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉjama, ĩ macʉjʉa, ĩre ĩaterʉcʉmi. So macojʉa, yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so jacojʉa, sore ĩaterʉocomo. Jacojʉa, yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so macojʉa, sore ĩaterʉocomo. So jẽjojʉa yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so ũmañicojʉa, sore ĩaterʉocomo. So ũmañicojʉa yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so jẽjojʉa, sore ĩaterʉocomo —ĩnare yigotiyuju Jesús.

54 To yicõari, ado bajiro ĩnare gotirũtuasuju Jesús, jãjarã masare:

55 To yicõari, mino varuagũmuaye ti vẽatujama, “Bʉto asirʉcʉmi muiju”, yiĩamasiaja mʉa.

56 Ñamasuse mere ĩamasicõari, “Masirã ñaja yʉa”, yitʉoĩaboaja mʉa. Ñamasusejʉare masibeaja mʉa. Adirʉ̃mʉri yʉ yisere ĩarã ñaboarine, “Dios ĩ roticõar'i ñari, yami”, yiĩamasibeaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.

57 Ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús quẽna:

58 Gãjire rojose mʉa yijama, oca quẽnorimasʉ tʉjʉ mʉa ejaroto rĩjoro, ĩ rãca oca quẽnoroti ñaja mʉa jʉarãne. Oca quẽnorimasʉ tʉ ejamenane, mʉa oca quẽnobetijama, masare coderimasʉre juarotirʉcʉmi, mʉare. Ĩjʉa, mʉare tubiberʉcʉmi.

59 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Rojose mʉa yire vaja mʉa vaja yibetijama, budimenaja mʉa. Tire bajirone bajirʉaroja. Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ ejaroto rĩjorojʉa, rojose mʉa yir'ire ĩre oca quẽnoña. Mʉa gãmerã oca quẽnobetijama, Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ ti ejaro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ, tudibudiyamanojʉ mʉare cõarʉcʉmi —ĩnare yigotiyuju Jesús.

Ler em outra tradução

Comparar lado a lado